Prave zime neće biti zasigurno ni u narednim danima decembra, jer prema najavama meteorologa, naredni dani donijeće neočekivano toplo vrijeme, pa će živa u termometrima ići i do 17 stepeni.

Poznati meteorolog Nedim Sladić napisao je na svom Facebook profilu da “o vremenu nema ništa previše da se kaže”.

“Prave zime nema do polovine decembra. I to najmanje”, rekao je on.

Ponedjeljak
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da se danas, u ponedjeljak, očekuje tokom dana postepeno razvedravanje uz sunčane periode.

“Na jugu sunčano i najtoplije. Uveče umjereno do pretežno oblačno, na jugu vedro. Vjetar slab i promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Maksimalna temperatura vazduha od osam do 12, na jugu do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena”, naveli su oni.

Utorak
Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i planinama očekuje se i u utorak.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest stepeni, u višim predjelima od minus dva. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova”, stoji u prognozi.

Srijeda
Pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i toplije pogotovo na jugu i planinama biće u srijedu.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od četiri”, kažu meteorolozi.

Četvrtak
Na sjeveru i istoku, pogotovo oko rijeka i po kotlinama česta magla i niska oblačnost uz hladnije vrijeme.

“U ostalim predjelima sunčanije i toplo. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od tri stepena”, ističu mteorolozi.

Termoelektrana Ugljevik od sinoć, 7. decembra, je van pogona, a prema informacijama koje su objavljene u medijima, do izlaska van mreže je došlo zbog ponovnog nedostatka uglja.

Ova informacija potvrđena je ATV-u.

Kako piše ovaj medij, Termoelektrana Ugljevik je van mreže od sinoć u 23.57 časova.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Termoelektrana Ugljevik u ovoj godini van mreže.

Tada je smijenjena i kompletna uprava RiTE Ugljevik.

Gubitak
Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM.

Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Povezane vijesti:

Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

Termoelektrana Ugljevik van pogona, šta je razlog

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, rekao je tadašnji vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović.
Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Ako je suditi po aktivnostima posljednjih dana i izjavama zvaničnika iz Federacije BiH, ali i SAD, projekat Južne interkonekcije, odnosno spajanje BiH na gasni LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njeni investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti.

Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, “BH gas” ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji uticao je i na Novu istočnu interkonekciju, za koju je zainteresovana Republika Srpska, a koja podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko “Turskog toka”, a riječ je o gasu iz Rusije. Tom projektu protivi se Federacija BiH, jer bošnjački političari ne žele da daju zeleno svjetlo da se sa tim poslom nastavi, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.

Posljednjih godina, u nekoliko navrata, od zvaničnika Republike Srpske moglo se čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove istočne interkonekcije te da niko u toj priči nije naivan.

“Neka to bude jasno svima – bez Istočne nema ni Јužne interkonekcije”, rekao je jednom prilikom Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da ona mora biti tretirana istovremeno sa istočnom.

Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim kapitalom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom novembra, a u posljednjih petnaestak dana priča o tome se intenzivirala. Prvo je Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, sazvao lidere stranaka koji čine vlast na nivou Federacije BiH, a kasnije u razgovore se uključio i Mark Fleming, direktor u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta.

Nakon prvog sastanka Ginkela sa liderima stranaka u Federaciji BiH u javnost je počela da spekuliše da će SAD dobiti koncesiju za taj gasovod, a izjave lidera svih stranaka išle su u tom pravcu. Zanimljivo je da nijedna politička partija i nijedan lider nije imao ništa protiv toga da se taj projekat prepusti SAD, štaviše pojedinci su navodili da treba izmijeniti zakon kako bi se to omogućilo.

Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD, odnosno Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, Federacija BiH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon usvojen je preglasavanjem Hrvata i podrazumijevao je da kompanija “BH gas” gradi taj projekat, ali sve je ostalo na tome.

Nakon sastanka sa Ginkelom i Flemingom svi učesnici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, podržali su američki prijedlog. Nikšić je u jednom trenutku naveo i da je američka EXIM banka spremna osigurati finansiranje projekta i kreditne linije za sve zainteresovane investitore.

Da Amerika preuzima taj projekat, moglo se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a koji je objavila Ambasada SAD. On je u tom tekstu naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici i da je važno da BiH postupa odlučno kako bi obezbijedila vlastitu energetsku sigurnost.

“Ali postoji jasno rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini kupovinu pouzdanog i priuštivog ukapljenog prirodnog gasa (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njene komercijalne i strateške veze sa pouzdanim dobavljačima energenata, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta za energetsku dominaciju SAD, kojima je predsjednik Tramp povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra, kada su se sastali sa visokim zvaničnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini da bi razgovarali o ovom projektu. Istakli su važnost pronalaženja kompromisa za napredak projekta gasovoda i apelovali na sve strane da prestanu sa odgađanjima”, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Tramp, predsjednik SAD, podržava projekat Južne interkonekcije.

Na tom sastanku u Atini o kojem govori Ginkel, bio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije, koji je nakon povratka rekao da su zvaničnici američke administracije potvrdili čistu podršku SAD jačanju energetske bezbjednosti BiH te istakli neophodnost što skorije implementacije projekta Južna intekronekcija.

Nakon angažmana SAD na ovom projektu i u Republici Srpskoj su “spustili loptu”. Košarac sada kaže da je značajno da BiH ima više interkonekcija i bolje je da ih imamo deset nego dvije, jer će to pojeftiniti energent koji je važan za domaćinstva i za privredu.

“RS nikada nije osporavala Južnu interkonekciju, naprotiv vrlo jasno smo rekli definišite vaše odnose u FBiH, formulišite nacrt ugovora sa Hrvatskom i dostavite Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Ali, zašto neko 15 godina stopira Istočnu interkonekciju, koja je prošla proceduru Savjeta ministara”, rekao je nedavno Košarac.

On je rekao da ga raduje da će Federacija BiH riješiti pitanje Južne interkonekcije i da “ćemo imati još jednu”, ali da ne treba niko da smatra da će Republika Srpska odustati od Nove istočne interkonekcije.

“Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine preko Banjaluke do Novog Grada i to je esencijalno za razvoj i stanovništvo. Nemojte misliti da odustajemo i to tražimo”, rekao je Košarac.

Kakva će biti sudbina Nove istočne interkonekcije, teško je predvidjeti s obzirom na to da su Savjet EU i Evropski parlament postigli preliminarni dogovor o novoj regulativi kojim se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa u EU. Ta regulativa podrazumijeva pravno obavezujuću regulativu i faznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine.

Šta je Južna interkonekcija
Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao “Zagvozd – Novi Travnik” i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.

Šta je Nova istočna interkonekcija
Istočna interkonekcija, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske.

Prije skoro pet godina kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Za razliku od Južne interkonekcije, koja je praktično imala obezbijeđene izvore finansiranja, Istočna interkonekcija, koja je skoro duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, nikada nije imala jasno definisano finansiranje.