Connect with us

Politika

Nema sigurnih glasova, novac ništa ne garantuje, šatori su zastarjeli

Ne postoji siguran glas na izborima. Postoji samo siguran glas operskog pjevača. To se u stručnoj literaturi zove bazno biračko tijelo, koje je uvijek uz vas, ali ono je veoma osjetljivo. Politička scena je zarazno promjenjiva, rekao je Milan Stevanović Piksel za Srpskainfo.

Pogledajte Demokratsku stranku koja je doskora bila ubjedljivo najjača stranka na srpskim prostorima, ona sada ne može da pređe cenzus. Ovdje kada ne iskoristite šansu, rijetko ko dobije drugu.

To u intervjuu za Srpskainfo kaže Milan Stevanović Piksel, stručnjak za političke kampanje, trenutno šef Centra za edukaciju Srpske napredne stranke.

Sa Stevanovićem smo razgovarali povodom početka predizborne kampanje u Republici Srpskoj i BiH.

Radili ste mnoge kampanje u regionu. Koliko je predizborna kampanja u RS slična onoj u Srbiji? Postoje li neke razlike u pristupu?

Ima razlike čak i u dijelovima Srbije, i to u temama. Ne razmišlja isto neko u malom mjestu i neko ko je u velikom gradu. Različit im je doživljaj politike, a pogotovo u različitim državama. Možda je tema nacionalizma u Crnoj Gori još dominantna, u Srbiji vjerovatno nije. Ili u Vojvodini gdje je sve slično, ali malo sporije. Ali, ne vidim neku veliku razliku osim što su u RS dominantan način komunikacije sa biračima bili šatori, šatre. Mislim da su one zastarjele, da tu govore svoji svojima, dosta je skupo. Vidio sam da postoji ekipa koja ide na sve te događaje zato što je besplatno i praktično sami sebe uvjeravate da imate ljude oko sebe. A, ideja je da vas vide i oni koji ne žele da vas vide. Nećete pobijediti ako vas ne vide i ne čuju.

Od vas svi očekuju odgovor na pitanje kako pobijediti na izborima. Kada izdvojite ključne stvari, šta im kažete?

Ako je u pitanju kandidat, mora prvo da nauči svoju ličnu poruku u kojoj se nalaze razlozi zašto da se baš njemu da glas. Druga stvar, da nađe kanal komunikacije prema biračima. Definicija svake kampanje je prenos poruke biračkom tijelu. U praskozorje kampanje pravi se poruka u kojoj se nalaze razlozi zašto da ja baš tom kandidatu dam glas, njegove vrline. Kada nauči tu poruku, kada postane njegova poruka, kada je dobro izvježba, onda shodno svemu tome treba da nađe najbolji kanal komunikacije, kako da tu poruku prenese. Po meni, to je živa riječ. Kampanja od vrata do vrata ili na štandovima. Postoje jednosmjerni kanali komunikacije, kao što su bilbordi ili plakati, i dvosmjerni kanali. Oni dvosmjerni su teži za realizaciju, ali su efikasniji.

Ali, ne mogu da se isključe ni jednosmjerni?

Naravno. Kanal komunikacije birate na osnovu stranke, na osnovu kandidata, biračkog tijela, logistike. Postoje četiri resursa kampanje: logistika, novac, vrijeme i ljudi. Uvijek moraš da imaš određenu količinu novca; međutim, ljudi su najvažniji resursi svake kampanje. To tvrdim iz mog iskustva, a imam više od 35 kampanja u nogama ili u glavi.

Da li je poruka kandidata isto što i tema za izbore? Koliko je nametanje svoje teme zaista presudno za uspjeh?

To je druga stvar. Nametanje teme se radi u predkampanjskom periodu, gdje stranka ili kandidat koji je jak na tim mjestima nameće upravo to. Na primjer, ako je neki ministar inostranih poslova uspio da uradi nešto diplomatski, on će da gura tu temu, da je ona dominantna za birače, da bi ih pripremio za kampanju. Ili to stranka radi, ona koja je na vlasti. Ako se, na primjer, povećava izvoz, ona će da plaća navodno nezavisne članke koji govore koliko je to dobro za državu. I tako nameće temu u kojoj je ona jaka. Drugi par rukava je kada govorimo o kandidatu, da nađemo njegove vrline, ali jeste sve na neki način povezano.

Da li je tačna parcepcija da glasači više vole da slušaju o nekim zapaljivim nacionalnim temama nego o socijali, ekonomiji, platama?

Mislim sve manje. Ljudi više gledaju ono što je realno, zato što ne žive od zapaljivih govora nego od racionalnih govora koji nam donose strane investicije, koje zaustavljaju odlazak ljudi. Mislim da je taj trend sve manji.

Kod nas postoji fama o tome da su marketinške agencije koje rade za određene stranke gotovo presudne za uspjeh na izborima. Koliko je to tačno?

