Connect with us

Društvo

Dug stanovnika povećan na 426 miliona KM

Stanovnici Republike Srpske povećali su za devet mjeseci zaduženost u mikrokreditnom sektoru za 36 miliona maraka, pa su krediti plasirani fizičkim licima na kraju septembra ove godine bili “teški” 426 miliona maraka.

Pokazuju to podaci o poslovanju mikrokreditnog sektora u Srpskoj za devet mjeseci ove godine, koje je objavila Agencija za bankarstvo RS.

Kada je riječ o zajmovima fizičkih lica u mikrokreditnom sektoru, najveći iznos, skoro 240 miliona maraka odnosi se na nenamjenske kredite za opštu potrošnju. Nešto više od 96 miliona maraka mikrokreditne organizacije plasirale su fizičkim licima po osnovu kredita za poljoprivredu, dok je oko 54 miliona maraka plasirano za uslužne djelatnosti, a nešto više od deset miliona KM za trgovinu.

Krediti koje su stanovnici podigli u mikrokreditnim organizacijama za rješavanje stambenih pitanja na kraju septembra ove godine iznosili su svega 19 miliona maraka.

U istom periodu porasli su i krediti plasirani pravnim licima pa je tako zaduženost pravnih lica u mikrokreditnim društvima i fondacijama na kraju septembra ove godine iznosila 9,3 miliona maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila devet miliona maraka.

Izvještaj pokazuje da je ukupna zaduženost u mikrokreditnom sektoru u Srpskoj na kraju septembra ove godine iznosila skoro 435 miliona maraka, dok je na kraju prošle godine iznosila skoro 400 miliona KM.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je za “Glas Srpske” da ovoliki rast zaduženosti u mikrokreditnom sektoru ne čudi imajući u vidu da rast plata i penzija ne prati rast cijena.

– To je rezultat svega što se trenutno dešava, prvenstveno enormnog poskupljenja hrane i goriva. Građani ulaze u dugove jer nemaju izbora, nemaju drugi način kako da sastave od 1. do 31. u mjesecu. Iako je zvaničan podatak da je inflacija sada na 17 odsto, kada se pogledaju poskupljenja osnovnih životnih namirnica, taj procenat je veći – istakao je Vasilić.

Naglasio je da građani, hvatajući se za slamku, biraju mikrokreditni sektor jer je tamo lakše doći do novca nego u bankama.

– Lakše je doći do novca nego u banci, ali nije nimalo isplativo jer su kamate u mikrokreditnom sektoru previsoke – rekao je Vasilić, naglasivši da je sve ovo odlika siromašnog društva.

Kamate

Prema podacima objavljenim u izvještaju o mikrokreditnom sektoru u Srpskoj, ukupna EKS ponderisana kamatna stopa na kraju septembra ove godine iznosila je 33,13 odsto. Ukupna EKS ponderisana kamatna stopa na kraju 2021. godine iznosila je 34,40 odsto.

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

GDJE SU NESTALE PARE OD RANIJE? Prijedoru 5,5 miliona KM za prevenciju i sprečavanja štete od poplava

Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske odobrio je isplatu sredstava direktne podrške preduzeću “Vode Srpske” u iznosu od 5.500.000 KM za mjere prevencije i sprečavanja nastanka štetnih posljedica sanacijom vodoprivrednih objekata odbrane od poplava u Prijedoru.

“S ciljem umanjenja rizika od poplava na području Prijedora neophodno je pristupiti interventnim radovima u naseljima koja su najviše pogođena poplavama, kao i mjestima koja su predstavljala kritične tačke. To su Željeznički most u Brezičanim, te naselja Tukovi, Gomjenica i Raškovac”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sredstva će biti isplaćena na osnovu rješenja koje će donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za realizaciju odluke zaduženi su Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, ali popodne stiže NEVRIJEME

Bosnu i Hercegovinu očekuje sunčano vrijeme uz porast naoblake, popodne pljuskovi i grmljavina

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz postepeni porast naoblake tokom dana.

Sredinom dana kiša i pljuskovi sa grmljavinom zahvatiće zapadne i sjeverozapadne krajeve zemlje, dok se tokom poslijepodneva ili noći padavine očekuju u većini područja.

Najobilnije padavine prognoziraju se u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, gdje postoji mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava.

Vjetar će biti umjeren do pojačan, povremeno sa jakim udarima, južnog i jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka kretala se od 16 do 22 stepena, na jugu do 24, dok će dnevne vrijednosti iznositi između 26 i 32 stepena, a na sjeveroistoku Bosne i do 34 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno