Connect with us

Politika

EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega

EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.

EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.

Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.

Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.

Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.

Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.

Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.

“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.

On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.

“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.

S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.

Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.

Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.

“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.

Politika

KATASTROFALAN BILANS! RiTE Ugljevik gubi 22,5 miliona KM, budućnost radnika pod znakom pitanja

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM. Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, kaže na početku razgovora Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik.

Plan je, dodaje, da se do kraja ove godine troškovi dodatno smanje.

“Samim tim će se i gubitak smanjiti”, uvjerava on u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Najaktuelnije stanje je po pitanju otkupa koncesije za eksploataciju uglja na koncesionom polju Ugljevik – istok 2, koje se nalazi u sklopu Rudnika i TE Ugljevik, a koja je u vlasništvu pomenute kiparske firme.

Podsjetimo, Vlada RS, podsredstvom preduzeća “Gas-Res” prihvatila je da otkupi tu koncesiju od “Comsara” za 240,5 miliona KM, a dosad je iz budžeta Srpske u dva navrata isplaćeno oko 180 miliona.

Prvo je Vlada Srpske u aprilu ove godine dala 58,6 miliona KM, a onda je nedavno odobrena isplata “Gas-Resu” od još 123,2 miliona maraka.

“Vlada Republike Srpske u svojstvu osnivača ‘Gas-Resa’ iz Banjaluke odobrava isplatu sredstava u iznosu od 123.217.290 KM u svrhu učešća u kapitalu u privrednom društvu ‘Gas-Res’. Sredstva se odobravaju ‘Gas-Resu’ na ime sticanja vlasničkog udjela privrednog društva ‘Comsar Energy Group Limited’ iz Kipra u privrednom društvu ‘Comsar Energy Republika Srpska’ iz Banjaluke”, pisalo je u odluci Vlade RS, objavljenoj u “Službenom glasniku RS” 22. oktobra 2025. godine.

Na ovaj način, kompaniji Rašida Serdarova, ruskog biznismena i vlasnika “Comsara”, treba da se isplati još nešto manje od 60 miliona KM.

Kompletno preuzimanje “Comsar Energy RS” komentarisao je i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

On je u intervjuu za portal Capital rekao da će to ići putem kredita, ali nije otkrio preko kog izvora.

“Pitao sam ministarku finansija i rekla mi je da za to postoje obezbijeđena sredstva putem nekih kreditnih zaduženja koja su već realizovana ili su u fazi realizacije”, rekao je Minić.

Što se tiče situacije sa “Gas-Resom”, koji će raspolagati pravom da odlučuje šta će sa ugljem iz eksploatacionog polja Ugljevik – istok 2, jer oni otkupljuju tu koncesiju od “Comsara”, Minić tvrdi da “Gas-Res” nema pravo da prodaje ugalj trećim licima, već samo RiTE Ugljevik.

“Kod ‘Comsara’ postoje četiri koncesije, na termoelektranu, dvije na eksploataciju i iskop lignita uglja i na krečnjak. Najlakše je bilo preuzeti samo koncesiju i tada bismo mi dali novac za nešto što je naše. Međutim, u međuvremenu je od 2018. godine uloženo preko 61 milion maraka u dozvole, saglasnosti, izgradnju naselja. ‘Gas-Res’ neće prodavati ugalj, naravno. Napravićemo neke aranžmane da oni mogu da funkcionišu, a raspisaće se tender ko će kopati ugalj”, tvrdi Minić.

Epilog ove situacije neće mirno gledati iz RiTE Ugljevik.

Kako za “Nezavisne novine” kaže Cvijetinović, već naredne sedmice očekuju sastanak sa rukovodstvom “Gas-Resa”.

“Treba da imamo razgovore kako bismo vidjeli na koji način će biti definisani odnosi između ‘Gas-Resa’ i RiTE Ugljevik. U svakom slučaju, RiTE Ugljevik će imati dovoljne količine uglja, odnosno imaće prostor za eksploataciju uglja za nesmetan rad”, tvrdi Cvijetinović.

A situacija za ugljevičko preduzeće bila bi svakako mnogo jednostavnija da su oni uspjeli da pronađu novac i otkupe spornu koncesiju.

Kao vlasnici 1,6 odsto akcija u “Comsar Energy Republika Srpska”, imali su pravo preče kupovine, ali ni oni, kao ni rukovodstvo “Elektroprivrede Republike Srpske”, nisu mogli sakupiti taj novac i tako u svoje vlasništvo ponovo vratiti koncesiju koju su dali 2013. godine.

