Connect with us

Politika

Nema sigurnih glasova, novac ništa ne garantuje, šatori su zastarjeli

Ne postoji siguran glas na izborima. Postoji samo siguran glas operskog pjevača. To se u stručnoj literaturi zove bazno biračko tijelo, koje je uvijek uz vas, ali ono je veoma osjetljivo. Politička scena je zarazno promjenjiva, rekao je Milan Stevanović Piksel za Srpskainfo.

Pogledajte Demokratsku stranku koja je doskora bila ubjedljivo najjača stranka na srpskim prostorima, ona sada ne može da pređe cenzus. Ovdje kada ne iskoristite šansu, rijetko ko dobije drugu.

To u intervjuu za Srpskainfo kaže Milan Stevanović Piksel, stručnjak za političke kampanje, trenutno šef Centra za edukaciju Srpske napredne stranke.

Sa Stevanovićem smo razgovarali povodom početka predizborne kampanje u Republici Srpskoj i BiH.

Radili ste mnoge kampanje u regionu. Koliko je predizborna kampanja u RS slična onoj u Srbiji? Postoje li neke razlike u pristupu?

Ima razlike čak i u dijelovima Srbije, i to u temama. Ne razmišlja isto neko u malom mjestu i neko ko je u velikom gradu. Različit im je doživljaj politike, a pogotovo u različitim državama. Možda je tema nacionalizma u Crnoj Gori još dominantna, u Srbiji vjerovatno nije. Ili u Vojvodini gdje je sve slično, ali malo sporije. Ali, ne vidim neku veliku razliku osim što su u RS dominantan način komunikacije sa biračima bili šatori, šatre. Mislim da su one zastarjele, da tu govore svoji svojima, dosta je skupo. Vidio sam da postoji ekipa koja ide na sve te događaje zato što je besplatno i praktično sami sebe uvjeravate da imate ljude oko sebe. A, ideja je da vas vide i oni koji ne žele da vas vide. Nećete pobijediti ako vas ne vide i ne čuju.

Od vas svi očekuju odgovor na pitanje kako pobijediti na izborima. Kada izdvojite ključne stvari, šta im kažete?

Ako je u pitanju kandidat, mora prvo da nauči svoju ličnu poruku u kojoj se nalaze razlozi zašto da se baš njemu da glas. Druga stvar, da nađe kanal komunikacije prema biračima. Definicija svake kampanje je prenos poruke biračkom tijelu. U praskozorje kampanje pravi se poruka u kojoj se nalaze razlozi zašto da ja baš tom kandidatu dam glas, njegove vrline. Kada nauči tu poruku, kada postane njegova poruka, kada je dobro izvježba, onda shodno svemu tome treba da nađe najbolji kanal komunikacije, kako da tu poruku prenese. Po meni, to je živa riječ. Kampanja od vrata do vrata ili na štandovima. Postoje jednosmjerni kanali komunikacije, kao što su bilbordi ili plakati, i dvosmjerni kanali. Oni dvosmjerni su teži za realizaciju, ali su efikasniji.

Ali, ne mogu da se isključe ni jednosmjerni?

Naravno. Kanal komunikacije birate na osnovu stranke, na osnovu kandidata, biračkog tijela, logistike. Postoje četiri resursa kampanje: logistika, novac, vrijeme i ljudi. Uvijek moraš da imaš određenu količinu novca; međutim, ljudi su najvažniji resursi svake kampanje. To tvrdim iz mog iskustva, a imam više od 35 kampanja u nogama ili u glavi.

Da li je poruka kandidata isto što i tema za izbore? Koliko je nametanje svoje teme zaista presudno za uspjeh?

To je druga stvar. Nametanje teme se radi u predkampanjskom periodu, gdje stranka ili kandidat koji je jak na tim mjestima nameće upravo to. Na primjer, ako je neki ministar inostranih poslova uspio da uradi nešto diplomatski, on će da gura tu temu, da je ona dominantna za birače, da bi ih pripremio za kampanju. Ili to stranka radi, ona koja je na vlasti. Ako se, na primjer, povećava izvoz, ona će da plaća navodno nezavisne članke koji govore koliko je to dobro za državu. I tako nameće temu u kojoj je ona jaka. Drugi par rukava je kada govorimo o kandidatu, da nađemo njegove vrline, ali jeste sve na neki način povezano.

Da li je tačna parcepcija da glasači više vole da slušaju o nekim zapaljivim nacionalnim temama nego o socijali, ekonomiji, platama?

