Connect with us

Društvo

Neka vam kišobran bude pri ruci: Popodne češća kiša, u višim predjelima snijeg

U BiH danas će biti pretežno oblačno vrijeme, a padavine će biti češće uveče i tokom noći.

Slaba kiša padaće ponegdje na zapadu, u ostalim predjelima biće pretežno suvo, a na jugu će u prvom dijelu dana biti kraćih sunčanih intervala.

Popodne i uveče očekuje se oblačno i hladno vrijeme uz slabu i povremenu kišu koja će od juga da se premješta ka sjeveru, a u višim predjelima će padati slab snijeg. Padavine će biti češće uveče i tokom noći.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeveroistočni.

Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od tri do sedam, na jugu do 12, a u višim predjelima od nula stepeni Celzijusovih.

Jutros je u BiH oblačno, a lokalno slaba kiša je registrovana u Krajini i na jugu i istoku Hercegovine, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

STANJE NA PUTEVIMA
Saobraćaj se jutros odvija nesmetano, osim na dionicama gdje ima magle i na kojima se izvode radovi, a poledica je moguća u višim predjelima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Radovi se izvode na magistralnom putu Gradiška-Nova Topola-Klašnice, Sokolac-Podromanija, Banjaluka-Srpske Toplice, Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/, Čelinac-Kotor Varoš, Teslić-Podjezera, Prijedor-Stara Rijeka, Prijedor-Kozarac, u tunelima Čeljigovići na magistralnom putu Lapišnica-LJubogošta i u tunelu Stambolčić na putu Pale-Podgrab, na magistralnom putu kod Doboja gdje je u toku gradnja auto-puta.

Izmjene u saobraćaju su i na putevima Stari Ugljevik-Glavičice, u rejonu Starog Ugljevika, Srbac-Gornja Vijaka–Razboj, Razboj-Tedin Han i Tedin Han-Teslić, Foča-Goražde u Filipovićima, Jezero-Šipovo, Ukrina-Gornja Vijaka i Brod na Drini-granični prelaz Hum/Šćepan Polje, kao i na pravcu Laktaši-Srbac.

Deminerski radovi izvode se na putu Polje-Podnovlje, u mjestu Gornji Božinci, područje grada Derventa, zbog čega dolazi do povremenih obustava saobraćaja.

Na putnom pravcu Stanić Rijeka-Derventa-granični prelaz Brod kreće se prevoz vangabaritnog tereta, pa se vozačima savjetuje da voze opreznije i poštuju uputstva ovlaštenih lica iz pratnje.

U FBiH se radovi izvode na putnim pravcima Sarajevo-Vogošća, Doboj-Maglaj, Jajce-Crna Rijeka, Bihać-Bosanski Petrovac /dionici Ripač-Dubovsko/ na dionici auto-puta Zenica sjever-Zenica jug i na putu Jajce-Donji Vakuf u tunelu Skela.

Zbog izvođenja radova na dionici magistralnog puta Žitomislići-Počitelj dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 9.00 do 12.15 časova i od 13.15 do 15.00 časova.

Povremene polučasovne obustave saobraćaja zbog deminiranja od 8.00 do 16.00 časova su na magistralnom putu Srebrenik-Orašje, dionici Cerik-pijaca “Arizona”. Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

Na graničnim prelazima jutros nema dužih zadržavanja.

Društvo

HLJEB ĆE OPET POSKUPITI! Ne diže cijene brašno, nego država!

Iako je cijena pšenice na svjetskim berzama stabilna, a cijena brašna u Republici Srpskoj nepromijenjena više od godinu dana, iz pekarskog sektora stižu upozorenja da bi najavljeni rast minimalne plate mogao dovesti do poskupljenja hljeba i drugih pekarskih proizvoda.

Predstavnici pekarskih udruženja navode da troškovi rada čine značajan dio ukupnih rashoda te da će svako povećanje minimalne plate uticati na formiranje konačnih cijena proizvoda.

