Connect with us

Politika

PRITISAK VAŠINGTONA NA VLAST U BANJALUCI: Zašto se priča o sankcijama bankama u Republici Srpskoj?

Pojedinim bankama iz Republike Srpske indirektno je iz američke vlade zaprijećeno sankcijama zbog saradnje sa političarima i firmama iz RS koji su takođe pod sankcijama ove zemlje. Informacija koja je aktuelizovana proteklih dana nije nova.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD Ana Moris rekla je prije dvije sedmice da bi se pod sankcijama ove sjevernoameričke države mogle naći i banke koje su otvorile račune političarima ili firmama koje su na takozvanoj crnoj listi SAD.

“Banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji”, rekla je tada za Moris za portal Capital.

Dodik: Mogu spriječiti korespodenciju sa inostranstvom

Milorad Dodik, predsjednik RS odmah je upitan za ovo i odgovorio je tako što optužio Ambasadu SAD u Sarajevu i ambasadora Majkla Marfija da stoje iza prijetnji bankama te da postoji prijetnja da Vlada SAD bankama iz RS spriječi korespodenciju sa inostranstvom.

“To jeste problem, ali da toga ne bi bilo, povući ću račune iz banaka u kojima primam platu, a to ću predložiti i drugima”, rekao je Dodik i izazvao niz reakcija i tumačenja o tome na koji način će predsjednik RS primati platu ako ne bude imao račun u banci.

Svoj račun u “spornoj” banci ugasio je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

RS pod “žešćim sankcijama”: Pokušaj sprečavanja vraćanja duga bečkoj berzi

Predstavnici institucija Republike Srpske tokom prošle godine su manje više otvoreno priznali da je RS pod finansijskim sankcijama i to pod “žešćim” kako je rekla ministrica finansija Zora Vidović.

Vidović kao i premijer Radovan Višković nekoliko puta su pričali o problemima koje je RS imala prilikom otplate 336 miliona maraka obaveza na ime obveznica koje je Srpska emitovala prije pet godina na Bečkoj berzi. Problemi nisu nastali zbog nemogućnosti otplate, već zbog šikaniranja “sa strane”. Pretpostavlja se i od koga.

“Mi smo sredstva za Bečke obveznice isplatili pet dana ranije u bečku banku. Dobili smo, u jedan četvrtak, swift da su sredstva primljena, a u ponedjeljak smo iz iste banke obaviješteni da su sredstva vratili jer, zaboga, otkud sad da su došla sredstva sa ‘Nove banke’, a ne ‘Unicredit’. Mi smo imali novac na našem računu toj banci, i poslali smo ih u Beč. Skenirali smo im licence i potencijal ‘Nove banke’ koja je u to vrijeme imala najviše sredstava i najjača je banka u Republici Srpskoj po obimu poslovanja. Kada su to sve dobili, nisu mogli ništa da kažu nego su naveče javili – ’ok, mogu sredstva da ostanu’. Samo hoću da vam kažem sa kakvim licemjernim stavovima se susrećemo i šta sve moramo preživljavati da bismo normalno i u skladu sa svim zakonskim propisima, izvršili svoje obaveze”, rekla je Vidović.

Većinski vlasnik “Nove banke” ali i “Atos banke” je Mladen Milanović, poznati biznismen iz Republike Srpske koji je poslovanje proširio u Sloveniji.

Opozicioni političari poput Nebojše Vukanovića, ali i mediji špekulišu da Milanović odnosno njegove banke kupuju obveznice Republike Srpske na Banjalučkoj berzi u povremenim emisijama Vlade RS koja na taj način pribavlja novac u planiranim zaduženjima.

Američki službenici pritisak vršne upravo na te dvije banke budući da banke koje su većinski u stranom vlasništvu još od ranije ne izlaze u susret Vladi Republike Srpske, što je potvrdila i Vidović.

“Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek, i imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi”,izjavila je Vidović, ranije prošle godine.

Mondo

Politika

Marfi u nedjelju zaobišao Donju Gradinu i Podrinje, PA OTIŠAO U POTOČARE

Odlazak američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija u Potočare baš na dan kada se u Donjoj Gradini obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, razbjesnio je funkcionere ali i srpsku javnost.

Dio javnosti Marfijev potez tumači kao namjerno guranje prsta u oko Republici Srpskoj, a mnogi se pitaju da li je američki diplomata zbog “obračuna” sa Miloradom Dodikom odlučio da u nedjelju namjeno uvrijedi i sve Srbe, Jevreje i Rome.

Osim što je baš taj dan odlučio da ode u Potočare i pokloni se, kako je napisao na svom X nalogu, “žrtvama genocida u Srebrenici”, Marfi je potpuno izignorisao Donju Gradinu, a žrtve zločinačke NDH u Jasenovcu nije pomenuo čak ni na društvenim mrežama.

Takođe, nakon što se poklonio bošnjačkim žrtvama u Potočarima, Marfi se vratio u Sarajevo, a da se uopšte nije osvrnuo na 3.267 Srba koji su ubijeni u proteklom ratu u srednjem Podrinju i Birču.

