Politika
EVROPSKA UNIJA PRAVO VOJNI ŠENGEN! Balkan ostaje van njega
EU želi da u narednom periodu uspostavi vojni Šengen, koji bi se, po uzoru na Šengen koji se odnosi na menadžment granice, između ostalog, odnosio na olakšavanje kretanja vojne opreme i vojnih jedinica u zemljama članicama.
EU je, naime, prvi put ideju pokrenula još 2018. godine, ali tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu došlo je do značajnog ubrzanja rada na njenoj realizaciji, pa je ovih dana došlo i do prvih konkretnih koraka jer su ove sedmice Poljska, Njemačka i Nizozemska potpisale deklaraciju o otvaranju vojnih koridora.
Kasja Olongren, ministarka odbrane Nizozemske, rekla je da EU treba jaki vojni Šengen za kretanje vojnog personala i materijala brže i efikasnije, te je naglasila da bi takav napor ojačao odbranu Evrope.
Prijedlog Evropske komisije poziva na identifikaciju željezničkih i cestovnih ruta pogodnih za vojni transport i nadogradnju postojeće infrastrukture, na primjer osiguravanjem visine ili težine mostova koji mogu podnijeti tenkove i tešku vojnu opremu.
Drugi dio plana izvršne vlasti EU želi procijeniti opcije za pojednostavljenje graničnih provjera kako bi se ubrzao transport vojne opreme, opasnog tereta i osoblja preko granica.
Iako je dio zemalja zapadnog Balkana u NATO-u, postavlja se pitanje kako će se ovaj novi vojni sporazum odraziti na region, imajući u vidu da nisu sve zemlje dio NATO-a.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je ideja o vojnom Šengenu ponovo oživljena nakon početka rata u Ukrajini jer su sve zemlje u Evropi zabrinute za vlastitu bezbjednost.
Iako je, kako tvrdi, Evropa veoma zainteresovana za bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu, on ne vidi mogućnost da BiH i Srbija, kao dvije zemlje koje nisu u NATO-u, postanu dio vojnog Šengena.
“Vodeće sile u Evropi procjenjuju zapadni Balkan kao riskantno područje i oni žele da se region ustabili, ali ne po cijenu kršenja propisa, a vojni Šengen bi bio striktno regulisan. Kada policajac na granici vidi vaš pasoš, vi spadate u jednu od dvije grupe zemalja – one koje su u Šengenu i one koje nisu. U tom kontekstu, svaki bezbjednosni projekat na području Evrope odnosi se na zemlje koje smatraju njihovim, a to su zemlje EU i NATO-a, jer te vrste aranžmana je nemoguće napraviti bez NATO-a, koji to koordinira. I to nije puka birokratija, NATO ima precizne mehanizme bezbjednosti, zaštite tajnih podataka, unutrašnje komunikacije, gdje se senzibilne informacije ne dijele s onima koji nisu dio Saveza”, kaže Radić.
On smatra da će NATO nastaviti saradnju sa zemljama zapadnog Balkana, a da će sa Srbijom, kako ističe, prvi put održati vojnu vježbu u formatu NATO – Srbija, ali da to neće promijeniti samu suštinu.
“Srbija nije članica NATO-a, i sve dok zemlje koje nisu u NATO-u ne budu dio njihovog kluba, one ne mogu da budu dio efektivnih zajedničkih akcija šta god da čine i kako god se ponašali”, kaže on.
S obzirom na to da je bezbjednost u Evropi nakon više decenija dovedena u pitanje, sve više zemalja nabavlja oružje, pa se može postaviti pitanje hoće li i na zapadnom Balkanu doći do trke u naoružavanju.
Radić smatra da naoružavanje zemalja u regionu treba posmatrati u kontekstu opšteg trenda u Evropi – modernizacije oružanih snaga, zanavljanja postojećih i nabavljanja novih oružanih sistema, što je, kako ističe, posebno postalo aktuelno nakon početka rata u Ukrajini.
Sead Turčalo, iz nevladine organizacije Atlantska inicijativa, kaže, pak, da naoružavanje zemalja u regionu susjedne zemlje mogu doživjeti kao prijetnju svojoj bezbjednosti, pa onda i same krenuti da se naoružavaju.
“Ovo nas može dovesti do regionalne utrke u naoružavanju. Međutim, izlazak iz tog kruga utrke u naoružavanju, iako se čini izazovnim, zapravo je prilično jednostavan. To zahtijeva da prihvatimo geografičnost vanjske politike i usmjerimo se ka političkim i vojno-političkim organizacijama poput EU i NATO-a, koje su nam geografski, a većini i vrijednosno bliske. Ove organizacije su pokazale sposobnost da kroz institucionalizaciju i socijalizaciju svojih članica mogu ublažiti čak i potencijalne unutrašnje konflikte”, rekao je on.
Politika
Kresojević i Vukomanović predstavili zakonske izmjene: TRUDNICAMA VEĆA SIGURNOST NA POSLU
Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević poručili da nijedna žena ne smije ostati bez posla zbog trudnoće te predstavili prijedlog izmjena Zakona o radu.
Klub poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputio je u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim se predviđa dodatna zaštita trudnica zaposlenih na određeno vrijeme.
Na konferenciji za novinare u Banjaluci šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović i narodni poslanik Bojan Kresojević istakli su da nijedna žena ne bi smjela ostati bez radnog mjesta zato što je ostala trudna.
Automatsko produženje ugovora do isteka porodiljskog odsustva
Vukomanović je pojasnila da predložene izmjene predviđaju da se zaposlenoj koja ostane u drugom stanju ugovor o radu na određeno vrijeme automatski produži do isteka trudničkog, odnosno porodiljskog odsustva.
Kako je navela, cilj prijedloga je da se spriječe situacije u kojima poslodavci ne produže ugovor radnicama nakon saznanja da su trudne.
– Danas su, nažalost, česti slučajevi da žene ostaju bez posla upravo zato što su ostale trudne. Želimo da im obezbijedimo sigurnost i zaštitu u periodu kada im je ona najpotrebnija – rekla je Vukomanović.
Dodala je da mnoge žene odgađaju majčinstvo zbog nesigurnog zaposlenja i straha od gubitka prihoda.
PDP: Mjera može pomoći i demografskoj obnovi
Narodni poslanik Bojan Kresojević ocijenio je da je riječ o konkretnoj i provodivoj mjeri koja može doprinijeti većoj sigurnosti porodica, ali i predstavljati jedan od odgovora na demografske izazove s kojima se suočava Republika Srpska.
– Očekujemo da će Vlada Republike Srpske i Narodna skupština imati razumijevanja za ovaj prijedlog. Ne vidimo razlog da bilo ko bude protiv dodatne zaštite trudnica na radnom mjestu – rekao je Kresojević.
Podrška sindikata i poslodavaca
Prema riječima Kresojevića, prije upućivanja zakonskih izmjena u proceduru obavljeni su razgovori sa predstavnicima sindikata i poslodavaca.
On tvrdi da su obje strane pozitivno ocijenile prijedlog i dale podršku izmjenama kojima bi trudnice zaposlene na određeno vrijeme dobile veću pravnu sigurnost tokom trudnoće i porodiljskog odsustva.
Politika
VUKOVIĆ: SNSD podnosi amandmane na vlastiti zakon, POKUŠAVAJU SAKRITI POLITIČKI PROMAŠAJ
Neka smo i ovo doživjeli u politici, da se SNSD ‘ne slaže’ sa svojim prijedlogom izmjena Zakona o Sudu BiH. Pa zaista nevjerovatno, žele da ulože amandmane na svoj prijedlog?! Izjavio je ovo delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković.
On je komentarišući da je SNSD pripremio amandmane na izmjene Zakona o Sudu BiH i VSTS-u BiH, rekao da je tragikomedija što delegat SNSD-a Sredoje Nović kaže da treba popraviti zakon koji je predložio Nikola Špirić.
“Teško je zdravoj logici i pameti prihvatiti ovaj pokušaj zavitlavanja koji je na sceni.
Jasno je da se SNSD pokušava oprati od izdaje interesa Republike Srpske jer su predložili da se Apelaciono odjeljenje suda BiH locira u FBiH, u Sarajevu. Sramotno je to što radi SNSD, pa kada ih uhvatimo u političkim lažima i licemjerstvu onda se pokušavaju opravdati javnosti misleći da narod ne razumije o čemu se radi. Za ovu priliku je narod osmislio sjajnu izreku “da nije majka sina klela što se kockao, nego što se ‘vadio’”, kaže Vuković i dodaje:
“Naš prijedlog je jasan i nedvosmislen, objelodanjen je u Predstavničkom domu PSBiH od strane naših kolega iz PDP, SDS i Liste za pravdu i red, a to je da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH treba mora da bude u Istočnom Sarajevu – opština Pale. Sve ostalo je igra i politička prljavština SNSD-a – jasan je Vuković.
Politika
NEBOJŠA DRINIĆ NA SLAVI HRAMA SVETOG PROKOPIJA: “Ovo mjesto za mene ima poseban značaj”
Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska prisustvovao je hramovnoj slavi u Verića Polju, ističući da ga za ovaj hram vežu posebne uspomene.
Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju hramovne slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Verića Polju, gdje je zajedno sa sveštenstvom i vjernicima učestvovao u proslavi ovog značajnog praznika.
Tom prilikom Drinić je istakao da za njega ovo mjesto ima posebnu emotivnu vrijednost.
“U Verića Polju se osjećam kao kod svoje kuće”
Drinić je podsjetio da je ranije bio kum u ovom hramu, zbog čega mu je svaki dolazak posebno drag.
– Ovo je mjesto koje za mene ima poseban značaj. Prije nekog vremena ovdje sam bio kum, a svaki dolazak budi isti osjećaj – kao da sam kod svoje kuće – poručio je Drinić.
Čestitka povodom hramovne slave
Uputio je čestitke sveštenstvu i vjernicima povodom praznika Svetog velikomučenika Prokopija, uz želju da hram i okupljeni narod nastave da njeguju vjeru, zajedništvo i tradiciju.
– Neka Sveti Prokopije čuva ovaj sveti hram, njegovo sveštenstvo i sav vjerni narod. Srećna hramovna slava – poručio je Drinić.
-
Politika1 dan agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika1 dan agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika1 dan agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport1 dan agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika2 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Društvo3 dana agoUIO OBJAVILA LISTU: Ovo je firma iz Republike Srpske među najvećim poreskim dužnicima
-
Politika1 dan agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Hronika2 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