Proizvođač

Saša Trivić, potpredsjednik  Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarskoslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene brašna stabilne i nema najava da bi moglo doći do skoka cijena.

“Ali rast minimalca, koji je 10 odsto, sigurno će proizvesti više cijene hljeba, jer  sama statistika kaže da je učešće radne snage u proizvodnji oko 35 odsto. Tako da se zbog 10 odsto rasta minimalne plate očekuje da hljeb pokupi za oko 10 feninga”, kazao je Trivić.

Mlinari

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao  je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče Semberije, cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, nisu mijenjale od zadnjeg povećanja minimalne plate, a to je bilo u januaru ove godine.

“Kod nas su cijene hljeba od 1,8 do 2 KM za hljeb od 600 grama, dok kifle koštaju od 0,6 do 0,7 KM, ali ono što najviše utiče na cijene pekarskih proizvoda je radna snaga”, kazao je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijena brašna je stabilna.

Prema njegovim riječima, poslodavcima iz ove oblasti najveći problem predstavlja radna snaga.

“Mi ćemo nastojati  da ne podižemo cijene naših proizvoda, jer znamo da naši sugrađani nemaju neki zavidan standard života”, kazao je Pelemiš i istakao, ukoliko dođe do poskupljenja, da to neće biti preveliko.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je da se cijena pšenice nije mijenjala te da je cijena u Srbiji oko 180 evra po toni, odakle Republika Srpska najviše uvozi.

“U Mađarskoj je ta cijena od 200 do 240 evra po toni”, kazao  je Kos i dodaje da vreća brašna od 25 kilograma košta od 18 do 28 maraka, zavisno od proizvođača i tipa brašna.

“Pšenice je ove godine imala veoma dobar rod, tako da nema razloga da dolazi do skoka cijena, sigurno je da će ove cijene biti do naredne žetve”, kazao je Kos.

Podsjetimo, krajem oktobra je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata za one sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, za višu stručnu spremu iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM, na koje neće plaćati poreze i doprinose.

Ekonomisti

Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije  za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

Dodao je da, što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane, sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je tada  Stanić, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

DRUŠTVO NAM SE RASPADA! U Srpskoj sve manje brakova, a više razvoda

U 2024. godini u Republici Srpskoj sklopljeno je 5.096 brakova, što je u odnosu na prethodnu godinu za 375 brakova manje, a razvedeno je 868 brakova.

Najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Gradu Banjaluka 158, Bijeljini 107, Prijedoru 96.

Građani krivca uglavnom nalaze u modernom dobu i poručuju da je potrebno više tolerancije. “Taj mladi svijet nije, recimo, kao ja kad sam bio mlađi, sve se okrenulo naopako”,

“Zabavljaju se dugo i vole se i čim se uzmu odmah razvod. Pa šta je radilo do sada da nije znalo sve te godine da nije za tu osobu”,

“Jedno mora da popusti, to je održavanje braka”,

“Samo tolerancija, ljubav bude i prođe”, uvjereni su građani.

U Republici Srpskoj uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom posmatranju brakova, koji se odlikuje sve kasnijim ulaskom u bračnu zajednicu i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i pojave sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja. I sociolozi kao jedan od razlog nalaze u modernom dobu.

“Čini mi se da savremeni svijet i savremeni način života upravo to nameće, konstantno neko takmičenje, konstantno neko upoređivanje sa nekim, prosto mislim da su društvene mreže ušle u bračnu zajednicu i te privatne živote i mi se stalno upoređujemo sa nekim ljudima.”, kaže sociolog Vladimir Vasić, navodi ATV.

Za uspješnu bračnu zajednicu potrebno je više ljubavi, odricanja i komunikacije.

“Onog momenta kada dođe do prekida komunikacije, onog momenta kad dođe do nesposobnosti komuniciranja dvoje ljudi u braku, muškarca i žene, činjenica je da dolazi do zahlađenja njihovih međuljudskih odnosa i do ne htijenja rješavanja određenih problema koje imaju u zajednici”, objašnjava Vasić.