(Nezavisne) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Bilbija i Felinger, ETO NAČINA KAKO JE DOŠLO DO STRAŠNE LAŽI”

Ja garantujem da nema Srbina i bilo kog građanina Republike Srpske koji može da povjeruje u tu šuplju priču.  Demantujem sve i  spreman sam pred svaku crkvu i oltar da stanem i da kažem da je su sve Igor Dodik i ta ekipa oko njega namontirali.

Kazao je ovo lider PDP-a i Pokreta Slobodna Srpska, Draško Stanivuković, odgovarajući na optužbe da je NATO lobista, Ginter Felinger podržao novi pokret.

– Oni su ti koji su nas brukali stavljajući kačket i tuđe zastave za naš praznik nacionalnog jedinstva. Ovo je  ista podvala SNSD – istakao je Stanivuković.

On je dodao da je sve već viđeno u kampanji 2022. godine, kada se izmišljena priča da su Ivanić i Trivićeva dobili 10 milona maraka od Britanaca.

– Ta tužba postoji i gospođa Trivić i Mladen Ivanić će dobiti tu tužbu jer je to jedna velika laž. To su podvale tih ljudi , ali i dokaz koliko se plaše i koliko nemaju ništa drugo, kada takve stvari podvaljuju – naglasio je Stanivuković.

Slučaj Bilbija

Stanivuković je naveo i to da sumnja da je čovjek koji promoviše knjige o Miladu Dodiku u Beču iscenirao čitavu priču.

– Ovo je David Bilbija, ovaj čovjek u Beču promoviše knjige Milorada Dodika. Felinger se slikao sa Davidom Bilbijom, eto načina kako je do svega moglo da dođe – naveo je Stanivuković.

Stanivuković je dodao i to da se radi o čovjeku koji je , kako navodi, džuboks i žeton, te da radi onoliko koliko mu se da novca.

Dodaje i da je čitav slučaj konstruisan pokradenim parama naroda Republike Srpske.

Prvi čovjek Banjaluke kazao je i da će postaviti porodično drvo.

– Kažu,  Stanivuković ne smije da postavi porodično drvo. Evo ja vam kažem da će to porodično drvo biti prvo koje će prolistati u jesen. Ja sam to rekao, meni kad dune ja ću to uraditi – reko je on.

Nastavi čitati

Politika

PDP PORUČUJE “SNSD ne misli o javnom interesu, već samo o NAPADIMA NA ONE KOJI GRADE”

Gradski odbor Partije demokratskog progresa (PDP) Banjaluka oštro osuđuje najnovije saopštenje SNSD-a, u kojem optužuju gradonačelnika Banjaluke i predsjednika PSS-a Draška Stanivukovića za navodno neodgovorno trošenje sredstava na izgradnju novog igrališta u sklopu “Akvane”.

Kad smo već kod SNSD-a u Banjaluci: sva javna preduzeća ostavili su u milionskim dugovima. Akvana je stala na noge, vraća te iste milionske dugove koje je SNSD ostavio, a uz to smo napravili novo igralište koje SNSD nije znao ni da nacrta, a kamoli da sagradi.

Dok SNSD tvrdi da je gradski bazen mjesecima zatvoren zbog “nedostatka novca za održavanje”, mi ih podsjećamo da su upravo oni ti koji godinama zanemaruju javni interes i dovode Republiku Srpsku do ivice propasti, kao i mnoga javna preduzeća.

Za vrijeme njihove dugogodišnje vlasti, javna preduzeća se raspadaju, a samo jedan od primjera su Šume Srpske koje propadaju pod teretom korupcije i kriminala. Sjetimo se samo skandala oko kupovine hotela “Monument”, čija je cijena čarobno skočila sa tri na čak 20 miliona KM, a da niko nije odgovarao za taj očigledni pljačkaški poduhvat. Sada oni, koji su ostavili tragove korupcije po cijeloj Srpskoj, prigovaraju što Stanivuković otvara najveći kompleks za rekreaciju i igralište u Banjaluci, pa i cijeloj Republici Srpskoj. Zašto im smetaju djeca? Šta ih boli što Draško Stanivuković gradi i misli na djecu i porodice?

Zbog njihove politike porodice masovno odlaze iz Srpske, a mi u PDP-u i Sigurnoj Srpskoj se zalažemo za politiku ostajanja i povratka. Mi ulažemo u djecu, mi ulažemo u porodicu, jer vjerujemo da je to temelj budućnosti. Njima, međutim, ništa drugo ne ostaje osim da pokušavaju raznim prljavim potezima, poput plaćanja lobista i pisanja tendencioznih saopštenja, da udare na Stanivukovića i one koji zaista rade za građane.

Gradski odbor PDP-a poziva SNSD da prestane sa destruktivnim napadima. Banjaluka i Srpska zaslužuju bolje – zaslužuju vlast koja gradi, a ne onu koja sve što dotakne uništi.

Nastavi čitati

Aktuelno