Connect with us

Region

EKOLOŠKI PROIZVOD POSTAO HIT: Od novina koje bi završile na otpadu, oni prave OLOVKE!

Svake godine isječe se oko 82.000 stabala za potrebe proizvodnje olovaka, i od njih se godišnje napravi oko 14 milijardi primjeraka. S druge strane, samo jedna tona recikliranog papira spasi 24 stabala.

Ako se držimo računice koji nam daje statistika, fabrika iz Smederevske Palanke, New Pen, za samo dvije godine, uspjela je da spasi gotovo 600 stabala drveta proizvodnjom 100 odsto ekoloških olovaka od pročitanih i nepročitanih novina.

Tu njihovu ideju prepoznala je i podržala EU kroz projekat “EU za zelenu agendu u Srbiji”.

Pored toga što je ekološka, ova ideja je i ekonomski održiva, i jedno je od 16 inovativnih rješenja koje je Evropska unija prepoznala kao dobre za zelenu tranziciju.

“Mislim i živim ekološki”
“Ja i mislim i živim ekološki. Ovo što proizvodimo je samo dio mojih principa kako da živim u skladu sa prirodom i da čuvam životnu sredinu”, započinje svoju priču za EUpravo zato Dragan Marković, izvršni direktor New Pena.

Kroz šalu kaže da zbog tih svojih principa dugo nije želio da vozi auto, kako ne bi zagađivao životnu sredinu. Ipak, zbog posla kojim se bavi, podlegao je pritiscima i nabavio jedan.

O tome kako je sa svojim timom došao na ideju da pravi olovke od novina, Marković kaže:

“Ideja je bila da i u našoj zemlji koja nije bogata, ali u njoj žive ekološki osviješćeni ljudi, ponudimo proizvod koji nije skup, a vremenom smo dokazali da ekološki ne mora da znači skupo”.

Htjeli su da se bave nečim čega nema u Srbiji, a došli su do idejnog rješenja koje se ne postoji nigdje u Evropi. Tako su počele da se prave olovke od novina, od kojih sada 95-97 posto proizvodnje ode na strana tržišta.

Proces proizvodnje
Proces izrade ovih olovaka je prilično složen i zahtijevan. Počinje nabavkom novina. Veći dio olovaka se pravi od remitende, nepročitanih novina koje se ne prodaju, a koje firma otkupljuje od trafika, iz prodavnica. Pročitane novine dobijaju od ljudi, prijatelja, komšija ili iz kafića.

“Prvi korak je da te novine složimo kako bi se mogle iseći na šlajfne iste dužine kako bi i sve olovke bile iste debljine, što je u našem slučaju 7mm. Zatim slijedi najsporiji dio izrade, a to je ručno ugrađivanje grafita u svaku olovku. Potom se novine i grafiti rolaju na automatskim i poluautomatskim mašinama, od kojih smo neke sami pravili, neke modifikovali. Zatim ide sušenje, prirodno, na vazduhu jer smo kupili peći koje suše olovke, ali smo zaključili da značajno troše električnu energiju, pa smo se i tu vratili prirodnom rešenju. Dužina sušenja traje maksimalno dva dana, a zavisi od godišnjeg doba. Zatim na red ide sečenje olovaka, a zatim i njihovo rezanje i to rezačem koji smo sami napravili. You Tube nam je dao ideju, a u saradnji sa jednom majstorskom radionicom, uspjeli smo da napravimo ozbiljnu mašinu. Kada se svi procesi završe, na redu je kontrola kvaliteta svake olovke i bojice i njihovo pakovanje u kutije. Ovim procesom ručnog lijepljenja može da se napravi od 2.500 do 3.500 komada dnevno”.

Poslovanje firme je usmjereno ka izvozu i veći dio asortimana ode na strana tržišta.

“Prvo smo osvojili Njemačku, od prošle godine i Sjevernu Makedoniju, Mađarsku, Grčku, sve zemje Beneluksa, Austriju. Takođe, imamo distributera iz Rumunije koji će nam raditi Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Od ove godine krećemo i sa Poljskom. Prepoznati smo kao ekološka firma u Evropi, ne samo načelno, već i suštinski”, navodi on.

Da se trude da sve bude iskoristivo, ekološki, ekonomično, pokazuje i činjenica da svoje proizvode pakuju u već korišćene kutije na koje lijepe barkod i ime.

“Trudimo se da, pored ekologije budemo i ekonomski održivi”, poručuje on.

Razgovor za EUpravo Marković je zaključio ovako:

“Sve bi se moglo staviti u jednu rečenicu – Ekologija je naša ideologija”, a da svi mi, bar dijelom, mislimo kao Dragan Marković i njegove kolege, planeta bi svakako bila čistija, zelenija i zdravija za život.

Region

SPREMILI SU NAM U NJUJORKU PERFIDAN TRIK: Ko neće da se bori bolje da ne ide!

Znam kolika je sila koja nam prijeti, ali suprotstavićemo se jače nego što su očekivali, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom sjednice Generalne skupštine UN na kojoj će biti razmatrana rezolucija o Srebrenici.

Istakao je da su nam u Njujorku spremili perfidan trik, da je članovima naše delegacije rekao da ko neće da se bori – bolje da ne ide.

„Garantujem vam da ćemo da se borimo. Znam kolika je sila koja nam prijeti, znam koliko su veliki i snažni, ali jedino u šta sam siguran je da ćemo odati sve od sebe i suprotstavićemo se jače nego što misle“ – rekao je Vučić, gostujući na televiziji „Pink“.

Povodom najave Crne Gore da će glasati za rezoluciju, Vučić je podsjetio da to nije prvi put i da je Podgorica priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.

Naveo je da su njegovu odluku da se ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore nazvali „umjerenom dozom agresivnosti“.

„Mi poštujemo međunarodno pravo, naše susjede… Za mene je bila odvratna ova igra oko amandmana i sa kim su ti amandmani pregovarani. Sada mogu samo da kažem da je riječ o jednoj prljavoj igri koja je trebalo Srbiji da zapuši usta“, dodao je Vučić.

Vučić je naveo da je jedan od amandmana koje je predložila Crna Gora sadržao izjavu da narodi ne mogu snositi odgovornost, već da je ona samo individualna.

„Ako je to tako, šta će vam rezolucija“, zapitao se Vučić, podsjetivši da su svi koji su optuženi za zločine odgovarali pred sudom u Hagu, i pitao kakvu drugu odgovornost hoće da nametnu Srbiji.

Nastavi čitati

Region

U ČETVRTAK ĆE SE ZNATI ko su prijatelji Srbije i ko to nije

Znam kolika je sila koja nam prijeti, znam koliko su veliki i snažni, ali jedino u šta sam siguran je da ćemo dati sve od sebe i suprotstavićemo se jače nego što misle, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj će biti razmatrana rezolucija o Srebrenici.

Komentarišući najavu Crne Gore da će glasati za rezoluciju, Vučić je rekao da to “nije prvi put”, podsjetivši da je Podgorica priznala jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova.

Dodao je da su njegovu odluku da se ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore nazvali “umjerenom dozom agresivnosti”.

– Mi poštujemo međunarodno pravo, naše susjede. Za mene je bila odvratna ova igra oko amandmana i sa kim su ti amandmani pregovarani. Sada mogu samo da kažem da je riječ o jednoj prljavoj igri koja je trebalo Srbiji da zapuši usta. Namjerno ostavljaju prostor da postoji jasno zaključivanje moralne i političke odgovornosti – rekao je Vučić, gostujući na Pink televiziji.

Predsjednik Srbije je podsjetio da je jedan od amandmana koje je predložila Crna Gora sadržao izjavu da narodi ne mogu snositi odgovornost, već da je ona samo individualna.

– Ako je tako, šta će vam rezolucija? Svi su već snosili individualnu krivičnu odgovornost. Zašto to radite i zbog čega? Onda vam je jasno o kakvom je triku riječ. Neko je to radio jer je htio sopstvenu savjest da opere što će da glasaju ZA. Najjadnije je to što kažu da se mi iživljavamo nad nekim – rekao je Vučić.

On je ocijenio da će se već u četvrtak znati ko su prijatelji, a ko partneri Srbije.

– Dobro ćemo da znamo ko nam nisu prijatelji. Nikada ne govorim o uspjehu. Јedna mala zemlja se lavovski suprotstavila. Nijednim rezultatom neću biti srećan zbog posljedica koje dolaze, ali ću biti ponosan na našu borbu. Nikada navijači neće da vam zvižde ako gubite, a borite se – rekao je Vučić, prenose agencije.

Nastavi čitati

Region

UN prihvatile amandmane Crne Gore na TEKST REZOLUCIJE O SREBRENICI

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je da su Ujedinjene nacije prihvatile da uvrste amandamane zvanične Podgorice na nacrt Rezolucije o Srebrenici o kojoj bi trebalo da se glasa 23. maja.

“Suština amandmana koje smo poslali je tu, i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bošnjaka i svih drugih naroda na Balkanu”, kazao je Spajić sinoć za Radio televiziju Crne Gore.

Amandmani Crne Gore su dostavljeni nešto kasnije u procesu predlaganja i pripreme za sjednicu, ali je ranije iz UN saopšteno Glasu Amerike da nadležna tijela “nastoje” da “izađu u susret” intervenciji Vlade u Podgorici, objavila je Beta.

Premijer Spajić najavio je ranije da će Crna Gora glasati za Rezoluciju kojom se 11. juli uspostavlja za dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali da je neće kosponzorisati.

Vlada u Podgorici amandmanima traži da se Rezolucijom eksplicitnije precizira da su sudske presude u vezi sa genocidom donijete protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država, te da se potvrdi nepovredivost Dejtonskog sporazuma.

Vlast u Podgorici nije jedinstvena u stavu o Rezoluciji u Srebrenici, kojoj se oštro protive aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od čelnika nekadašnjeg Demokratskog fronta Milan Knežević.

Oni su inicirali da Skupština što prije usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, što je, kako se ocjenjuje, vid pritiska na Vladu da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici.

Predlagači Rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Nastavi čitati

Aktuelno