Connect with us

Politika

DODIKOV SAVJETNIK TADIĆ “Amateri iz OHR-a potvrdili da je oko Šmita sve “PETLJAVINA” PIK-a”

U OHR-u rade potpuni amateri. Ne samo da su potvrdili da Kristijana Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, da je sve petljavina UO PIK-a (Savjet za sprovođenje mira) nego su delegitimisali i sve dosadašnje visoke predstavnike, s obzirom na to da smatraju da su nebitne pojedinačne rezolucije, a opšta nikada nije donesena.

Naveo je ovo na društvenoj mreži “Iks” Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te dodaje da po tumačenju OHR-a “niti jedan zakon, smjena ili bilo šta drugo urađeno na osnovu tzv. bonskih ovlašćenja nema nikakvo utemeljenje”.

– Jer niti jedan od ljudi koji su se predstavljali kao visoki predstavnik nije imenovan na osnovu relevantne rezolucije SB UN. Ako tvrde da je drugačije i da pojedinačne rezolucije nisu bitne, neka onda pokažu bilo kakvu rezoluciju SB UN opšteg značaja na osnovu koje se bira visoki predstavnik. Takva ne postoji – napisao je Tadić.

Podsjećamo, iz OHR-a su se oglasili ranije danas o imenovanju visokih predstavnika u BiH te poručili da je “pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno povezano s tumačenjem Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir”.

– Članom V Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH definisano je da je visoki predstavnik konačni autoritet u regionu u pogledu tumačenja navedenog sporazuma o implementaciji civilnih aspekata mirovnog rješenja. Pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno je povezano s tumačenjem Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Na osnovu teksta Aneksa 10 jasno je da imenovanje visokih predstavnika ne vrši Savjet bezbjednosti UN-a, iako ono mora biti u skladu sa odgovarajućim rezolucijama. Praksa Savjeta za sprovođenje mira (PIK) jasno pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira, te da je ta praksa “u skladu s rezolucijama Savjet bezbjednosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine – naveli su iz OHR-a.

Upravni odbor Savjet za sprovođenje mira (UO PIK) je, dodaje se u saopštenju, 27. maja 2021. godine “zvanično imenovao” Kristijana Šmita za visokog predstavnika za BiH.

– Postupajući po zahtjevu Upravnog odbora PIK-a da u skladu s tim obavijesti generalnog sekretara UN-a, prethodnik gospodina Šmita, visoki predstavnik Valentin Incko, uputio je 3. juna 2021. godine pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniu Guterešu kojim ga informiše o odluci Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira da zvanično imenuje gospodina Šmita. U tom pismu, gospodin Incko je takođe naveo da će gospodin Šmit preuzeti dužnosti visokog predstavnika 1. avgusta 2021. godine, kad njegova ostavka stupi na snagu. To što Savjet bezbjednosti UN-a u svojim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH nije izričito navelo imenovanje visokog predstavnika nije presedan: nakon što je Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira 15. decembra 2005. godine zvanično imenovao Kristijana Švarc-Šilinga za visokog predstavnika za BiH, on je dužnost preuzeo 31. januara 2006. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a na sličan način nije izričito spominjalo to imenovanje u svojim kasnijim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH – saopšteno je iz OHR-a.

Izraz podrške Savjeta bezbjednosti UN-a, dodaje se dalje, nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika.

– Svi visoki predstavnici za koje je Savjet bezbjednosti UN-a izrazio dobrodošlicu i prihvatanje, uz izuzetak Karla Bilda , već su preuzeli funkciju u momentu kad se oglasio Savjet bezbjednosti UN-a. Iako Savjet bezbjednosti UN-a nije eksplicitno izrazio svoju saglasnost, to nije uticalo na vršenje dužnosti povjerenih visokom predstavniku Švarc-Šilingu. Izražavanje podrške u rezolucijama nije obavezno. U odgovoru na upit koji je uputila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je 14. jula 2023. godine potvrdio da je Upravni odbor PIK-a nadležno tijelo za imenovanje visokog predstavnika. Kristijan Šmit je preuzeo funkciju i dužnosti visokog predstavnika 1. avgusta 2021. godine. Od tada je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i Savjetu bezbjednosti UN-a podnio četiri izvještaja o sprovođenju Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Visoki predstavnik se lično obraća Savjetu bezbjednosti UN-a svake godine – navode iz OHR-a u pomenutom saopštenju.

Politika

DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.

Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.

Odbija da govoriti o svom obrazovanju.

Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.

Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.

Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?

Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.

Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.

Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.

Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati

Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.

– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.

Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.

– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.

Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.

Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.

U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.

Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH

Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.

Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.

U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.

-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.

Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.

Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.

– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.

Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.

Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Aktuelno