Connect with us

Društvo

Najveći rast penzija u okviru jedne godine u RS

Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, kaže Milić.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Mladen Milić kaže da je od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, bilo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja.

“Kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

“Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA
“Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

“Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU
Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

“Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

“Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI
Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

“Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA
Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

“Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

“Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić.

Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

“Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Za jutro spremite zimsku odjeću

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će, nakon veoma hladnog jutra, biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i snijegom na planinama, dok se u drugom dijelu dana očekuje razvedravanje.

Ujutru će na sjeverozapadu biti vedro i hladno, uz mraz i povremeno sa padavinama. Padaće uglavnom kiša, a na istoku na planinama snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus tri na zapadu do šest na istoku, na jugu oko 10 stepeni Celzijusovih. Tokom dana biće hladno i vjetrovito. Jak sjeverni vjetar dodatno će pojačavati osećaj hladnoće.

Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, a u Hercegovini jaka i olujna bura.

Malo toplije i sunčanije biće na sjeverozapadu. Linker
Padavine će krajem dana prestati u većini predjela, osim na krajnjem istoku.

Najviša dnevna temperatura biće od samo šest stepeni na istoku do 15 na sjeveru, u višim predjelima od jedan stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

JEDNO “DA” PORODICE SPASILO JE 4 ŽIVOTA: Zašto je donorstvo u BiH “tabu tema” i u 21. vijeku

Bosna i Hercegovina već godinama stagnira u oblasti transplantacione medicine transplantacije su rijetke, a svijest građana o doniranju organa niska.

Ipak, nakon prve transplantacije srca u Sarajevu prošle godine, najavljeni su novi koraci i u Republici Srpskoj.

Početkom iduće godine trebalo bi da počne s radom Zavod za dijalizu i transplantaciju, što pacijentima uliva novu nadu.

Među onima koji su već dobili svoju drugu šansu je Goran Račić iz Banjaluke – čovjek, koji danas slavi dva rođendana. Prošlog mjeseca, proslavio je onaj, kada je zahvaljujući donoru, u grudima zakucalo novo srce.

Prije samo dvije godine, za Gorana Račića iz Banjaluke nije bilo mnogo nade. Srce koje staje više puta. Sumorne prognoze. Crne slutnje. Dani koji prolaze u neizvjesnosti. Ali, onda je uslijedio poziv, koji je bio nova šansa.

– Neki božiji dar ili ne znam ni ja šta je, pojavio se organ, doktor je rekao da se spremam, da naveče idem na operaciju i tako uz božiju pomoć i uz pomoć doktora, koji je uspješno transplantiran. Oporavak je trajao nekih dva mjeseca u bolnici i došao sam potom kući i počeo novi život -kaže Goran Račić.

Život u kojem je Goran vedar i nasmijan. Ponosni otac dvoje djece. Dobar suprug. A prije nekoliko dana, potpuno nevjerovatno za njega, stigao da postane i ponosni djed. Sve to za Gorana nije bilo moguće u Republici Srpskoj. Transplantacije se ne rade. Dostupnost organa je na veoma niskom nivou. Dodatni problem je što svijest o potrebi doniranja organa nije dovoljno razvijena.

– Mislim da se malo priča o tome, ja isto naprosto nisam znao ništa o tome, sve je bilo novo i za mene i donorstvo, naprosto je tabu tema. U evropskim zemljama, pa i tu oko nas u Hrvatskoj, zakon je da je svaki punoljetan stanovnik je potencijalni donor, po zakonu, osim ko se izjasni da neće da bude donor, naprosto izbjegavaju taj momenat kada porodica mora da odluči da u teškim trenucima razmišlja o takvim stvarima – dodaje Goran.

Da bi donorstvo u BiH funkcionisalo, potrebno je da više od 50 odsto stanovništva budu potencijalni donori. Trenutno je potpisano u prosjeku 80.000 donorskih kartica. Da bi BiH postala dio Eurotransplant mreže, uslovi su 10 donora na milion stanovnika. Aleksandar iz Udruženja transplantiranih pacijenata, po pitanju članstva, skeptičan.

– Ja sam ubijeđen da to neće se desiti za našeg života, nažalost ali neće. To da bi se desilo prvo mi moramo biti jedno ministarstvo zdravlja – poručuje Aleksandar iz Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata Republike Srpske.

