Connect with us

Politika

SDS – brod koji tone i Šarović u kandžama mafije

Mirko Šarović i njegova SDS su na izdisaju.

SDS se kao velika partija, godinama unazad urušavala, najviše zbog toga što nije mogla da postigne partijsko jedinstvo, a i kako bi, kada su interesi pojedinaca bili iznad ideologije koju je ta partija godinama provodila.

Umjesto da okuplja, SDS od kada je Mirko Šarović na čelu te partije, konstantno se osipa.

Voda polako “guta” SDS brod, posada se razbježala, a i kapetan Šarović bi, ali ga je stig, iako je svjestan da se kormilo odavno istrglo iz ruke.

Okrenuli su leđa Šaroviću Dragan Ćuzulan, Milan Miličević, pokušao je to učiniti i Dragan Mektić koji je prije nekoliko dana izjavio kako SDS vode kriminalizovani pojedinci.

Pokušao je sve to Šarović zataškati zarad mira u kući, ali ga je stvarnost brzo demantovala.

KANDIDATURA ZA PREDSJEDNIŠTVO KAO SLAMKA SPASA

Predsjedniku SDS-a, kandidatura za člana Predsjedništva BiH je posljednji trzaj da spasi, nekada najveću opozicionu partiju u Srpskoj.

Da nisu imali kandidata na izborima u oktobru, stranci bi bio odsviran kraj.

Danas SDS ne živi status utemeljivača Srpske. Ona živi životom stranke taoca Vlade Trišića i Branislava Borenovića.

SDS je jedna ispražnjena ljuštura koja još simbolički stoji, kao politička partija. O tome svjedoči i reakcija PDP-a, koja SDS ne vidi kao najveću opozicionu partiju.

MIRKO ŠAROVIĆ – PREDSJEDNIČKI MANDAT U SJENCI UBISTVA RISTA JUGOVIĆA

Mirko Šarović, 2000. godine zauzeo je fotelju predsjednika Srpske, nakon što je na toj poziciji prethodno smijenjen Nikola Poplašen.

Predsjednički mandat neće pamtiti po dobrom, lider SDS-a, ako uzmemo u obzir da je 10. marta 2002. godine ubijen Risto Jugović, tada direktor “Jahorina osiguranja”, koji je svega tri dana prije likvidacije spominjao prijetnje SDS-a upućene ka njemu.

Jugović je ubijen ispred porodične kuće u Palama. Izrešetan je hicima kalibra 7,65 mm, sa po jednim metkom u lijevu podlakticu, grudni koš i stomak, dok su ga ostali hici pogodili u vrat i noge. Preminuo usljed iskrvarenja.

Pred smrt, odnosno svega tri dana prije ubistva, Jugović je održao konferenciju za novinare u Banjaluci na kojoj je jasno govorio o hajci koja se vodi protiv njega, prijetnjama smrću, kao i političkim pritiscima i zastrašivanjima.

Tada je naveo kako smatra da pojedinci iz SDS-a stoje iza anonimnih prijetnji.

ŠAROVIĆEVA POMILOVANJA

Među prvim predsjedničkim potezima Mirka Šarovića, bili su oni vezani za robijaše.

Tako je, sadašnji lider SDS-a odlučio da izdržavanje kazne oslobodi 18 lica. Među njima, petoricu je oslobodio za ubistvo, jednog za ubistvo iz nehata, dvojicu za krađe te jednog za razbojništvo. On je, takođe, 78 osuđenika pravosnažne zatvorske kazne zamijenio uslovnim, među kojima su kazne za po dva ubistva i ubistva iz nehata, jednu tešku krađu, tri falsifikovanja, jedno učestvovanje u tuči, kao i jedna kazna za prevaru.

Ali, tu nije kraj Mirkovim pomilovanjima.

ŠAROVIĆ I POMILOVANJE UBICE ĐORĐA ŽDRALE

Šarović je 53 osuđenika djelimično oslobodio izdržavanja kazne za ubistvo, među kojima je Đorđe Ždrale, koji je pred Sudom BiH osuđen na 20 godina zatvora za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera. Među djelimično oslobođenim su i četvorica za ubistvo iz nehata i dvojica za ubistvo na mah. Zanimljivo je, takođe, da je jedno lice djelimično oslobođeno kazne za nebrigu o djetetu.

Preostalu kaznu zatvora Šarović je uslovnom kaznom zamijenio dvanaestorici osuđenika, i to trojici za krađe, jednome za utaju poreza i dvojici za saobraćajna djela.

ŽDRALE KAO TJELOHRANITELJ

Ždrale je 2018. godine čuvao Šarovića. Isti taj Ždrale, za kojeg se sumnjalo da je počinio 12 ubistava.

Osim gore navedenog, Ždrale je pred Sud morao i zbog ubistva bračnog para Todorović u Palama. Njegov kum, bio je Darko Elez, osuđen za teška krivična djela počinjena na području BiH, među kojima su ubistva počinjena “metodama mafijaških likvidacija”.

ELEZ – ŽDRALE – ŠAROVIĆ – JUGOVIĆ

Ždralin kum i ljuti protivnik, Darko Elez, 2005. godine je rekao da je upravo Ždrale ubio Jugovića, a po nalogu Mirka Šarovića.

Related Topics:

Politika

“POTPUNO KAPITULIRAO”: Može li Milorad Dodik ostati na čelu SNSD

U ovom trenutku, gotovo niko – ako iko – ne zna da li Milorad Dodik može ostati na čelu SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali umjesto da odluku pošalje nadležnom sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte, šalje je Centralnoj izbornoj komisiji, koja za to – nije nadležna.