Izazov pred svima je isti, kako održati bračnu zajednicu. Neki jedno uz drugo ostaju godinama, dok drugi ne izdrže ni godinu dana zajedničkog života. Brak, čini se sve češće prestaje biti obaveza i postaje izbor koji traje dok postoji uzajamno poštovanje i razumijevanje.

Nastavi čitati

Društvo

DUG PUT DO PORODICE! Proces usvajanja u BiH i dalje težak i spor, lani dom pronašlo 25 djece

U BiH lani je usvojeno 25 djece, i to najviše njih do dvije godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u Republici Srpskoj i FBiH je usvojeno 17 djece, i to osmoro njih do dvije godine. Sa druge strane, Brčko distrikt nema podatke o usvojenoj djeci prema kategorijama, polu i starosti.

Od 17 pomenute djece, njih desetoro su napustili roditelji.

“U 2024. godini je u RS i FBiH usvojeno četvoro djece uzrasta od tri do pet godina, te petoro djece od šest do 10 godina”, navode iz Agencije.

A kada je u pitanju starateljstvo, prošle godine je ukupno 2.255 djece bilo u starateljskim porodicama u BiH.

Inače, u Republici Srpskoj je prošle godine usvojen samo jedan dječak, uzrasta do dvije godine, a stručnjaci su pojasnili da je uzrok tako malog broja usvojeno djece to što biološki roditelji ne žele da potpišu saglasnost za usvojenje.

Postoje dvije opcije usvajanja, i to potpuno i nepotpuno, a ranije je Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banjaluka, pojasnila da je razlika između potpunog i nepotpunog usvojenja ta što je dijete koje se potpuno usvaja uzrasta do deset godina.

“Kada se desi potpuno usvojenje djeteta, biološki roditelj nema informaciju ko je usvojio dijete i gdje je usvojeno”, kazala je ranije Joldžićeva.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, za “Nezavisne” ističe da je proces usvajanja djece u BiH, nažalost, i dalje dug, komplikovan i emocionalno vrlo zahtjevan, kako za djecu, tako i za potencijalne usvojitelje.

“Osim što uključuje brojne administrativne i pravne korake, sam proces je ispunjen periodima neizvjesnosti, čekanja i velikog emotivnog opterećenja. Za djecu koja čekaju usvajanje, posebno je težak osjećaj odbačenosti i nesigurnosti”, istakla je Savanović Zorićeva.

Kako kaže, bez obzira na godine, svako dijete osjeća – i ono najmlađe i ono već odraslo u sistemu.

“Međutim, usvajanje u ranijoj dobi je lakše u smislu bržeg emocionalnog i porodičnog povezivanja, jer se dijete nalazi u fazi intenzivnog razvoja privrženosti. Starija djeca, naročito ona koja su prošla kroz višestruke smještaje ili traumatična iskustva, često nose dublje emocionalne ožiljke i zahtijevaju više vremena, razumijevanja i psihološke podrške da bi razvila povjerenje i stabilne odnose”, pojasnila je ona.

Ističe da usvojitelji, sa druge strane, prolaze kroz niz očekivanja, provjera i sumnji – kako društva, tako i vlastitih unutrašnjih dilema.

“Oni se susreću sa strahom da ‘neće biti dovoljno dobri’, brigom zbog potencijalnih trauma djeteta, ali i često idealizovanim slikama o roditeljstvu koje proces usvajanja razbija. Zato je veoma važno da se sve strane u procesu pripremaju uz stručnu podršku – i prije usvajanja, i dugo nakon njega”, navela je Savanović Zorićeva.

Navodi da u konačnici, usvajanje nije samo pravni, nego duboko emotivan čin.

“Ono donosi ljubav, ali i odgovornost za iscjeljenje i izgradnju povjerenja. Kada je urađeno s punom posvećenošću, ono pokazuje da porodica nije uvijek mjesto gdje smo rođeni, nego i ono što svjesno stvaramo, kroz ljubav, razumijevanje i strpljivost”, zaključuje ona, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno