Connect with us

Zdravlje

ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Eksperiment; djeci oduzeti telefoni na osam časova

Dječiji psiholog iz Sankt Peterburga Ekaterina Murašova 2013. sprovela je vrlo zanimljiv eksperiment. Zamolila je 68 tinejdžera uzrasta od 12 do 18 godina da se odreknu svih svojih elektronskih uređaja; odnosno da isključe mobilne telefone, računare, televizore, tablete, video igrice i da pritom ne komuniciraju ni sa kim.

Ono što im je bilo dozvoljeno u tih osam časova jeste da pišu, crtaju, čitaju, pjevaju, šetaju i bave se sličnim aktivnostima.

Autor eksperimenta željela je da dokaže radnu hipotezu da savremeni tinejdžeri nisu u stanju da zaokupe sami sebe i da su potpuno nesvjesni svog unutrašnjeg svijeta.

Prema pravilima eksperimenta djeca su sutradan imala zadatak da ispričaju kako su doživjeli ovaj test. Psiholog je svim učesnicima savjetovala da u slučaju prevelike anksioznosti, nelagode ili napetosti obustave eksperiment, te da zabilježe vrijeme i razlog njihovog prekida.

Rezultati su bili u najmanju ruku šokantni, a uzmite u obzir da je eksperiment sproveden prije deset godina, kada je tehnologija ipak bila daleko manje zastupljena nego što je to danas slučaj.

Od 68 učesnika samo troje je završilo eksperiment – jedva djevojčica i dva dječaka. Tinejdžerka je tokom osam sati zapisivala svoja osjećanja u dnevnik.

Jedan od dječaka proveo je osam časova praveći maketu jedrenjaka, uz pauzu za ručak i šetnju psa. Drugi je prvo sortirao i sistematizovao svoje kolekcije, a zatim se bavio presađivanjem cvijeća. Ni jedan ni drugi nisu imali nikakve negativne emocije tokom eksperimenta i nisu primijetili pojavu „čudnih“ misli.

Troje učesnika eksperimenta prijavilo je da su im se pojavile „samoubilačke misli“, a petoro je doživjelo napade panike. Kod 27 tinejdžera zabilježeni su simptomi poput mučnine, znojenja, vrtoglavice, talasa vrućine, bolova u stomaku… Skoro svako od njih prijavio je osjećaj straha i anksioznosti, prenosi portal „21mm.ru“.

Interesovanje i uzbuđenje uoči nove situacije i suočavanja sa samim sobom splaslo je skoro kod svih učesnika do početka drugog ili trećeg sata. Samo deset tinejdžera koji su prekinuli eksperiment osjetilo je anksioznost poslije tri ili više sati samoća.

Šta su sve tinejdžeri radili tokom eksperimenta?

– jeli su

– čitali su ili pokušavali da čitaju

– uradili su neke školske zadatke (to je bilo za vrijeme raspusta, a mnogi su se iz očaja latili udžbenika)

– gledali kroz prozor ili se „vukli“ po stanu

– išli napolje, do prodavnice ili kafića (u eksperimentu je bila zabranjena komunikacija, ali je bilo dozvoljeno razmijeniti nekoliko prijekopotrebnih riječi sa prodavcima ili kasirima)

– slagali slagalicu ili lego kocke

– crtali ili pokušavali da crtaju

– igrali se sa psom ili mačkom

– očistili sobu ili stan

– kupali se

– bavili se fizičkom aktivnošću

– zapisivali svoja osjećanja ili misli

– svirali klavir, gitaru ili flautu

– troje je pisalo poeziju ili prozu

– jedan dječak je skoro pet sati putovao po gradu mijenjajući autobuse i trolejbuse

– jedan dječak je otišao u zabavni park, ali je za tri sata počeo da povraća

– jedan dječak je prepješačio cijeli grad

– jedan dječak je otišao u Zoološki vrt

– jedna djevojčica se molila

– jedna djevojčica je otišla u muzej

Šta su uradili poslije eksperimenta?

Skoro svi su u nekom trenutku pokušali da zaspu, ali niko nije uspio da iskorijeni „glupe“ misli koje su im se opsesivno vrtjele u glavi.

Po prestanku eksperimenta 14 tinejdžera je odmah ušlo na društvene mreže, 20 je kontaktiralo svoje prijatelje, troje roditelje, a petoro je otišlo u goste kod svojih drugara. Ostali su uključili televizore ili počeli da igraju kompjuterske igrice. Pored toga, skoro svi su odmah uključili muziku ili stavili slušalice na uši.

Svi strahovi i simptomi su nestali odmah nakon završetka eksperimenta. Zanimljivo je da je 63 tinejdžera prepoznalo eksperiment kao koristan i zanimljiv za samospoznaju. Šestoro učesnika su sami ponovili eksperiment i tvrde da su uspjeli nakon više pokušaja.

Kada su tinejdžeri analizirali ono što im se dešavalo tokom eksperimenta, 51 osoba je koristila fraze kao što su „zavisnost“, „doza“, „povlačenje“, „ispostavilo se da ne mogu da živim bez…“, „treba mi sve vrijeme“… Svi su bez izuzetka rekli da su bili strašno iznenađeni mislima koje su im padale na pamet tokom eksperimenta, ali nisu bili u stanju da se pozabave njima zbog pogoršanja njihovog opšteg stanja, prenosi Nova.rs.