Mislim sve manje. Ljudi više gledaju ono što je realno, zato što ne žive od zapaljivih govora nego od racionalnih govora koji nam donose strane investicije, koje zaustavljaju odlazak ljudi. Mislim da je taj trend sve manji.

Kod nas postoji fama o tome da su marketinške agencije koje rade za određene stranke gotovo presudne za uspjeh na izborima. Koliko je to tačno?

To je njihova percepcija, tih agencija. Oni se bave marketingom, pa rade marketing i za sebe. Ja se ne slažem s tim, nikada nisam volio da imam neku eksternu agenciju, osim kada radim medija planove. Onda treba da imam nekog stručnjaka koji zna šta se kada gleda, u kojoj emisiji, da ne trošimo pare. Što se ostalog tiče, uvijek sam bio protiv toga da dođe neko sa strane. Za nas koji smo tu, to je nama život, a njima je to samo jedan klijet više ili manje. Neki put sam morao da radim s marketinškom agencijom i veoma sam loša iskustva imao. Oni uopšte nisu došli do suštine biračkog tijela. Mislim da stranka treba da ima unutarmarketinški tim, koji osjeća damar kampanje, stranke i biračkog tijela, a ne neka eksterna agencija kojoj će to biti tezga, koja možda nema neko veliko iskustvo i sada mora da uđe u problematiku i način razmišljanja stranke, u to kakvo je biračko tijelo, kakvi su kandidati…

Imamo upliv u politiku mnogo novih imena, od kojih neki imaju lično materijalno bogatstvo. Koliko su u tom smislu povezani novac i politika, odnosno da li im novac garantuje uspjeh?

Ne. Moraju da imaju harizmu. Novac nikad ništa ne garantuje. Bitno je da kandidat ima harizmu, zna šta govori i zna kom biračkom tijelu se obraća. Kada sam vodio kampanju Bogoljubu Kariću, on nije znao sve padeže, ali smo za 28 dana imali 18,23 procenata. Zato što je uhvatio taj segment kojima je to odgovaralo. Nikad vam ne treba 100 odsto biračkog tijela nego samo onaj koji je dovoljan za pobjedu.

Može li se u tih mjesec dana kampanje napraviti neka bitna razlika?

Da. Strahovita kampanja može sve da promijeni. Zadnjih sedam dana je pobijedio Tramp. Kampanja može mnogo da promijeni, iz više razloga. Prvo, što neko može dobro da radi; drugo, neko može da napravi veliku grešku. Da izborni štab napravi grešku koju će drugi da iskoriste. Mislim da bi Ognjen Tadić pobijedio Milorada Dodika da je bio bolji na onom intervjuu, TV duelu. Ja sam vodio tu kampanju, on je bio suviše ubijeđen da je to pravi način. Njegova je koža bila u pitanju, ne moja. To je odlučio da uradi i mislim da je samo zbog toga izgubio.

Generalno, da li ste za TV duele ključnih kandidata?

Da, apsolutno. Neka narod vidi ko je kakav. Onaj koji izbjegava, tu nešto nije u redu. To je tradicija demokratije, to je svuda u svijetu, a kod nas nije baš tako. Mi smo mlada demokratija.

Jednom ste rekli da je onaj ko uđe u politiku prodao dušu đavolu. Šta ste pod tim mislili?

U tom trenutku postajete javna ličnost. Nemate više privatnost, pod lupom ste, doživjećete napade koji su opravdani i koji nisu. To ne može svako. S druge strane, to je najvažniji posao. Evo, bogati idu u politiku, čak i sportisti, glumci. Vlast je veoma moćna, vlast mijenja ljude.

Kako je u opoziciji? Da li dug boravak u opoziciji utiče na percepciju politike?

Ja sam više u životu bio u opoziciji nego u poziciji i više volim da radim kada sam u opoziciji zato što imam perspektivu vlasti ispred sebe. Ako ste dovoljno strpljivi u opoziciji dobićete tačno ono što ste zaslužili. Uvijek će ona strana koja izgubi da se žali da izbori nisu bili fer. Ja ne vjerujem uopšte u te velike izborne krađe.

Kako biste ocijenili javne nastupe naših najistaknutijih političara, recimo lidera stranaka i institucija? U smislu poruka, gestikulacije, harizme, energije?