Zavod za dijalizu i transplantaciju u Republici Srpskoj trebao da profunkcioniše početkom naredne godine. Za to vrijeme, koriste se transplantacioni resursi iz Evrope. Ono što je dobra vijest je što za oboljele iz RS kompletne troškove transplantacije u zemlji ili inostranstvu snosi Fond zdravstvenog osiguranja. U Federaciji Bosne i Hercegovine u prošloj godini urađeno je 36 transplantacija, što je najviše u posljednjih deset godina. Broj onih koji čekaju, ostaje nepoznat.

Goran je priliku za novi početak dobio u Srbiji. Njegova priča podsjetnik je da samo jedno “da” može značiti spas nekoliko života. Podsjetnik i da donorstvo nije samo medicinski zahvat, nego najveći čin ljudskosti. No, Goran je izuzetak. Jedan od rijetkih koji je dočekao poziv. Za njegovog mlađeg brata, donor nikada nije pronađen.

– Porodica koja je meni donirala srce je spasila četiri života, njihov sin je nažalost izgubio bitku za život, ali eto živi i kroz mene i ja kažem ovo srce kuca i za mene i za njega i za mog pokojnog brata – poručuje Goran, piše Euronews.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE NA POSKUPLJENJE HRANE: Tri razloga zbog kojih problem ne jenjava

ECB upozorava da su cene hrane u evrozoni od 2022. rasle izuzetno brzo i da i dalje ostaju ključni inflacioni pritisak.

Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da cijene hrane u evrozoni već duže vrijeme rastu brže od opšte inflacije, što predstavlja izazov i za domaćinstva i za kreatore monetarne politike.

Dok se ukupna inflacija u zoni evra smirila i približila srednjoročnom cilju ECB-a od 2 odsto, banka navodi da je “inflacija hrane od 2022. godine izuzetna i uporna”. Prema njihovim podacima, prosječna korpa namirnica danas košta trećinu više nego pre pandemije kovida-19, dok su cijene hrane od 2015. godine porasle za više od 40 odsto.

Inflacija u evrozoni je sa rekordnih 10,6 odsto u oktobru 2022. godine pala na 2 odsto u posljednjim mjesecima. Ipak, prema izvještaju Evropske komisije, svaki treći građanin brine da neće moći da priušti hranu koju želi da kupuje. ECB podseća da poskupljenja hrane posebno teško pogađaju domaćinstva sa nižim prihodima, jer hrana zauzima znatno veći udio u njihovim rashodima.

Statistika pokazuje da su cijene govedine, živine i svinjskog mesa od 2015. skočile između 38 i 44 odsto, dok su mlijeko, maslac, kafa, maslinovo ulje, kakao i čokolada u poslednjih šest godina značajno poskupeli. Dodatni pritisak stvaraju klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi – suše u Španiji dovele su do rekordnog rasta cene maslinovog ulja, a loše vremenske prilike u državama izvoznicama poput Gane i Obale Slonovače poskupele su kafu i kakao.

ECB ističe da su događaji povezani sa klimatskim promjenama sve češći i da ozbiljno remete lance snabdevanja hranom. Uz to, rast cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i veći globalni i lokalni prihodi, podstakli su potražnju, što dodatno podiže cijene.

Zašto rast cijena hrane zabrinjava ECB
Kupovina hrane je obavezna stavka u potrošnji i zato ima snažan uticaj na percepciju i očekivanja inflacije. Upravo ta očekivanja ECB pažljivo prati, jer su ključna za održavanje cjenovne stabilnosti.

U okviru zvaničnog indeksa HICP, kojim se meri inflacija u evrozoni, cijene hrane trenutno rastu najbržim tempom – 3,2 odsto. Njihov udio u ovom indeksu iznosi oko 20 odsto, što je dvostruko više od udela koji ima energija. Zbog toga poskupljenje hrane, pa čak i proizvoda poput čokolade, kafe ili maslinovog ulja, ima jači efekat na ukupnu inflaciju nego rast cijena energenata.

ECB navodi tri ključna razloga zbog kojih cijene hrane trenutno imaju posebnu težinu:

Otvorio se jaz između kretanja cijena hrane i opšte inflacije, veći i dugotrajniji nego ranije.
Cene hrane značajno oblikuju inflaciona očekivanja, presudna za odluke ECB.
Poskupljenja hrane nesrazmjerno pogađaju siromašnija domaćinstva.
Ako ECB procjeni da je cilj od 2 odsto inflacije ugrožen, moglo bi doći do novog podizanja kamatnih stopa. To bi značilo skuplje kredite, manja ulaganja i slabiji privredni rast u cijeloj evrozoni.

Nastavi čitati

Aktuelno