To je njihova percepcija, tih agencija. Oni se bave marketingom, pa rade marketing i za sebe. Ja se ne slažem s tim, nikada nisam volio da imam neku eksternu agenciju, osim kada radim medija planove. Onda treba da imam nekog stručnjaka koji zna šta se kada gleda, u kojoj emisiji, da ne trošimo pare. Što se ostalog tiče, uvijek sam bio protiv toga da dođe neko sa strane. Za nas koji smo tu, to je nama život, a njima je to samo jedan klijet više ili manje. Neki put sam morao da radim s marketinškom agencijom i veoma sam loša iskustva imao. Oni uopšte nisu došli do suštine biračkog tijela. Mislim da stranka treba da ima unutarmarketinški tim, koji osjeća damar kampanje, stranke i biračkog tijela, a ne neka eksterna agencija kojoj će to biti tezga, koja možda nema neko veliko iskustvo i sada mora da uđe u problematiku i način razmišljanja stranke, u to kakvo je biračko tijelo, kakvi su kandidati…

Imamo upliv u politiku mnogo novih imena, od kojih neki imaju lično materijalno bogatstvo. Koliko su u tom smislu povezani novac i politika, odnosno da li im novac garantuje uspjeh?

Ne. Moraju da imaju harizmu. Novac nikad ništa ne garantuje. Bitno je da kandidat ima harizmu, zna šta govori i zna kom biračkom tijelu se obraća. Kada sam vodio kampanju Bogoljubu Kariću, on nije znao sve padeže, ali smo za 28 dana imali 18,23 procenata. Zato što je uhvatio taj segment kojima je to odgovaralo. Nikad vam ne treba 100 odsto biračkog tijela nego samo onaj koji je dovoljan za pobjedu.

Može li se u tih mjesec dana kampanje napraviti neka bitna razlika?

Da. Strahovita kampanja može sve da promijeni. Zadnjih sedam dana je pobijedio Tramp. Kampanja može mnogo da promijeni, iz više razloga. Prvo, što neko može dobro da radi; drugo, neko može da napravi veliku grešku. Da izborni štab napravi grešku koju će drugi da iskoriste. Mislim da bi Ognjen Tadić pobijedio Milorada Dodika da je bio bolji na onom intervjuu, TV duelu. Ja sam vodio tu kampanju, on je bio suviše ubijeđen da je to pravi način. Njegova je koža bila u pitanju, ne moja. To je odlučio da uradi i mislim da je samo zbog toga izgubio.

Generalno, da li ste za TV duele ključnih kandidata?

Da, apsolutno. Neka narod vidi ko je kakav. Onaj koji izbjegava, tu nešto nije u redu. To je tradicija demokratije, to je svuda u svijetu, a kod nas nije baš tako. Mi smo mlada demokratija.

Jednom ste rekli da je onaj ko uđe u politiku prodao dušu đavolu. Šta ste pod tim mislili?

U tom trenutku postajete javna ličnost. Nemate više privatnost, pod lupom ste, doživjećete napade koji su opravdani i koji nisu. To ne može svako. S druge strane, to je najvažniji posao. Evo, bogati idu u politiku, čak i sportisti, glumci. Vlast je veoma moćna, vlast mijenja ljude.

Kako je u opoziciji? Da li dug boravak u opoziciji utiče na percepciju politike?

Ja sam više u životu bio u opoziciji nego u poziciji i više volim da radim kada sam u opoziciji zato što imam perspektivu vlasti ispred sebe. Ako ste dovoljno strpljivi u opoziciji dobićete tačno ono što ste zaslužili. Uvijek će ona strana koja izgubi da se žali da izbori nisu bili fer. Ja ne vjerujem uopšte u te velike izborne krađe.

Kako biste ocijenili javne nastupe naših najistaknutijih političara, recimo lidera stranaka i institucija? U smislu poruka, gestikulacije, harizme, energije?

Pa, šareno. Veoma šareno. Ne volim nikog da kritikujem, to nije moj posao. Moj posao je da vodim kampanje i brinem samo o mom kandidatu. Nikada ne brinem o tome šta drugi rade. Gledam da smo mi u centru pažnje, šta on radi i da li je to u interesu građana i birača. Da govori ono što birači očekuju da čuju. Naravno da se dešava ponekad nešto što je dnevnopolitički interesantno pa morate da odgovorite na to, ali uvijek postoji jedna strategija, disciplina poruke, gdje bi kandidat ili stranka uvijek trebalo da govore razloge zašto glasati za njih. Kada ste tako dosljedni, onda ste politički konzistentni. I tada eho svega toga je da prosječan birač kaže “oni ljudi znaju šta rade”.

Svi govore otprilike isto: s nama ćete živjeti bolje, mi imamo rješenje za vaše probleme… Kako tu birač da zna ko govori realnu stvar?

Veoma teško. Ali, ono što ja pokušavam da uradim, da u poruci stranke za koju radim nađem razloge, ne obećanja, šta je stranka do sada uradila. Tako da garantuje, da daje razloge zašto baš njoj dati glas. Na primjer, daje šansu mladima, konstantno raste, da su njihovi funkcioneri na vlasti nepotkupljivi, da dobro vode ustanove… To su razlozi. Nema tu mnogo ideologije.

Počinje kampanja u RS i BiH, mnogi tvrde da će biti „prljavija“ nego ranije. Šta vi očekujete?

Svi izbori na našim prostorima su „istorijski“ i „veoma prljavi“. Ne znam da li će da bude prljava, to ne zavisi od mene. Ali, znam da u svakoj opštini u RS u koju uđem prva rečenica koju čujem je da su oni specifična opština. Nikada nisam čuo da je neko rekao da su prosječni. I druga rečenica je da imaju ogromne mogućnosti, potencijale koji nisu iskorišteni. Bolestan sam ako te dvije rečenice nisam čuo u prvih pet minuta.

srpska info

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno