Connect with us

Svijet

AMERIČKI SENATOR KATEGORIČAN “Ukrajina ne može da pobijedi u ovom ratu, NI NATO NEĆE POMOĆI”

Američki senator iz Alabame Tomi Tabervil rekao je danas da Ukrajina neće pobijediti u sukobu protiv Rusije.

On je uporedio ukrajinske napore sa timom srednjoškolaca koji pokušava da pobijedi koledž tim.

“Nisam glasao ni za jedan novčić koji je poslat Ukrajini. Ja sam za Ukrajinu. Rusija ovo nikada nije trebalo da uradi. Bio sam u Ukrajini sa predsjednikom (Volodimirom) Zelenskim tri mjeseca prije nego što je ovo počelo. Ali na kraju dana, to je juniorski tim koji igra protiv koledž tima”, rekao je Tabervil u razgovoru za televiziju Foks njuz. Poručio je da Ukrajinci ne mogu da pobijede, čak i kada bi im SAD poslale sav novac.

“Ne mogu da pobijede. Možemo da im damo sav novac, ali ako ne pošaljemo NATO ili naše trupe, što nećemo učiniti ako se ja budem pitao, onda nemaju šanse”, ocenio je republikanski senator.

Najnovije istraživanje američke televizije CNN pokazalo je da 55 odsto Amerikanaca smatra da Kongres ne bi trebalo da odobri dodatna sredstva za pomoć Ukrajini.

Svijet

AMERIKA I EVROPA PONOVO NA ISTOJ LINIJI: Šta može očekivati BiH?

Iako je u novom trgovinskom sporazumu s Amerikom EU izvukla deblji kraj, ipak se može reći da će taj sporazum imati pozitivni uticaj na BiH i na zapadni Balkan jer će ova dva politička bloka, koja imaju najveći uticaj na region, konačno riješiti sporove koji traju otkako je Donald Tramp došao na kormilo Amerike.

Tramp je na početku mandata krenuo “na nož” prema Evropi, optužujući je da “pljačka” Ameriku navodno privilegovanim pristupom na američko tržište, kao i da ne želi da plaća za odbranu i da očekuje od Amerike da je brani.

Na NATO samitu u Hagu, koji je održan prije nekoliko sedmica, Evropa se obavezala na povećanje ulaganja u odbranu od pet odsto, što je oduševilo Trampa, a sada je američki predsjednik zadovoljan i novim trgovinskim odnosima koji su uspostavljeni nakon dogovora u Škotskoj između Trampa i Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

Od sagovornika koji je upućen u spoljnu politiku nove administracije saznali smo da cirkulišu tri imena za novog ambasadora SAD u BiH, ali da se ne očekuje da će brzo doći do imenovanja, vjerovatno ne prije kraja godine.

Ali, kako nam je rekao, novi odnosi između Brisela i Vašingtona pomoći će Stejt departmentu da bolje formuliše politiku prema regionu.

Za BiH će, kako nam je rečeno, najvažnije biti to što se Trampova administracija neće miješati u unutrašnje odnose u BiH, ali, što je bitno, može se očekivati više tehničke koordinacije s Briselom.

Iako je EU konačno nakon dugo godina preuzela vodeću ulogu u BiH, čini se da neriješeni odnosi između zemalja članica o pristupu prema BiH, nepostojanje jedinstvene spoljnopolitičke realizacije, kao i ambicija pojedinaca u Evropskoj komisiji da demonstriraju da EU može kontrolisati situaciju tako što će spuštati ljestvicu reformi, Brisel ne uspijeva da nametne koherentnu politiku, niti uspostavi autoritet koji je prethodno uživao Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH.

Novi odnos s Vašingtonom mogao bi pomoći Evropi da usmjeri svoje spoljnopolitičko djelovanje jer se čini da je Tramp spreman da se približi evropskim pogledima kad je u pitanju Ukrajina i njena strateška važnost za bezbjednost u Evropi.

Oslabljena ratom i sankcijama čini se da Rusija nema snage da se aktivnije angažuje u BiH i na zapadnom Balkanu, što bi dodatno moglo pomoći konsolidaciji zapadne politike u BiH.

Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da je za Evropu BiH važno pitanje upravo u kontekstu ukrajinskog rata.