Pa, šareno. Veoma šareno. Ne volim nikog da kritikujem, to nije moj posao. Moj posao je da vodim kampanje i brinem samo o mom kandidatu. Nikada ne brinem o tome šta drugi rade. Gledam da smo mi u centru pažnje, šta on radi i da li je to u interesu građana i birača. Da govori ono što birači očekuju da čuju. Naravno da se dešava ponekad nešto što je dnevnopolitički interesantno pa morate da odgovorite na to, ali uvijek postoji jedna strategija, disciplina poruke, gdje bi kandidat ili stranka uvijek trebalo da govore razloge zašto glasati za njih. Kada ste tako dosljedni, onda ste politički konzistentni. I tada eho svega toga je da prosječan birač kaže “oni ljudi znaju šta rade”.

Svi govore otprilike isto: s nama ćete živjeti bolje, mi imamo rješenje za vaše probleme… Kako tu birač da zna ko govori realnu stvar?

Veoma teško. Ali, ono što ja pokušavam da uradim, da u poruci stranke za koju radim nađem razloge, ne obećanja, šta je stranka do sada uradila. Tako da garantuje, da daje razloge zašto baš njoj dati glas. Na primjer, daje šansu mladima, konstantno raste, da su njihovi funkcioneri na vlasti nepotkupljivi, da dobro vode ustanove… To su razlozi. Nema tu mnogo ideologije.

Počinje kampanja u RS i BiH, mnogi tvrde da će biti „prljavija“ nego ranije. Šta vi očekujete?

Svi izbori na našim prostorima su „istorijski“ i „veoma prljavi“. Ne znam da li će da bude prljava, to ne zavisi od mene. Ali, znam da u svakoj opštini u RS u koju uđem prva rečenica koju čujem je da su oni specifična opština. Nikada nisam čuo da je neko rekao da su prosječni. I druga rečenica je da imaju ogromne mogućnosti, potencijale koji nisu iskorišteni. Bolestan sam ako te dvije rečenice nisam čuo u prvih pet minuta.

srpska info

Related Topics:

Politika

REŽIMU POPUSTILE KOČNICE! PSS postao NOĆNA MORA vlasti, Cvijanovićeva otkrila KRAH REŽIMSKE PROPAGANDE

Kada je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović lansirala video-poruku sa tvrdnjom da Pokret Sigurna Srpska „nije nešto zaživio“, nesvjesno je potpisala klasičan politički paradoks. Njena izjava nametnula je logično i nezaobilazno pitanje: ako ovaj pokret zaista nema težinu, zbog čega onda vrh aktuelne vlasti toliko opsesivno i često govori o njemu?

Od zvaničnog osnivanja na Palama, 19. oktobra 2025. godine, lider pokreta Draško Stanivuković i njegovi saradnici nametnuli su žestok tempo koji ne prestaje. Bez predaha, na terenu širom Republike Srpske, kroz direktan razgovor sa narodom podizali su infrastrukturu iz temelja. Rezultat tog rada je neumoljiv: za manje od godinu dana, stvorena je politička organizacija čije je ime danas prepoznatljivo u doslovno svakom kutku Srpske.

Ključna snaga Pokreta Sigurna Srpska leži u sinergiji – uspjeli su da okupe ljude različitih političkih biografija, struka i životnih iskustava. Ono što je do juče na našoj političkoj sceni djelovalo nezamislivo, danas je nezaobilazna realnost. Snagu tima potvrđuju imena u samom vrhu: zamjenik predsjednika pokreta je nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, dok funkciju potpredsjednika obavlja načelnik Pala Dejan Kojić. Kojić, koji je na nedavnoj konferenciji za medije za sebe skromno rekao da više voli da radi nego da priča, upravo tim principom „djela, a ne riječi“ drži čvrstu podršku i ogromno poštovanje građana na Palama.

Da podrška naroda vrtoglavo raste, potvrđuju i konkretne slike sa terena, a posebno one iz same kolijevke pokreta. Tamo gdje je sve počelo, na izbornu skupštinu Opštinskog odbora Pale, došlo je oko hiljadu građana. Izbor Vlade Milojevića za predsjednika paljanskog odbora jasno je demonstrirao da iza PSS-a stoji armija motivisanih ljudi spremnih na ozbiljan rad na terenu.

Politički zemljotres prenio se i na Semberiju – veličanstven skup u etno-selu Stanišići okupio je preko hiljadu Bijeljinaca koji su dali nepodijeljenu podršku pokretu, predvođeni Milošem Stanišićem na čelu Gradskog odbora. Širenje se nastavilo nezadrživo u svim regijama: Hercegovina je dobila snažno pojačanje dolaskom hrabre novinarke Nataše Miljanović Zubac, u Gradišci je pokretu pristupila prepoznatljiva odbornica Snježana Gvozden, dok je u Doboju podršku pružio ugledni privrednik Aleksandar Simić. Zvornički bedem PSS-a čvrsto drže nekadašnji direktor „Alumine“ Mile Matić i Sanja Grubačić, predsjednica Žena Pokreta Sigurna Srpska.

