U Bosni i Hercegovini se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, slaba kiša će padati od jugozapada ka istoku, dok će na sjeveru biti sunčanih perioda.

Poslije podne dolazi do razvedravanja od sjevera, dok na jugu Krajine i istoku ostaje i dalje uglavnom oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Hercegovini će biti pretežno sunčano i dalje vjetrovito uz umjerenu do jaku buru. Veći dio dana duvaće umjeren, na udare pojačan vjetar, sjevernih smjerova. Poslije podne vjetar u slabljenju.

U noći na četvrtak u Krajini će se javiti nova prolazna oblačnost.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, u višim predjelima od dva, a dnevna od 13 na istoku do 19 na sjeveru i jugu, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj živi sve više penzionera, koji gladuju i smrzavaju se, jer od penzija ne mogu podmiriti ni osnovne potrebe. Upozoravaju na to iz udruženja koja pomažu starim i siromašnim ljudima.

U Udruženju “Don” u Prijedoru od 1. septembra su počeli sa programom pomoći u kući za najugroženije bake i djedove. Predsjednica ovog udruženja Murisa Marić kaže da su se gerontodomaćice koje ih obilaze za samo mjesec dana nagledale svega. – Mnogi penzioneri nisu kupili drva, ili su kupili metar dva, pa još ne lože, jer taj ogrev čuvaju za crne dane. Kad plate račune i kupe lijekove, nemaju dovoljno ni za hranu. Uključili smo ih u javnu kuhinju, da imaju bar jedan solidan obrok dnevno, da ne gladuju. Sve u svemu tuga i jad – kaže Murisa Marić, prenosi Srpskainfo.

Ona kaže da među korisnicima usluga gerontodomaćica ima starih koji preživljavaju od socijalne pomoći, ali ima i onih koji su decenijama radili i zaradili penziju.

– Oni su 30 ili 40 godina ustajali svakog jutra, išli u fabriku, kancelariju, rudnik, učionicu… vjerujući da sebi tako obezbjeđuju mirnu i dostojanstvenu starost. A dočekali su da od svojih penzija ne mogu ni živjeti ni umrijeti – kaže Marićeva.

Statistika pokazuje da njene riječi nisu pretjerivanje. Prosječna penzija u Republici Srpskoj je oko 650 KM, ali za mnoge je i to nedostižna cifra. Najniža zagarantovana penzija iznosi 328 KM, a desetine hiljada starih ljudi preživljavaju sa 400 ili 500 KM mjesečno, piše Srpskainfo.

Kad se tome doda vrtoglavo poskupljenje hrane i lijekova, rezultat je poražavajući.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja”ToPeer” iz Doboja, upozorava da je i u ovom gradu sve više gladnih penzionera.

– Oni koji lani nisu spadali u socijalne kategorije, danas to jesu, jer su, zbog talasa poskupljenja, naglo osiromašili. Javlja nam se sve više penzionera koji se žale da ne mogu platiti ni pola troškova za grijanje, bilo da se radi o računima toplane, ili nabavci peleta ili drva.

I za hranu se sve teže snalaze. Mnogi dolaze u naše udruženje i mole da im pomognemo da dobiju neku pomoć, ili subvenciju, kako bi pregurali zimu – kaže Šešlija.

Ni u Banjaluci stanje nije mnogo bolje. O tome najbolje svjedoči struktura ljudi koje od gladi spasava javna kuhinja Udruženja “Mozaik prijateljstva”. Suprotno uvriježenom mišljenju “na kazanu” se ne hrane marginalci i besposličari, nego uglavnom penzioneri koji su u mladost vrijedno radili, a sada nemaju dovoljno za pristojan život.

– Imam 500 KM penzije. Dok platim režije, grijanje, kupim lijekove, sapun, šampon, deterdžent, ne ostane mi dovoljno za hranu. Zato ovdje uzimam ručak – kaže jedan penzionisani majstor banjalučkog “Čajaveca”.

Penzioneri koji žive u kućama često provode vrijeme u dnevnom boravku ovog udruženja, na toplom, jer nemaju dovoljno drva da lože po cijele dane. A i druženje im dobro dođe jer najčešće žive sami.

U Udruženju penzionera Republike Srpske priznaju da njihovi članovi jedva preživljavaju, ali kažu da oni nemaju ništa s tim.

– Jasno je da penzioneri nemaju dovoljno novca za hranu i ogrev, jer su penzije male, ali Udruženje penzionera nema ništa s tim. Uostalom, penzija nije socijalna kategorija, nego zarađeno pravo, i ona zavisi od godina staža i od toga koliko je penzioner, dok je bio radnik, uplaćivao u Fond PIO – kaže predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović.

I poručuje: ako je neki penzioner ugrožen, nek se obrati Centru za socijalni rad i tamo traži pomoć.

Mnogi se i obraćaju, ali samo rijetki dobiju podršku, pošto su redovi za pomoć sve duži.

Srpskainfo

Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

“Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

“U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

“Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

“Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

“Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

“Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

“Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.