Uovom pravno-političkom lavirintu, u kojem se odluke prebacuju iz ruke u ruku, a odgovornost gubi na putu od Sarajeva do Banjaluke, sve je teže dobiti jednostavan odgovor na jednostavno pitanje.

Centralna izborna komisija je, u međuvremenu, odradila posao Suda BiH, pa dopis proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci, a samo dan kasnije održala sjednicu na kojoj je, na prijedlog Suada Arnautovića, zatraženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD, koju je potpisao upravo Milorad Dodik.

Prijedlog je odbijen, ali postavlja se pitanje zašto je do sjednice uopšte i došlo, ako uzmemo u obzir sve okolnosti?

Dok se sudovi dopisuju i traže ko je za šta nadležan, Dodik već igra svoju staru, dobro poznatu igru. Prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici dižu glas, brane ga i ponavljaju iste parole koje smo slušali i kad je gubio funkciju predsjednika Republike Srpske. A znamo kako je to završilo.

Da li je moguće da od 1. avgusta, otkako je presuda Miloradu Dodiku postala pravosnažna, niko ne može sa sigurnošću reći da li on može biti predsjednik stranke?

Član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević za Srpskainfo kaže da je Dodik trenutno marioneta u rukama stranaca i da će biti tu onoliko koliko oni budu željeli.

-Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao “svjež dašak vjetra na Balkanu”, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku – smatra ona.

Pandurevićeva tvrdi da će Dodik prihvatati sve što se od njega traži da bi zaštitio “krupni kapital koji je stečen na nelegalan način”.

-SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo – rekla je ona.

Politikolog Velizar Antić smatra da je Milorad Dodik u potpunosti kapitulirao.

-Jos uvijek nije u potpunosti jasno koja je konačna sudska odluka u vezi sa tim da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD. Moguće je da i ova priča bude završena na Ustavnom sudu. Međutim, ukoliko konačna odluka bude da ne može da bude na čelu stranke, ja sam potpuno uvjeren da će je Dodik i ispoštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela i kada kapitulirate na ovakav način, vi niste ti koji postavljate uslove, već morate da ispunjavate sve što se traži od vas – smatra Antić.

Nastavi čitati

Politika

DODIK ĆE NAS UVESTI U RAT SA RUSIJOM? Sve je već završeno, BiH ulazi u NATO

Komisija za saradnju BiH sa NATO-om Bosne i Hercegovine predvođena zamenikom ministra spoljnih poslova BiH Josipom Brkićem iz HDZ-a i zamenikom ministra odbrane BiH Aleksandrom Goganovićem iz SNSD-a, na sastanku sa NATO Komitetom u sedištu Alijanse u Briselu usvojila je dokument “Individualni prilagođeni program partnerstva između Bosne i Hercegovine i NATO-a za razdoblje od 2025. do 2028. godine. “Individualno prilagođeni program partnerstva” obuhvata i nadograđuje postojeće mehanizme partnerstva između NATO-a i Bosne i Hercegovine, te pruža sveukupni okvir za saradnju.

Zamenik glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pozdravila je jednoglasno usvajanje dokumenta, ističući da je ovo istorijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu i potvrda snažnog partnerstva i saradnje sa NATO-om. Saveznici su posebno istakli podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i nastavku i jačanju saradnje sa Alijansom.
Program reformi BiH za 2025. godinu usvojen je na nivou Komisije za saradnju BiH sa NATO-om i biće upućen na usvajanje Savjetu ministara”, saopšteno je nakon sastanka zvaničnika BiH i NATO-a.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK “Izbora će biti 23. novembra, OSIM U JEDNOM SLUČAJU”

Narodni poslanik Igor Crnadak razgovarao je danas sa predstavnicima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o održavanju prijevremenih izbora, koji su sada i zvanično zakazani za 23. novembar.

– CIK trenutno nema nikakvih poteškoća zbog javnih nabavki niti bilo kojih drugih problema, te što se tiče CIK-a, izbori će biti održani 23. novembra. Jedina stvar koja bi mogla to promijeniti je odluka Ustavnog suda BiH koja bi osporila presudu koja je i dovela do izbora – izjavio je Crnadak, prenosi Avaz.

Riječ je o privremenoj odluci Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na zahtjev Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH. Njegov pravni tim uputio je apelaciju kojom je zatražena i privremena mjera zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda.

Crnadak i članovi CIK-a razgovarali su i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces od 2026. godine, što, kako je rekao, građani s pravom očekuju jer žele “fer i poštene izbore”.

– To je dosta složen proces, s mnogo posla. Potrebna nam je podrška drugih institucija, poput Savjeta ministara BiH, koje je bez objašnjenja odbilo pravilnik o sistematizaciji koji bi CIK-u omogućio jaču kadrovsku podršku. Nema ni stvarne političke volje u ovoj koaliciji, koja je još uvijek vlast na državnom nivou, da se izborna reforma u cjelini podrži – kazao je on.

Naglasio je i važnost pažljivog praćenja međunarodnog tendera koji uskoro slijedi.

– Prema mojim informacijama, a to sam prenio i članovima CIK-a, postoje političke strukture i njima bliski centri moći koji će organizovano raditi da ti tenderi ne uspiju, kako bi se izbori odgodili do 2028. godine – upozorio je Crnadak.

Zaključio je da je proces reforme pokrenut, ali da će ga biti teško završiti bez snažne institucionalne podrške.

Nastavi čitati

Aktuelno