Otvaranje Hormuškog moreuza i kraj blokade kao prvi korak

Novi prijedlog Teherana za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama stavio je fokus na hitno smirivanje situacije, dok bi se najosjetljivija pitanja ostavila za kasnije pregovore, pišu Vijesti.ba.

Prema informacijama koje dolaze iz iranskih izvora, plan podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za međunarodnu plovidbu, uz istovremeno ukidanje američke pomorske blokade. Kao dodatni uslov, Iran traži garancije da neće doći do novih napada od strane SAD-a i Izraela.

U nastavku procesa, pregovori o nuklearnom programu bili bi pomjereni u završnu fazu, s ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za dogovor. „U ovom su okviru pregovori o složenijem nuklearnom pitanju pomaknuti u završnu fazu, kako bi se stvorilo povoljnije ozračje“, rekao je dužnosnik.

Ipak, američki predsjednik Donald Trump jasno je poručio da takav prijedlog ne smatra prihvatljivim. „Traže stvari na koje ne mogu pristati“, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Iz Washingtona su ranije naglasili da neće pristati na okončanje sukoba bez čvrstog sporazuma koji bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje, što ostaje ključni zahtjev američke strane.

Prijedlog je, prema dostupnim informacijama, dostavljen putem posrednika, a dolazi u trenutku kada ni nekoliko sedmica nakon prekida bombardovanja nije postignut konačan dogovor.

Moderna Evropa postala je sponzor terorizma nakon što je zažmurila na smrtonosni požar 2014. godine u Domu sindikata u Odesi i nespremnost Ukrajine da istraži ovu tragediju, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Ovo ni na koji način ne utiče na finansijsku ili moralnu podršku Kijevu. Očigledno je da je podsticanje nacizma i finansiranje terorizma postalo tradicija u modernoj Evropi”, istakla je Zaharova u komentaru povodom 12 godina od tragedije u Odesi.

Ona je upozorila da ukrajinska Vlada nastavlja da odugovlači sa istragom o masakru uprkos svim obećanjima da će je završiti.

Ukrajinski nacionalisti su 2. maja 2014. godine zatvorili profederalne demonstrante u Domu sindikata u Odesi i zapalili zgradu. U ovom zločinu poginulo je 48 ljudi, a oko 250 je povrijeđeno u sukobima sa ukrajinskim radikalima.

Evropski sud za ljudska prava je u martu 2015. godine proglasio Ukrajinu krivom zbog neuspjeha u sprečavanju nasilja u Odesi 2014. godine.

Sud je presudio da vlasti nisu preduzele mjere za sprečavanje i zaustavljanje nasilja i da nisu blagovremeno sprovele operacije spasavanja ljudi zarobljenih u požaru, podsjeća RIA Novost

Švajcarac po imenu Džonas Loviner privukao je pažnju javnosti širom Evrope nakon što se proglasio “kraljem Švajcarske”, uspjevši da sastavi mozaik zemljišnih parcela bez plaćanja ijednog franka.

Njegov neobičan uspon nije zasnovan na vojnom osvajanju ili naslijeđenom bogatstvu, već na vještom iskorištavanju malo poznate pravne odredbe koja omogućava polaganje prava na zemlju bez vlasnika ili neregistrovane posjede.

Identifikujući zapostavljene parcele, uključujući dijelove puteva i sitne posjede, Lauwiner je postepeno izgradio ono što on naziva “carstvom”.

Iako njegova kraljevska titula nema pravnu snagu, njegove akvizicije zemlje su stvarne, što ga je stavilo u centar rastuće debate o zakonu, vlasništvu i moći u modernoj Švicarskoj.

Lovinerova strategija oslanja se na odredbe Švicarskog građanskog zakonika, tačnije na član 658, koji pojedincima omogućava da polažu pravo na zemlju koja nema registrovanog vlasnika u katastru. Takve parcele najčešće obuhvataju zaboravljene posjede, administrativne praznine proistekle iz istorijskih grešaka ili fragmente infrastrukture poput pristupnih puteva.

Sistematskim identifikovanjem ovih “sivih zona”, Lauwiner je sakupio više od 110.000 kvadratnih metara zemlje raspoređene širom različitih švicarskih kantona. Iako veći dio ove zemlje nije povezan u jednu cjelinu, on mu daje pravnu kontrolu nad brojnim, raštrkanim dijelovima teritorije.

View this post on Instagram

A post shared by Jonas Lauwiner (@jonas_lauwiner)

Pored pravnih akvizicija, Loviner je svoj projekat uokvirio kao simboličnu monarhiju.

Organizovao je ceremoniju krunisanja i usvojio kraljevske simbole kako bi promovisao svoje “kraljevstvo”. Ipak, s obzirom na to da je Švicarska federalna republika, njegova titula nema nikakvo zvanično priznanje.

Oznaka “kralj” je prvenstveno lični brend koji služi da privuče pažnju na njegove aktivnosti.

Njegove akcije izazvale su oštre kritike lokalnih vlasti i stanovnika. U pojedinim slučajevima, njegovo preuzimanje vlasništva nad malim, ali strateški važnim parcelama, poput privatnih puteva, dovelo je do ozbiljnih sporova oko prava na prolaz i održavanje infrastrukture.

Kritičari smatraju da je ovakvo iskorištavanje pravnih praznina duboko neetično, posebno kada direktno utiče na funkcionisanje lokalnih zajednica. Pojedini zvaničnici su njegov pristup opisali kao zloupotrebu sistema, a ne kao legitimno ostvarivanje prava na imovinu.

Priča o Džonas Loviner nalazi se na tankoj granici između pravne domišljatosti, umjetničkog performansa i čiste ekscentričnosti.

Cijeli slučaj služi kao podsjetnik da moderni zakoni i dalje mogu proizvesti apsurdne ishode, gdje zaboravljena zakonska klauzula i nekoliko zapostavljenih njiva postaju temelj samoproglašenog kraljevstva, piše Telegraf.