Related Topics:

Zdravlje

ČOVJEKA NA KAMPOVANJU UJELA BUVA, ZARAŽEN JE KUGOM: Ovo su simptomi koji se javljaju

Jedan stanovnik s područja jezera Tahoe pozitivan je na kugu, potvrdili su kalifornijski zdravstveni funkcioneri.

Vjeruje se da se osoba zarazila ugrizom buve tokom kampovanja na području Južnog jezera Tahoe. Pacijent se trenutno oporavlja kod kuće pod nadzorom ljekara, navodi se u saopštenju okruga El Dorado, piše CNN.

“Kuga je prirodno prisutna u mnogim dijelovima Kalifornije, uključujući i viša područja okruga El Dorado”, izjavio je Kyle Fliflet, vršilac dužnosti direktora javnog zdravstva okruga. “Važno je da pojedinci preduzmu mjere opreza za sebe i svoje kućne ljubimce kada borave na otvorenom, posebno tokom šetnje, planinarenja ili kampiranja u područjima gdje obitavaju divlji glodari.”

Šta je kuga i koliko je česta?

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama godišnje se zabilježi prosječno sedam slučajeva kuge kod ljudi. Bolest uzrokuje bakterija Yersinia pestis, a prenosi se ugrizom zaraženih buha ili kontaktom sa zaraženim životinjama. Simptomi se obično javljaju unutar dvije sedmice od izloženosti i uključuju groznicu, zimicu, slabost i natečene limfne čvorove. Infekcija se uspješno liječi uobičajenim antibioticima.

CDC napominje da se većina slučajeva kuge u SAD-u javlja u ruralnim područjima na zapadu zemlje. Kalifornijski odjel za javno zdravstvo redovno prati populacije glodara, a ove je godine na području bazena Tahoe zabilježio četiri slučaja zaraze kod životinja. Prije ovog slučaja, posljednja zabilježena zaraza kod čovjeka na tom području dogodila se 2020. godine.

Kako bi se spriječila zaraza, CDC savjetuje uklanjanje potencijalnih staništa za glodare čišćenjem grmlja, hrpa kamenja i otpada. Preporučuje se i korištenje repelenata protiv insekata, primjena sredstava protiv buha na kućnim ljubimcima te izbjegavanje spavanja s kućnim ljubimcima koji slobodno lutaju u područjima gdje je zaraza endemska, prenosi Index.

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠEST RAZLOGA zbog kojih srce kuca UBRZANO – ne brini, nisu svi znak za PANIKU

Srce radi težak i zahtjevan posao, pumpa krv i hranljive materije u vaše organe i pod pritiskom je svake sekunde svakog dana. To je u prosjeku 60 do 100 otkucaja u minuti, a ako je više, govorimo o tahikardiji.

Ako vam je srce zdravo, tahikardija je uglavnom samo neprijatna i privremena pojava. Međutim, ako je u pitanju bolesno srce, tahikardija može biti opasna po život. Međutim, nije svaki brz otkucaj srca problem.

Na primjer, dječija srca kucaju mnogo brže od odraslih, a takođe je povećan broj otkucaja srca kod osoba niskog rasta i kod žena. Neki uslovi takođe mogu izazvati tahikardiju. Evo nekoliko razloga zašto vam srce može brže kucati:

Stres

Kada ste pod stresom, oslobađa se hormon kortizol, koji utiče na vaš otkucaj srca i povećava krvni pritisak, što dovodi do ubrzanog pulsa. Ovo je normalna reakcija na stres i možete isprobati vježbe opuštanja kao što je meditacija da biste se smirili.
Pretjerana stimulacija

Za to mogu biti krivi kafa, alkohol, nikotin ili ADHD lijekovi, jer mogu izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Ako su ovo okidači, pratite zdravu ishranu i ograničite unos ovih supstanci. Prema smjernicama, maksimalni unos kofeina za odrasle ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama dnevno.
Dehidracija

Kada ste dehidrirani, vaš efektivni volumen krvi se smanjuje, što snižava vaš krvni pritisak, što može dovesti do povećanja broja otkucaja srca dok vaše tijelo nadoknađuje smanjenu zapreminu krvi.

Anksioznost

Anksiozni poremećaji su najčešća mentalna bolest na svijetu. Anksioznost oslobađa kortizol, koji ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak. Možete se smiriti fokusiranjem na svoje disanje. Stavite ruku na stomak i fokusirajte se na udisanje i izdisanje, brojanje. Uradite ovu vježbu 10 sekundi, ponavljajući ako je potrebno.
Nedostatak sna

Ovo je čest uzrok brzog otkucaja srca. Nedostatak sna ometa hormone i može izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za potpuni oporavak.

Bol

Prema riječima stručnjaka sa klinike Mejo, akutni bol takođe izaziva oslobađanje hormona stresa, a sve njegove negativne efekte smo već naveli. Bez obzira da li je bol uzrokovan prelomima, ranama ili nekim drugim zdravstvenim stanjem, ako se liječi, otkucaji srca će se vratiti u normalu, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

NOVI TREND u FITNESSU! ŽENE napuštaju pravilo 10.000 KORAKA

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.

Nastavi čitati

Aktuelno