“To je za Evropu sigurnosno pitanje radi potencijala ruskog uticaja. U tom smislu sve dok se ne riješi to pitanje, BiH ostaje na agendi iz ovog ugla. Ostaje da se vidi samo u kojoj mjeri će nastojati raditi na tome da se prevaziđe politička kriza kako bi se nastavile reforme”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, uprkos ulozi Amerike, izvjesno je da će se ozbiljnije na reformama u BiH nastaviti raditi nakon izbora u oktobru naredne godine.

Međutim, čak i ako se na ozbiljnije reforme u BiH bude moralo čekati dok ne prođu naredni izbori, približavanje Evrope i Amerike imaće uticaj u najmanju ruku na smirivanju tenzija i demotivisanja pojedinih političara na radikalne poteze protiv Evrope jer misle da za to imaju implicitnu Trampovu podršku.

Nastavi čitati

Svijet

ORTEGA PISAO PUTINU: Nikaragva priznaje Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje kao dio Rusije!

Vlada Nikaragve, države Srednje Amerike, priznaje teritorije Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao dio Rusije, saopštio je danas predsjednik te zemlje Danijel Ortega u pismu ruskom kolegi Vladimiru Putinu.

“Poštovani predsjedniče Putine, dragi brate i druže, iz blagoslovene i uvijek slobodne Nikaragve, šaljemo Vam naše najtoplije i bratske pozdrave i poštovanje i naklonost nikaragvanskog naroda… U ime vlade i naroda Nikaragve, izražavamo našu punu podršku i potpuno priznanje Donjecke, Hersonske, Luganske i Zaporoške oblasti kao sastavnog dijela teritorije Ruske Federacije”, napisao je Ortega u pismu, prenosi list El 19 digital.

On je naveo da “šalje poruku podrške i solidarnosti drugu Vladimiru Putinu, u svjetlu herojske bitke koju njegov narod i vlada vode protiv ukrajinskog neonacizma koji podržava NATO”.

Pored toga, nikaragvanski predsjednik je izrazio podršku “herojskoj bici” koju, prema njegovim riječima, Rusija vodi protiv “ukrajinskog neonacizma, koji podržava NATO”.

Ortega je naglasio da je uvjeren u pobjedu Rusije nad “silama zla, protiv hegemonističkih država, protiv fašizma”.

“Pobjeda Rusije je pobjeda čovječanstva. Ruska Federacija sprovodi ovu specijalnu vojnu operaciju u odbrani života svog naroda, u odbranu legitimnih teritorija Rusije, u odbranu svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, istakao je Ortega, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ČIM JE TLO POČELO DA SE TRESE, ODMAH SU ZARONILI U VODU: Litice iza njih su se lomile i padale u more (Video)

Snažan zemljotres magnitude 8,8 pogodio je Kamčatku i izazvao cunami talase visine do pet metara. Snimak ekspedicijskog blogera pokazuje kako su morski lavovi, uznemireni podrhtavanjem tla i lomljenjem stijena, u strahu od potresa odmah zaronili u vodu.

Snažan zemljotres koji je pogodio Kamčatkuuticao je i na životinjski svijet. Snimak koji je jedan bloger zabilježio pokazuje kako su, čim je tlo počelo da se trese, morski lavovi zaronili u vodu.

Video je snimljen na stijenama ostrva Antisferov, na kojem su se litice, usljed siline potresa, lomile i padale u more. Životinje su, uznemirene podrhtavanjem tla, odlučile da se udalje od kopna, vjerovatno osjećajući da su bezbjednije u vodi, piše “Gardijan”.

Kako je razorni zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale pogodio Kamčatku, turista i bloger Ivan Gerasimenko našao se na ekspedicionom brodu u neposrednoj blizini epicentra.

“Zemljotres me je zatekao kod ostrva Paramušir dok smo plovili pored malog ostrva Antisferov na ekspedicionim brodovima”, napisao je Gerasimenko, objavljujući video na kojem se vidi kako se stena lomi, kamenje leti, a morski lavovi skaču u vodu.

Tokom dana, snimci kitova, koji su snimljeni kako plutaju u vodi u Rusiji i Japanu ili ih je more izbacilo na obale, naveli su mnoge da se plaše da je slična sudbina zadesila i morske lavove. Međutim, oni su daleko manje osjetljivi na promjene na morskom dnu, a osim toga, naučnici još nisu objavili tačan uzrok smrti velikih životinja, tako da se ne zna sa sigurnošću šta ih je ubilo.

Zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale kod istočnog ruskog poluostrva izazvao je cunami od pet metara i doveo do naredbi za evakuaciju čak do Havaja i preko Tihog okeana.

Nastavi čitati

Aktuelno