Javni sektor u Republici Srpskoj počeo je da dijeli sudbinu realnog kada je riječ o nedostatku radne snage, jer se na konkurse za prijem službenika javlja sve manje kandidata, dok pojedini konkursi propadnu, jer se na njih niko ni ne prijavi.
Donedavno je takva slika na tržištu rada u Srpskoj bila nepoznanica, jer se na konkurse za posao u javnom sektoru prijavljivalo i do skoro stotinu kandidata. Upućeni tvrde i da pojedini radnici mahom napuštaju državne jasle i prelaze u realni sektor.

U Agenciji za državnu upravu RS koja raspisuje konkurse za prijem službenika u organima uprave, odnosno ministarstva i upravne organizacije, kažu da se kolo sreće u bezi sa pitanjem radne snage okrenulo.

– Primjetan je znatan pad broja kandidata na konkursima koje raspisujemo. Ranije smo imali i do 80 prijava, sada ih je po desetak pa i manje. Takva situacija je vjerovatno i zbog toga što je u posljednje vrijeme plata više rasla u privredi nego u organima uprave, gdje je zanemarljiv rast primanja. Uglavnom je to riječ o nekim sitnim usklađivanjima – kazao je “Glasu” direktor Agencije za državnu upravu RS Aleksandar Radeta.

Kao primjer naveo je da konobar sa srednjom stručnom spremom ima oko 1.500 maraka platu, dok sa druge strane primanja zaposlenog sa završenim fakultetom u organu uprave iznosi oko 1.700 maraka.

– Državna uprava nije primamljiva ni izbliza kako je to bilo ranije. Sve je manje kvalitetnog kadra koji se javlja na konkurse. Imamo situaciju da je jako teško naći informatičare, posebno programere. Takođe, teško je naći radnike u računovodstvu. Dešava se da konkursi jednostavno propadnu jer se niko ne prijavi – naglasio je Radeta. Dodaje da pojedini radnici i napuštaju organe uprave, jer pronalaze plaćeniji posao.

– Nijedan advokat ili neko drugi iz pravne struke neće doći da radi iz privatnog u javni sektor, dok je sa druge strane mnogo tog kadra iz uprave otišlo da radi kod advokata, notara i drugih – kazao je Radeta.

Naglašava i da se na konkurse u organima uprave prijavljuju i oni koji kvalitetom ne zadovoljavaju kriterijume da bi dobili posao.

– Riječ je o onim koji nigdje nisu mogli da se zaposle i traže da se uhljebe vođeni mišljenjem da u organima uprave ne moraju ništa raditi – zaključio je Radeta.

Zavod za zapošljavanje RS raspisuje konkurse za prijem radnika u obrazovnim institucijama, ali i zdravstvenim ustanovama na kojima je takođe primjetan sve manji broj kandidata.

– Nekako se uspijeva naći nastavni kadar. U jednom trenutku došlo je do nedostatka nastavnika za matematiku i fiziku, ali sada je tu situacija nešto bolja. Najveći problem su trenutno doktori medicine. Dolazili smo u situaciju da se na nivou filijale Zavoda za zapošljavanje Istočno Sarajevo putem konkursa traže doktori, a na birou ih jednostavno nema ili je jedan prijavljeni – kazao je “Glasu” direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić.

Predstavnici pet sindikata zaposlenih radnika u javnoj upravi najavili su za kraj ovog mjeseca proteste u Banjaluci, jer tvrde da Vlada RS nije ispoštovala sporazum koji je sa njima potpisala polovinom prošle godine. Naime, oni tvrde da nije došlo do realizacije četvrtog koraka iz potpisanog sporazuma, odnosno do rasta plate u javnoj upravi u drugom kvartalu ove godine.

Nezaposleni, a rade

Aleksandar Radeta navodi da na Zavodu za zapošljavanje RS i dalje ima mnogo ljudi koji se vode kao nezaposleni, ali da je sasvim druga slika na tržištu.

– Taj sistem evidentiranja nezaposlenih trebalo bi dovesti u red, jer veliki broj ljudi koji se nalazi na biroima radi u Sloveniji i okolnim zemljama, a dolaze ovdje i koriste fondove. Vode se kao nezaposleni, a u principu rade – kazao je Radeta.