Poslanik SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica ističe da je simptomatično to što je Marfi izabrao baš nedjelju da ode u Srebrenicu.

Ništa nije slučajno
– Nije prvi put da od njega doživljavamo vrlo maliciozan i zlonamjeran pristup, komentare i postupke, tako da to sigurno nije slučajno. Da se to desilo prvi put onda bi možda pomislili da se desilo slučajno, nesmotreno, da je greška u protokolu ili da je previdio taj događaj – kaže Mazalica za Srpskainfo.

On dodaje da je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH dugo najavljivano i da je nemoguće da Marfijev kabinet za to nije čuo.

Mazalica ističe da je Jasenovac mjesto najvećeg stradanja u istoriji srpskog naroda, te da ignorisanje tog događaja predstavlja uvredu ne samo za žrtve nego i za njihove potomke.

– Marfi ne samo da se nije pojavio taj dan u Donjoj Gradini, iako su tamo bili prisutni ambasadori iz nekoliko država, pa i norveški, već je iskoristio priliku da odvuče pažnja sa tog događaja na jedan potpuno drugi događaj. Uz sve to, potpuno je izignorisao srpske žrtve u Podrinju i u širokom luku zaobišao Kravice i druga mjesta – ističe Mazalica.

On kaže da je očito da je američki ambasador to uradio svjesno i da je to rezultat njegovih namjere da ponižava Republiku Srpsku i srpski narod.

– Mafi tvrdi da ima isključivo negativan stav prema politici Milorada Dodika, a ne prema čitavom srpskom narodu, ali se ovdje vidi da je taj postupak bio direktno usmjeren prema srpskom narodu – kategoričan je Mazalica.

On dodaje da obilježavanje stradanja srpskog naroda nije rezultat ličnog mišljenja Milorada Dodika već je riječ o važnim datumima i događajima koje obilježava čitav srpski narod.

Obilježavanje stradanje Srba u Jasenovcu ili u Podrinju, kako kaže Mazalica, nije politička agenda Milorada Dodika, već je to nešto što je važno za čitav srpski narod.

Četiri miliona ubijenih Srba
Poslanik SDS u parlamentu Srpske, Ognjen Bodiroga nije želio da ulazi u razloge zašto je Marfi zaobišao Donju Gradinu i srpske žrtve u Podrinju, ističući da odgovor na to pitanje mora dati on lično.

Bodiroga ističe za Srpskainfo da bez obzira na to da li će se Marfi ili neko drugi pokloniti srpskim žrtvama ili ne, niko ne može da pobjegne od velike istorijske činjenice da su Srbi najstradaliji narod u 20 vijeku.

– To je nacija koja je pretrpjela genocid u dva svjetska rata. U ta dva rata je poginulo oko 4 miliona Srba. Mi smo uvijek bili na strani ljudi koji su se borili protiv fašizma i raznih okupatora. Nikada nismo poginjali glavu i nikada nismo započinjali ratove već se samo branili. Političke igre i igrarije mi idu na živce i neću da ih komentarišem – poručio je Bodiroga.

Podsjećamo Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.

Kao datum obilježavanja uzet je 22. april – dan kada je grupa od 1.075 preostalih logoraša tog dana 1945. godine krenula u proboj iz logora Jasenovac, a samo njih 127 se domoglo slobode.

Sistem logora smrti takozvane NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formiran je avgusta 1941. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Politika

SDS prijavio za izbore još jedan politički subjekat, KRIJU MU IME

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), rekao je za “Nezavisne novine” da su prijavili dva politička subjekta za učešće na lokalnim izborima u BiH, a koji su zakazani za 6. oktobar, te da će aktivacija druge organizacije zavisiti od toga da li će Centralna izborna komisija (CIK) BiH dozvoliti SDS-u da bude na izborima.

Upravo se prva podnesena prijava odnosi na SDS, jer, kako je pojasnio Miličević, trenutno ne postoji nikakva zabrana izlaska na izbore od strane CIK BiH, uprkos tome što je SDS-u ugašen bankovni račun.

“Mi smo se prijavili na raspisane izbore kao SDS, i kao stranka koja nema račun. Prijavili smo se zato što zakon nalaže da CIK BiH može da omogući učešće na izborima svakoj političkoj organizaciji koja nije zabranjena iz nekog razloga, jer je zakonom definisano kad neko može biti zabranjen. Dakle, mi smo krenuli iz teze da nam nije zabranjeno, mi funkcionišemo kao politička stranka, registrovani smo, ali nemamo račun. Očekujemo da CIK na zahtjev koji smo im uputili uz prijavu na učešće na izborima odgovori pozitivno i da nam ponudi način na koji će biti uplaćeni troškovi kotizacije/taksi za učešće, a treba po zakonu da se nađe. E sad, da li će to ići sa nekog drugog računa ili na neki drugi način koji već ekonomisti znaju, vidjećemo. To je ono što smo mi mogli da uradimo”, naveo je Miličević.

Podsjetio je da su istovremeno poslali tužbu banci koja je ugasila račun SDS-a, jer je to, tvrdi, učinjeno nezakonito, te da i od njih čekaju odgovor.

