Connect with us

Svijet

Na granici horda od 300.000 ruskih vojnika

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara.

Rusija je pripremila skoro 2.000 tenkova i 300.000 vojnika za veliku ofanzivu na Donbas u narednim nedjeljama, upozoravaju ukrajinski obavještajci. Očekuje se da će napad biti pojačan još hiljadama oklopnih vozila, artiljerijskih sistema, kao i stotinama borbenih aviona i helikoptera. Ukrajinski obavještajci su nedjeljama upozoravali na predstojeću rusku ofanzivu u pokušaju Kremlja da povrati inicijativu posle mjeseci zastoja na bojnom polju.

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara. Usred porasta borbi, vojni analitičari kažu da je dugo očekivana ruska ofanziva već počela i da se očekuje da će se ubrzati kako se približava simbolični datum.

“Očekujemo novu, veliku invaziju u narednih 10 dana”, rekao je ukrajinski vojni zvaničnik za Foreign Polici.

Ukrajinska vojna obavještajna služba vjeruje da Rusija sada ima više od 300.000 vojnika u zemlji, što je skoro duplo više od broja okupljenih na njenim granicama neposredno pre početka rata. Ruska vojska je takođe pripremila 1.800 tenkova, 3.950 oklopnih vozila, 2.700 artiljerijskih sistema, 810 višestrukih lansirnih sistema iz sovjetske ere, 400 borbenih aviona i 300 helikoptera za novu ofanzivu – prema procjenama Kijeva.

“Ovo je sve mnogo veće od onoga što se desilo u prvom talasu. Oni ne obraćaju pažnju na bilo kakve žrtve, na bilo kakve gubitke na bojnom polju…”, rekao je ukrajinski zvaničnik za britanski The Telegraph.

Očajnički apel Kijeva
Ako su tačne, procjene bi mogle značiti da Rusija sada ima znatno više tenkova od broja sa kojim je prvobitno ušla u Ukrajinu. Očekuje se da će general Valerij Gerasimov, koga je Kremlj prošlog mjeseca imenovao za glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, rukovoditi prvim velikim pokušajima zauzimanja preostalih regiona Donbasa, Donjecka i Luganska.

Kijev je uputio očajnički apel zapadnim saveznicima da ubrzaju isporuke oružja u iščekivanju masivnih talasa napada koji bi mogli da preplave odbrambene pozicije. Ruske snage su do sada uspevale da obezbijede samo postepena osvajanje oko Bahmuta, u Donjecku i Kremini u susednom Lugansku – i to po cijenu desetina hiljada vojnika.

Regionalni guverner Luganska Sergej Hajdaj rekao je u četvrtak da je Rusija pokrenula ofanzivu u pokušaju da probije ukrajinsku odbranu kod Kremine.

“Ruske trupe pokušavaju da se probiju kroz snijegom prekrivene šume na zapadu. Ovi napadi su praktično svakodnevna pojava. Vidimo male grupe ruskih vojnika koji pokušavaju da napreduju, ponekad uz podršku borbenih vozila i tenkova. Ponekad ne. Ali paljba je kontinuirana”, rekao je on.

Rusi su preuzeli inicijativu
Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata izvijestili su da je Rusija možda povratila inicijativu u Lugansku nakon što je u to područje poslala nekoliko visoko obučenih divizija.

“Posvećenost značajnih elemenata najmanje tri glavne ruske divizije ofanzivnim operacijama u ovom sektoru ukazuje na to da je ruska ofanziva počela, čak i ako ukrajinske snage za sada sprečavaju ruske snage da obezbede značajne dobitke”, navodi se u dnevnom izvještaju Instituta.

Svatov i Kreminu je Moskva zauzela prošlog proljeća, prije nego što su vraćeni u ukrajinskoj kontraofanzivi. Navodi se da je 90. tenkovska divizija, jedna od najslavnijih vojnih jedinica Moskve, uključena u nove borbe, što je znak da se Kremlj distancirao od upotrebe plaćenika iz Vagnerove grupe za zauzimanje ukrajinske teritorije.

