Nova mađarska vlada na čelu sa Peterom Mađarom planira da do kraja decenije pripremi zemlju za ulazak u eurozonu, u pokušaju da obnovi odnose sa Evropskom unijom nakon dugogodišnje vladavine Viktora Orbana.

Kako prenosi DW, dio strategije nove administracije jeste povratak Mađarske u „glavni tok“ Evropske unije, uz približavanje evropskim institucijama i jačanje povjerenja investitora.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da će put ka euru biti izuzetno zahtjevan, s obzirom na visoku inflaciju, budžetski deficit i usporen ekonomski rast koje nova vlada nasljeđuje.

Bivša zamjenica guvernera Mađarske narodne banke Julija Kiralj ocijenila je da cilj nije nemoguć, ali da će najveći izazov biti ispunjavanje mastrihtskih kriterijuma, koji podrazumijevaju stroga ograničenja za deficit, javni dug, inflaciju i kamatne stope.

Analitičari upozoravaju da bi Mađarska morala sprovesti ozbiljne mjere fiskalne konsolidacije, uključujući smanjenje javne potrošnje ili povećanje poreza, kako bi do 2030. bila spremna za euro.

Prema istraživanju iz 2025. godine, oko 75% građana podržava uvođenje eura, ali gotovo isti procenat smatra da zemlja još nije spremna za taj korak, piše Dojče vele.

Nova vlada istovremeno traži od Brisela odmrzavanje oko 17 milijardi eura evropskih fondova blokiranih zbog problema sa vladavinom prava tokom Orbanove ere. Dio tih sredstava mora biti iskorišćen već do avgusta naredne godine.

Ekonomisti navode da bi sama najava ulaska u eurozonu mogla donijeti koristi kroz stabilniju forintu, niže kamatne stope i povoljnije zaduživanje države i privrede.

Dugoročno, članstvo u eurozoni uklonilo bi valutni rizik i smanjilo troškove transakcija za izvozno orijentisanu mađarsku ekonomiju, posebno za automobilsku i elektronsku industriju.

Ipak, pojedine članice eurozone prema toj ideji pristupaju oprezno, podsjećajući na grčku dužničku krizu i rizike prijema zemalja sa slabijom fiskalnom disciplinom.

(DW)

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza
Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika
Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a
Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.

Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su izveli vojne udare na Iran, uključujući napad na rafineriju na ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, tvrdi Volstrit džurnal.

Napadi, koje Emirati dosad nisu javno priznali, uključivali su i udar na rafineriju na iranskom ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, piše Volstrit džurnal. Napad se dogodio početkom aprila, u vrijeme kada je Donald Tramp objavio prekid vatre nakon petonedjeljne vazdušne kampanje. Udar je izazvao veliki požar i izbacio veliki dio kapaciteta rafinerije iz pogona.

Iran je tada objavio da je rafinerija pogođena u neprijateljskom napadu te je kao odgovor pokrenuo talas raketnih i dronskih udara na Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Prema jednom izvoru, SAD nije bio nezadovoljan tim napadom jer se prekid vatre još nije stabilizovao, a Vašington je tiho pozdravio uključivanje Emirata i drugih zalivskih država spremnih da se uključe u sukob.

🚨 BREAKING:
Iran has launched another wave of missiles and drones toward the United Arab Emirates, with UAE air defenses actively intercepting incoming threats#IranWar‌ #IranattackUAE #BreakingNews pic.twitter.com/8Pl2vGXFv5

— Iran Letest News (@Iran1824) May 12, 2026

Emirati odbili da komentarišu napade
Ministarstvo spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata odbilo je da komentariše navodne napade, ali je podsjetilo na ranije izjave u kojima je naglašavalo pravo države da odgovori na neprijateljske poteze, uključujući i vojnu reakciju”.

“Značajno je to što je jedna zalivska arapska država direktno napala Iran kao zaraćena strana. Teheran će sada pokušati dodatno da produbi razdor između Emirata i drugih zalivskih država koje pokušavaju da posreduju u okončanju rata”, rekla je Dina Esfandijari, analitičarka za Bliski istok.

Iako su zemlje Persijskog zaliva prije rata tvrdile da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora za napade, Iran je nakon izbijanja sukoba počeo da gađa zalivske gradove, energetsku infrastrukturu i aerodrome kako bi povećao političku i ekonomsku cijenu rata.

Iran žestoko udarao na UAE
Veliki dio iranskih napada bio je usmjeren upravo prema Emiratima, koji su, prema navodima izvora, bili meta više od 2.800 projektila i dronova – više nego ijedna druga država, uključujući Izrael.

Napadi su teško pogodili vazdušni saobraćaj, turizam i tržište nekretnina u Emiratima te izazvali promjenu strateškog pogleda zemlje na Iran, koji sada vide kao destabilizujućeg aktera i prijetnju modelu razvoja zasnovanom na bezbjednosti i stabilnosti.

Ujedinjeni Arapski Emirati tako su postali najotvorenije konfrontacijska država među zalivskim monarhijama te su tokom rata održali snažnu vojnu saradnju sa SAD.

“Emiraćani su od početka jasno stavljali do znanja da ne žele ovaj rat, ali regionalna slika dramatično se promijenila nakon prvih iranskih udara na Emirate. Činilo se da je samo pitanje vremena kada će se zalivske države aktivnije vojno uključiti”, rekao je H. A. Helijer iz londonskog instituta Rojal junajted servisiz institut.

Špekulacije o ulozi Emirata počele su još sredinom marta, kada je iznad Irana snimljen borbeni avion za koji se vjerovalo da ne pripada ni Izraelu ni SAD. Istraživači su potom upozoravali na fotografije koje navodno prikazuju francuske Miraže i kineske dronove Ving Lung koje koriste Emirati.

Sposobno ratno vazduhoplovstvo
Iako se vojno ne mogu porediti sa SAD, Emirati raspolažu veoma sposobnim ratnim vazduhoplovstvom sa borbenim avionima Miraž i F-16 te razvijenim sistemima nadzora i podrške.

“Ako imate tako sposobno ratno vazduhoplovstvo, zašto biste samo sjedili i trpili iranske napade bez odgovora?”, rekao je penzionisani američki general Dejvid Deptula.

Emirati su tokom rata dodatno učvrstili odnose sa SAD, a osim vojnih udara podržali su i nacrte rezolucija u Ujedinjenim nacijama kojima bi se, ako bude potrebno, odobrila upotreba sile za razbijanje iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom.

Istovremeno su preduzeli i mjere protiv iranskih finansijskih interesa; zatvarali su škole i klubove u Dubaiju povezane sa Teheranom te iranskim državljanima ograničavali izdavanje viza i tranzitna prava. Iran je potom više puta optuživao Emirate da su se pridružili američko-izraelskoj kampanji.

“Ako ste saveznik i želite da se uključite, ovo je idealan trenutak jer je nivo prijetnje veoma nizak”, rekao je penzionisani američki pukovnik Džon “Džej-Vi” Venebl nakon što su SAD i Izrael uništili veliki dio iranskih protivvazdušnih kapaciteta.