Svijet
ERDOGAN OSNIVA STRANKU U NJEMAČKOJ! “Cilja” izbore za Evropski parlament

Erdogan u Njemačkoj osniva ogranak svoje stranke.
Partija pravde i razvoja (AKP) Redžepa Tajipa Erdogana radi na tome da u Njemačkoj osnuje ogranak. Za početak bi mogla da nastupi na izborima za Evropski parlament 9. juna. Političari više partija u Njemačkoj izražavaju nezadovoljstvo.
Političari iz nekoliko partija u Njemačkoj izrazili su zabrinutost zbog mogućeg formiranja ogranka vladajuće turske AKP za predstojeće evropske izbore 9 juna. Povod ovim reakcijama je izveštaj nedjeljnog izdanja lista Bild o osnivanju “tursko-islamističke partije” pod nazivom DAVA (Demokratski savez za raznolikost i pokret), piše Dojče vele.
Bild piše da mu je dostupna osnivačka deklaracija stranke, te da su izabrana četiri kandidata za evropske izbore. Četvorica muškarca su navodno ranije radili za islamsko-konzervativnu vladajuću partiju AKP turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana ili njene organizacije na prvoj liniji. List navodi i da su dvojica bili članovi SPD.
Bild piše da DAVA zahtijeva da “ljudi sa stranim korenima dobiju puna prava”. Ti ljudi često “prilikom traženja stanova, pri konkurisanju za posao, ali i u mnogim svakodnevnim situacijama, recimo u kontaktu sa vlastima, doživljavaju da nisu prihvaćeni kao punopravni članovi evropskog društva”. Stranka želi da se bori protiv siromaštva djece i starijih i poziva na “pragmatičnu politiku izbjeglica bez ideologije”.
Pozivajući se na osnivačku deklaraciju DAVA, turska novinska agencija Anadolu javila je da nova stranka želi da bude “snažan glas za politički nedovoljno zastupljene”, prenosi njemački magazin Špigel. Reagujući na tu vijest, predsjednica njemačkih socijaldemokrata (SPD) Saskija Esken rekla je za TV Velt da je važno “da upravo našim sugrađanima turskog porijekla jasno stavimo do znanja da je Njemačka zajedno, da smo mi jedan narod, da nećemo dozvoliti da se vlasti približe snage poput tih desničarskih ekstremističkih mreža koje žele da deportuju migrante, ali ni tendencije podjela Redžepa Tajipa Erdogana ne bi smjele da igraju neku ulogu u Njemačkoj”.
Lider poslaničke grupe SPD Rolf Micenih rekao je da “treba sačekati da se vidi da li će stranka uopšte postati relevantna”. Predsjednik Njemačko-izraelskog društva Folker Bek (Zeleni) za televiziju Velt je rekao da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pokušava da “dezintegriše” ljude turskog porijekla u Njemačkoj i “izgradi paralelni svijet”.
AKP pokušava da “podijeli naše društvo – i mi zajedno moramo da djelujemo protiv toga”. Bek je ocijenio da je osnivanje stranke DAVA u skladu sa tradicijom strategije koja traje godinama: Erdogan i AKP godinama rade na izgradnji “paralelnog svijeta” lojalnog AKP-u, na primjer osnivanjem škola i džamijskih udruženja.
Premijer Bavarske Markus Zeder (CSU) poslije sjednice vlade dao je sličnu izjavu: “Mislimo da je pogrešno osnivati stranke koje ostavljaju utisak da će se na njemačku politiku uticati spolja.” Stručnjak za unutrašnje poslove CDU Kristof de Vris rekao je za BamS da savezna vlada formiranje ove stranke “nikako ne bi smjela da shvati olako”. Organi bezbjednosti bi morali pomno da prate sve aktivnosti ove stranke i njene veze sa turskom vladom, i intervenišu – ukoliko turska vlada izvrši direktan uticaj.
Jens Špan (CDU), zamjenik šefa parlamentarne grupe CDU/CSU i bivši ministar zdravlja, na platformi Iks je napisao: “Ogranak Erdoganove AKP u Njemačkoj, to bi bila još jedna ekstremna partija u zemlji. Nažalost, ideološko neznanje vlade semafora (koalicione vlade nazvane tako po stranačkim bojama tri njene članice) mu olakšava posao: dvojno državljanstvo za Turke koji žive u Njemačkoj postaće faktički pravilo. Konačno se mora zaustaviti i inostrano finansiranje džamija. U suprotnom će se povećati uticaj radikalnih snaga!”
Na to je ministar poljoprivrede Džem Ozdemir (Zeleni), takođe na platformi Iks odgovorio: “Gdje se slažemo: Erdoganov ogranak koji se kandiduje na izborim je posljednja stvar koja nam treba. Međutim, ono što me čudi je da su se posebno hrišćanske demokratske vlade više puta udvarale DITIB & Co. Nadam se da je konačno kraj toj naivnosti.”
Svijet
ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.
U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.
Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.
U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.
Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.
Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.
– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.
Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.
– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.
Politika
BRIKS U JAKOJ PORUCI SA SAMITA Pozvali na hitan prekid vatre u Gazi i osudili vojne napade na Iran!

Lideri zemalja BRIKS-a usvojili su završnu deklaraciju Samita u Rio de Žaneiru.
Osnovne stavke deklaracije:
U deklaraciji je izražena nada da će trenutni napori u vezi sa Ukrajinom dovesti do održivog mirovnog rešenja.
Učesnici samita u deklaraciji osuđuju vojne napade na Iran, koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
U završnoj deklaraciji takođe se osuđuju nedavni napadi na željezničke pruge i mostove u Kurskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti.
U deklaraciji se naglašava da je Pojas Gaze sastavni dio okupirane palestinske teritorije.
Lideri BRIKS-a pozvali su pregovarače za Gazu da postignu hitan i bezuslovan prekid vatre u enklavi.
Države-članice BRIKS-a složile su se da ojačaju političku i vojnu saradnju u okviru proširenog članstva organizacije.
Zemlje BRIKS-a osuđuju jednostrane ekonomske sankcije koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj, zdravstvenu zaštitu i prehrambenu bezbijednost, pogađaju ljude u ranjivim situacijama, produbljuju digitalni jaz i pogoršavaju ekološke probleme.
Zemlje-članice udruženja pozdravljaju ukidanje jednostranih ograničenja prema Siriji i nadaju se da će to podržati napore za oživljavanje sirijske ekonomije i pokretanje faze rekonstrukcije koja pomaže razvoju i stabilnosti. Takođe su potvrdili posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozvali Izrael da bez odlaganja povuče svoju vojsku sa sirijske teritorije.
BRIKS poziva Savjet bezbjednosti UN da se pozabavi pitanjem nuklearne bezbjednosti u vojnim sukobima.
Lideri BRIKS-a zabrinuti su zbog rastućih rizika od nuklearnog sukoba i ponovo potvrđuju potrebu za jačanjem sistema kontrole nuklearnog naoružanja, intenziviranjem sistema razoružanja, neširenjem oružja i održavanjem njegovog integriteta i efikasnosti radi postizanja globalne stabilnosti i međunarodnog mira i bezbjednosti.
Zemlje BRIKS-a spremne su da sarađuju sa UN u oblasti očuvanja mira i sprečavanja oružanih sukoba.
Zemlje-članice BRIKS-a istakle su značaj razvoja berze žitarica ovog udruženja i uključivanja u nju ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i sirovina.
Države-članice pozvale su na hitnu reformu bretonvudskih institucija, koje uključuju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi one postale fleksibilnije, efikasnije, kredibilnije, inkluzivnije, svrsishodnije, nepristrasnije, odgovornije i reprezentativnije, kako bi se ojačala njihova legitimnost.
Lideri su pozvali sve zemlje da u najskorije vreme ratifikuju Konvenciju UN protiv sajber-kriminala.
Indija će biti domaćin Samita BRIKS-a 2026. godine.
Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula. Rusku delegaciju predvodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
BRIKS je međudržavno udruženje koju su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil; Јužna Afrika se pridružila 2011. godine. Od 2024. godine, pridružili su im se Egipat, UAE, Etiopija, Iran, a od januara 2025. godine i Indonezija.
Status zemlje-partnera imaju Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Ove godine BRIKS-om predsjedava Brazil.
Svijet
PUTIN O ODNOSIMA SA AMERIKOM! Nekadašnja saradnja danas na klimavim nogama!

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekaoje da su Moskva i Vašington dugo imali veoma dobre i jedinstvene odnose, te da su pronašli zajednički jezik u prošlosti, uključujući vrijeme kada je Rusija podržavala Sjedinjene Države tokom rata za nezavisnost.
“Kada je riječ o Amerikancima, mi smo uvijek imali veoma dobre i jedinstvene odnose sa SAD. Podržavali smo njihove težnje ka nezavisnosti od Velike Britanije”, rekao je ruski predsjednik novinarima.
On je dodao da je Rusija tada isporučivala oružje i davala novac. “Zatim smo podržavali Sjever tokom rata između Sjevera i Juga i tako dalje. U tom smislu, ipak smo pronašli nešto što nas je ujedinjavalo”, rekao je Putin.
-
Društvo3 dana ago
“SVIJET DA VIDI I SRPSKE ŽRTVE”: Postavljene fotografije stradalih uz put Bratunac – Srebrenica
-
Politika3 dana ago
POTVRĐENO! Dodik dobrovoljno pristupio, ne postoje razlozi za ranije mjere
-
Politika2 dana ago
DŽUVO JE BIO “DODIKOVA GARANCIJA”: Šef OBA lično odvezao Dodika do Suda BiH
-
Region2 dana ago
PJEVAO PJESMU O KLANJU SRBA, policija nije reagovala
-
Društvo2 dana ago
PODRINJE I BIRAČ PAMTE ZVJERSKI UBIJENE SRBE: 33 godine od zločina
-
Politika2 dana ago
SVE JE POGAZIO: Stanivuković najavio krivičnu prijavu protiv Dodika zbog “KAPITULACIJE” pred Tužilaštvom BiH!
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO PORUČIO DODIKU: „Pogazio si zakone, Ustav i samog sebe – ovu prevaru ti narod neće zaboraviti!“
-
Politika2 dana ago
E MOJI SRBI..: Dan žalosti u Srpskoj počeo žurkom i slavljem u Laktašima