Formacije iz takozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike takođe su odbačene u korist konvencionalnijih snaga od strane Moskve, izvijestio je američki institut.

Svijet

EVO ŠTA ĆE BITI TEMA RAZGOVORA DVA PREDSJEDNIKA! Uskoro sastanak Putina i Sija

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovaraće o globalnim i regionalnim pitanjima iz domena bezbjednosti tokom predstojeće posjete Kini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“I međunarodna i regionalna bezbjednosna pitanja biće teme razgovora”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje da li će Putinova posjeta Kini uključivati diskusije o kontroli naoružanja u svjetlu aktivnosti SAD u azijsko-pacifičkom regionu.

Peskov je renije rekao novinarima da su pripreme posjete Putina Kini u posljednjoj fazi.

Putin je obećao da će kineskom predsjedniku pokloniti jednu od svojih omiljenih knjiga “Šta da se radi” autora Nikolaja Černiševskog.

U knjizi je pečat biblioteke sa datumom 15. juni 1953. godine, što je datum rođenja kineskog lidera, navodi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

PODMETNUT POŽAR na imanju direktora kompanije koja ISPORUČUJE ORUŽJE UKRAJINI!

U baštenskoj kućici Armina Papergera, generalnog direktora “Rajnmetala” je podmetnut je požar, a sudeći prema objavi na platformi “Indimedija”, odgovornost za napad preuzeli su “ljevičarski ekstremisti”, kao razlog navodeći “Rajnmetalove” isporuke oružja Ukrajini.

“Bild” navodi da se incident dogodio u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima u selu Hermansburg u Donjoj Saksoniji i da je istragu preuzela savezna policija.

Još 2020. na ovom imanju su ljevičari protestovali, takođe osuđujući poslovanje ove kompanije.

Od početka Specijalne vojne operacije u februaru 2022, “Rajnmetal” je Kijevu obezbjeđivao vojnu opremu, uključujući i tenkove “Leopard”.

Samo prošlog mjeseca, njemačka vlada je naručila od proizvođača dodatnih 20 borbenih vozila pješadije “Marder”, takođe za ukrajinsku vojsku.

Napadači su poruku o napadu postavili na platformi “Indimedija”, za koju njemački mediji tvrde da je portal za ljevičarske ekstremiste.

Autori poruke tvrde da proizvođač oružja gomila razne tipove tenkova “koji sada mogu da se prodaju Ukrajini zajedno sa municijom uz veliku zaradu”. “Rajnmetal”, dodaju oni, “planira, proizvodi oružje i ubija”.

Još 2020. ljevičarski demonstranti organizovali su protest ispred Papergerovog imanja, osuđujući poslovanje “Rajnmetala”.

RT Balkan

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO PONOVIO STAV MAĐARSKE “Ne želimo da učestvujemo u finansiranju rata”

Članice NATO-a dobile su prijedlog generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga da u novi fond izdvoje 100 milijardi dolara za Ukrajinu tokom pet godina, ali će Mađarska pregovarati o tome da ne učestvuje u tom “ludilu”, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“NATO sada želi da doda još 100 milijardi dolara u ovaj rat. Takav prijedlog je članicama poslao generalni sekretar Alijanse. U utorak, 30. aprila, dobili smo prijedlog načina na koji generalni sekretar želi da sakupi ovih 100 milijardi dolara od članica”, rekao je Sijarto u video-obraćanju na društvenim mrežama.

On je istakao da to znači da NATO računa na produžavanje sukoba za još pet godina.

“Znamo kakav rizik to nosi”, naglasio je Sijarto.

Prema njegovim riječima, u Mađarskoj će u narednim sedmicama biti održane konsultacije sa ciljem da se Budimpešta udalji “od tog ludila, slanja oružja, obučavanja ukrajinske vojske i sakupljanja 100 milijardi dolara koje će se upumpati u rat”.

Nastavi čitati

Aktuelno