Ipak, ukoliko se desi da CIK BiH ne dozvoli SDS-u da izađe na izbore, rukovodstvo najveće opozicione partije u Srpskoj ima spreman odgovor.

“Postoji još jedan politički subjekat koji je prijavljen za izbore ukoliko naša aplikacija za SDS bude teoretski odbijena”, kaže Miličević.

Međutim, nije želio da otkrije ime te stranke, pokreta, organizacije.

“To ćemo ostaviti za tu situaciju, ne bih sada o tome polemisao”, poručio je on.

Podsjetimo, Miličević je nedavno za “Nezavisne novine” kazao da će učiniti sve da SDS izađe na izbore pod svojim imenom, a da ukoliko to bude onemogućeno, razmišljaju i o promjeni imena, kako bi mogli ući u izborni proces.

Tom prilikom je rekao da je promjena imena SDS-a posljednja opcija, ali je i otkrio o kom nazivu razmišljaju.

“Postoji opcija da nastupimo kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda!”, kazao je tada Miličević.

Neizvjesnost u vezi sa ovim pitanjem prokomentarisao je i Milko Grmuša, potpredsjednik PDP-a. Smatra da će eventualnim neučešćem SDS-a na izborima, zbog gašenja računa, biti prekršena prava birača koji glasaju za tu stranku, a posebno je bio kritičan prema odnosu nadležnih institucija, počevši od CIK BiH.

“Svjedoci smo da se danas priprema najbrutalnije kršenje ustavno-političkih prava od 1945. godine. Naime, gašenjem bankovnih računa SDS-a i ćutanjem svih relevantnih organa i institucija, uključujući CIK BiH i Republičku izbornu komisiju, o tome na koji način će SDS da učestvuje na lokalnim izborima, praktično se priprema teren ne samo za to da se SDS-u onemogući učešće na izborima, nego i građanima da glasaju za tu stranku”, poručio je potpredsjednik PDP-a.

Grmuša je pozvao obje izborne komisije da SDS-u dostave pravno rješenje na osnovu kojeg će SDS ravnopravno i u punom pravno-političkom kapacitetu da učestvuje na lokalnim izborima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se neće desiti odluka da SDS ne može na izbore.

“Ako se to desi, bio bi to veliki ustupak vladajućima u Republici Srpskoj, jer se jednim udarcem rješavaju najjačeg političkog protivnika. Hipotetički govorim, ako bi se to desilo, sadašnja vlast bi bila zacementirana u debelom političkom betonu”, navodi Topićeva.

Scenario u kojem nema SDS-a otvara i pitanje koliko bi građani bili zainteresovani da izađu na izbore, jer je činjenica da SDS može da računa na više od 100.000 glasova. Pored toga, tvrdi Topićeva, SDS bi imao još jedan problem.

“Neizlazak SDS-a na izbore, opet govorim hipotetički, značio bi i lagano odumiranje ove stranke, jer vratiti se ponovno na političku scenu bio bi gotovo nemoguć poduhvat. Zanimljivo je da kao tobože kolateralna šteta – u vidu gašenja računa SDS-u, dok su sankcije bile usmjerene ka pojedincima iz vlasti, sudbina SDS-a dođe aktuelnoj vlasti kao božji dar i elegantan obračun preko tuđih leđa”, kaže Topićeva.

Nastavi čitati

Politika

Tužilaštvo da se izjasni o slučaju bh. KONZULA U PANAMI

Navodi da je član poznatog narko kartela, turski državljanin Fatih Kol, koji je osumnjičen za pranje novca stečenog preprodajom kokaina, zapravo počasni konzul BiH u Panami, imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a na lobiranje ministra Staše Košarca, oboje kadrova SNSD, predstavlja još jedan nezamisliv skandal u režiji ove vlasti.

Rekao je ovo predsjednik PDP-a Branislav Borenović, dodajući da se postavlja pitanje otkud povezanost nosioca najviših funkcija u zemlji sa osobom takve biografije.

“Na ovo saznanje nadležne institucije trebaju odmah reagovati, jer javnost traži odgovore. Pozivam Tužilaštvo BiH da detaljno obavijesti javnost o ovim navodima. O njima mora da se izjasni i član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, na čiji prijedlog je počasni konzul, perač novca, imenovan. A ukoliko se i djelić svih ovih navoda ispostavi istinitim, vrijeme je da skandal ministar Košarac, koji je odavno izgubio svaki moralni kredibilitet da obavlja bilo kakvu poziciju, bude razriješen ili podnese ostavku”, zaključuje Borenović.

Podsjetimo, portal Istraga objavio je je da “član narko kartela Tito i Dino imenovan prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami”.

U pitanju je, dodaje spomenuti portal, turski državljanin Fatih Kol kojeg je Predsjedništvo BiH, u oktobru prošle godine, jednoglasno imenovalo za počasnog bh. konzula u državi poznatoj po međunarodnom pranju novca. Kol je, dodaje se u tekstu, “imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje najviše je lobirao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac”.

Nastavi čitati

Aktuelno