Dokaz da PSS ne gradi puku partijsku mašineriju, već živu i snažnu mrežu ljudi, bila je i velika konvencija žena u Tesliću, gdje se okupilo više od 500 delegatkinja iz svih krajeva Srpske. Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić naglašava da je time poslata kristalno jasna poruka – Pokret Sigurna Srpska teži da pod jednim krovom i oko jedne ideje, ideje razvoja i napretka, sabere sve generacije, profesije i društvene slojeve.

– Za manje od godinu dana pokretu su pristupile i brojne političke organizacije. Uz PDP kao matičnu stranku Draška Stanivukovića, dio PSS postali su Nezavisni pokret „Svojim putem“, ljudi okupljeni oko Dejana Kojića, Srpska napredna stranka RS–FBiH, Demokratski centar Republike Srpske, Srpska radikalna stranka, Građanski pokret „Bileća ispred svega“ i drugi politički subjekti. Upravo zbog toga činjenica je da je Draško Stanivuković uspio da uradi nešto što na političkoj sceni Republike Srpske dugo nije viđeno – da oko jedne ideje okupi veliki broj ljudi koji do sada nisu djelovali zajedno – rekao je Drinić.

Sve ove činjenice jasno govore da je teza o pokretu koji „nije zaživio“ potpuno promašena. Naprotiv, Pokret Sigurna Srpska je u rekordnom roku izrastao u političku silu o kojoj se ne ćuti – kako među pristalicama, tako i u redovima protivnika. Na kraju, upravo ta činjenica da vladajući režim toliko grozničavo i često spominje PSS predstavlja najrelevantniji dokaz da u njemu prepoznaju svog najozbiljnijeg i najopasnijeg političkog rivala.

Nastavi čitati

Politika

ALARMANTNO UPOZORENJE ZA VOZAČE! Sprema se potpuni kolaps, od utorka ZATVARANJE SVIH PRELAZA U GRADIŠCI!

Ukoliko se u ponedeljak potpiše novi Ugovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima postoji realna mogućnost da od utorka 9. juna 2026. godine na sjeveru BiH na podrčju Gradiške ne bude u funkciji nijedan granični prelaz.

Razlozi zbog kojih prijeti blokada graničnih prelaza u Gradišci
Potpisivanje novog ugovora između BiH i Hrvatske
Obustavljen saobraćaj preko starog mosta
Novi granični prelaz još nije administrativno uspostavljen
Nisu završene izmjene Pravilnika UIO
Moguć prekid međunarodnog prometa roba i putnika
Ozbiljne posljedice za privredu i logistički sektor
Upozorenje iz UIO BiH
Upozorili su na to iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u svom saopštenju navodeći da na takav način na cijelom sjeveru i sjeverozapadu BiH neće postojati nijedan granični prelaz za promet roba koje zahtijevaju potpuni inspekcijski nadzorom (tzv. BIP), prenose Nezavisne.

Moglo bi doći do ozbiljnih problema
– UIO je usmeno obaviještena da će u ponedjeljak biti potpisan Ugovor o graničnim prelazima između Hrvatske i BiH, koji bi prema najavama trebali potpisati predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković. UIO smatra da prije početka primjene novog Ugovora moraju biti stvorene sve neophodne organizacione i administrativne pretpostavke za njegovu nesmetanu primjenu. U suprotnom, moglo bi doći do ozbiljnih problema u funkcionisanju graničnog prometa na području Gradiške, sa značajnim posljedicama po privredu, prevoznike i građane – naveli su oni.

Kako dodaju, ukoliko novi Ugovor stupi na snagu u najavljenim rokovima, postoji mogućnost da od utorka, 9. juna 2026. godine, na području Gradiške neće biti u funkciji nijedan granični prelaz za međunarodni promet roba i putnika.

Novi i stari prelaz
– Postojeći granični prelaz Gradiška ne može nastaviti sa radom zbog dalje sanacije mosta preko rijeke Save, usljed čijeg je oštećenja obustavljeno odvijanje međunarodnog prometa putnika i roba. Istovremeno, novi granični prelaz Gradiška Novi most neće moći funkcionisati u skladu sa odredbama novog Ugovora, jer u važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji UIO još nije sistematizovana organizaciona jedinica Carinski referat Gradiška Novi most – ističu iz UIO BiH.

