Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Radnici ugostiteljskih objekata na Ilidži ponovo upozoravaju na nepravilan obračun plata i nepoštovanje radničkih prava u privatnom sektoru, posebno u ugostiteljstvu, piše “Crna-Hronika”.

Kako navode, pojedini poslodavci radnicima ne priznaju stvarno odrađene sate.

“Za četiri dana noćnog rada, od pola 9 naveče pa do pola 3 ili 3 ujutro, isplaćeno nam je svega 129 KM. Poslodavac je obračunao samo 5 sati po smjeni, iako se radilo duže“, tvrde radnici.

Na fotografiji koju su dostavili vidi se i primjer obračuna – dnevnice i radni sati sabrani na nelogičan način, što, kako kažu, najbolje oslikava neprofesionalnost i nepošten odnos prema zaposlenima.

“Onda se pitamo zašto omladina odlazi iz države. Nepismeni ljudi glume šefove i veličinu, a ne znaju ni sabrati 2+2. Nažalost, zbog takvih poslodavaca ljudi gube volju da rade i žive ovdje“, dodaju.

Radnici traže veću kontrolu inspekcija u ugostiteljskom sektoru, te podsjećaju da su upravo oni, svojim radom i trudom, najzaslužniji za uspjeh i promet objekata u kojima rade, dodaje pomenuti portal.

Nakon što tokom prethodnih šest mjeseci nisu uspjeli postići dogovor s predstavnicima Kantonalne vlade u vezi s potpisivanjem aneksa Kolektivnog ugovora, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih gotovo 4.000 će u ponedjeljak, 25. avgusta, s početkom u osam sati, stupiti u generalni štrajk.

Potvrdio je to za „Dnevni avaz“ Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK, kazavši da su ispoštovali sve zakonske procedure prije stupanja u štrajk, koji su, uredno, najavili prije 10 dana. U međuvremenu, rekao nam je, od same najave štrajka nije bilo nikakvog pomaka, odnosno kontakta od nadležnih iz Vlade HNK, odnosno Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite na čijem je čelu dr. Milenko Bevanda.

– Svake sekunde ministar može pozvati predstavnike Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i, zapravo, zaustaviti štrajk. Sve je, ukratko, u ministrovim rukama. Što se nas tiče, nemamo namjeru odustati od našeg zahtjeva, a to je povećanje koeficijenata od 0,50 na isti način kako je to potpisano sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNK – naglasio je Vuković. Bevanda je, pak, izjavio da zdravstveni radnici nemaju pravo tražiti aneks, budući da njihov kolektivni ugovor vrijedi do 1. decembra ove godine.