Connect with us

Društvo

Najveći rast penzija u okviru jedne godine u RS

Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, kaže Milić.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Mladen Milić kaže da je od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, bilo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja.

“Kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

“Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA
“Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

“Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU
Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

“Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

“Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI
Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

“Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA
Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

“Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

“Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić.

Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

“Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

DANAS JE VELIKI PETAK! Najtužniji dan u hrišćanskom svijetu

Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.
Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post.
Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Uskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.
Uskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Uskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

“Raspni ga, raspni ga” – Put Isusovog stradanja

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:”Raspni ga, raspni ga”.

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.
Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Aktuelno