Iz ove instirucije su podsjetili da je UIO radi obezbjeđenja kontinuiteta rada nakon obustave saobraćaja preko postojećeg satrog mosta, ranije donijela Odluku o privremenom premještaju Carinskog referata sa Graničnog prelaza Gradiška na lokaciju novog mosta u Gradišci.

– Na osnovu navedene odluke, Carinski referat Gradiška je od 19. maja 2026. godine privremeno premješten na novu lokaciju Gradiška Novi mostu period od tri mjeseca. Međutim, početak primjene novog Ugovora podrazumijeva postojanje nove organizacione jedinice UIO na lokaciji novog graničnog prelaza u Gradišci. To je moguće isključivo kroz izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, kojima bi se uspostavio Carinski referat Gradiška Novi most, o čemu je Uprava više puta u prethodnom periodu obavještavala javnost i sve relevantne institucije. Navedene izmjene i dopune Pravilnika treba usvojiti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje – navodi se u saopštenju.

Zbog svega pomenutog oni ponovo ističu da postoji realna mogućnost da na području Gradiške ne bude u funkciji nijedan granični prelaz prvog sljedećeg dana od dana potpisivanje ranije pomenutog međunarodnog Ugovora.

Ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane
– Posebno ističemo da bi ovakva situacija imala direktne i ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane, koji ne bi mogli koristiti nijedan granični prelaz u Gradišci. UIO je o mogućim posljedicama ovakvog razvoja događaja već upoznala poslovnu zajednicu posredstvom privrednih komora, kako bi privredni subjekti bili blagovremeno informisani o potencijalnim poteškoćama u odvijanju međunarodnog prometa roba – navode oni.

Iz UIO BiH ističu da očekuju od svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini da se, do stvaranja svih neophodnih uslova za punu primjenu novog Ugovora o graničnim prelazima između Hrvatske i BiH, nastavi postupati u skladu sa važećim Sporazumom o graničnim prelazima između ove dvije zemlje.

– Smatramo da je neophodno obezbijediti kontinuitet funkcionisanja graničnog prometa sve do završetka sanacije oštećenog mosta u Gradišci i usvajanja Izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, kojima bi se uspostavio Carinski referat Gradiška Novi most – dodaju oni.

Kako navode, ovakav scenario mogao bi dovesti do ogromnih poteškoća u odvijanju međunarodnog prometa roba i putnika, sa direktnim posljedicama po privredu, prevoznike i građane sa obje strane granice.

Nastavi čitati

Politika

Penzioneri ustaju! KRESOJEVIĆ TRAŽI PRVU POSEBNU SJEDNICU o penzijama u istoriji Srpske!

Većina opozicionih stranaka podržala je inicijativu za održavanje prve posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske posvećene isključivo položaju penzionera, a na prijedlog Pokreta Sigurna Srpska.

Tim povodom, u četvrtak u 19 časova u svadbenom salonu „Boldi“ biće održana javna tribina sa penzionerima, na kojoj će se razgovarati o zahtjevima za izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević istakao je da penzioneri zaslužuju mnogo više pažnje i konkretnih mjera koje će unaprijediti njihov životni standard.

„Penzioneri zaslužuju više i očekujem da Narodna skupština Republike Srpske održi posebnu sjednicu posvećenu upravo njima. Njihovo mišljenje nam je najvažnije prilikom izrade prijedloga izmjena Zakona o PIO. Želimo da čujemo njihove probleme i zajedno dođemo do rješenja koja će poboljšati njihov položaj“, poručio je Kresojević.

Među zahtjevima koji će biti predstavljeni na tribini nalaze se povećanje penzija za 17 odsto, po uzoru na Federaciju BiH, usklađivanje penzija dva puta godišnje, kao i mogućnost da se penzijski staž računa i za godine za koje doprinosi nisu bili uplaćeni.

Kako ističu organizatori, ovo su samo neki od prijedloga koji će biti predmet rasprave sa penzionerima, a konačna rješenja biće oblikovana upravo na osnovu njihovih stavova i prijedloga.

Tribina se organizuje u okviru redovnih poslaničkih aktivnosti s ciljem uključivanja građana u proces donošenja zakona i kreiranja politika koje direktno utiču na kvalitet života najstarije populacije u Republici Srpskoj.

Nastavi čitati

Aktuelno