Connect with us

Svijet

OKEANI SE BORE SA VIŠKOM TOPLOTE: Evo zašto bi to trebalo da nas brine

Zbog klimatskih promjena, temperatura svjetskih okeana bila je na rekordnom nivou svaki dan tokom prošle godine, pokazala je analiza BBC-ja. Gotovo 50 dana zaredom temperatura okeana bila je rekordna.

Krivac za zagrijavanje okeana krije se u gasovima koji zagrijavaju planetu, ali i prirodni vremenski događaj El Nino. Pregrijani okeani utiču na život ispod površine mora te su podstaknuli novi talas izbjeljivanja korala.

Analiza se temelji na podacima klimatske službe EU-a Copernicus. Copernicus je takođe potvrdio da je prošli mjesec bio najtopliji april zabilježen u pogledu temperature vazduha.

Okeani u borbi s viškom toplote

Okeani apsorbuju oko četvrtine ugljen-dioksida koji ljudi proizvedu te apsorbuju oko 90 posto viška toplote. Međutim, tokom 2023, okeani su pokazali da se bore s viškom toplote i da je morska površina posebno “pogođena” vrućinom.

Od marta 2023. prosječna površinska temperatura globalnih okeana počela je da raste sve više i više od dugoročne norme, dosegnuvši novi rekord u avgustu. Posljednjih mjeseci temperatura okeana nije pala, već je morska površina u februaru i martu dosegnula novu globalnu prosječnu dnevnu temperaturu od 21,09 Celzijusovih stepeni, pokazuju podaci Copernicusa.

Zagrijavanje okeana kao razlog za brigu

Podaci pokazuju ne samo da je svaki pojedini dan od 4. maja 2023. oborio temperaturni dnevni rekord za to doba godine, već je u nekim danima razlika u temperaturi bila ogromna. Oko 47 dana temperature su bile rekordne za to doba godine i bile su više za 0,3 Celzijusova stepena, prema BBC-ovoj analizi podataka Copernicusa.

Temperaturni rekordi oboreni su 23. avgusta 2023, te 3. i 5. januara 2024, kada je prethodna najviša temperatura nadmašena za oko 0,34 Celzijusova stepena.

“Činjenica da sva ova toplota odlazi u okean, i da se on zapravo zagrijava u nekim aspektima čak i brže nego što smo mislili, razlog je za veliku zabrinutost. Ako temperature nastave da rastu, posljedice će biti teške”, kaže profesor Mike Meredith iz Britanskog antarktičkog istraživanja.

Izbjeljivanje korala i šteta za carske pingvine

Ovo zagrijavanje okeana uzrokovano ljudskim djelovanjem ima značajan uticaj na globalni život u moru i možda čak pomiče sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Jedna od najznačajnijih posljedica zagrijavanja okeana jest masovno izbjeljivanje korala na globalnom nivou. Korali postaju bijeli i umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključni element u okeanskom ekosistemu, dom za otprilike četvrtinu svih morskih vrsta.

Neobično topla mora takođe su možda uzela danak jednom od najpoznatijih okeanskih stvorenja na najhladnijem kontinentu – carskom pingvinu.

“Bilo je primjera urušavanja morskog leda prije nego što su mladi carskog pingvina pravilno perjali, a bilo je i slučajeva masovnih utapanja. Carski pingvin je ugrožena vrsta zbog klimatskih promjena, a morski led i temperatura okeana snažno utiču na to”, kaže profesor Meredith.

“Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla”

Zbog visokih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu su brojne životinje potpuno nestale s obalnih mjesta, kao što su neke vrste štekavaca. “Problem klimatskih promjena je taj što se događaju prebrzo da bi ih evolucija sustigla”, kaže morska biologinja dr Nova Mieszkowska sa Univerzitetu u Liverpoolu.

Na velškoj obali, tim sa Univerziteta Aberystwyth, koristi istu tehnologiju za praćenje promjena u morskoj populaciji kao policija na mjestu zločina. Prikupljaju DNK tragove iz uzoraka vode, a oni su pokazali da neke invazivne vrste napreduju, uključujući morsku mlaznicu za koju se vjeruje da potječe iz Japana i koja raste poput tepiha preko morskog dna.

“Oni sprečavaju rast domaćih organizama u područjima koja koloniziraju”, kaže profesor Iain Barber, voditelj Odsjeka za nauke o životu na Univerziteta Aberystwyth.

“Budući da se tako dobro snalaze u našem okruženju, potencijalno mogu zauzeti ogromna područja morskog dna. Čini se da vrste koje su invazivnije reaguju snažnije na globalno zagrijavanje i povećanje temperature vode”, govori profesor Barber.

Uticaj El Nina

Jedan važan faktor koji je prošlu godinu učinio još toplijom po pitanju temperature okeana je bio El Nino. Taj vremenski fenomen bio je pojačan ljudskim emisijama gasova koji zagrijavaju okeane. Za vrijeme El Nina, toplija voda dolazi na površinu Pacifika, što povećava rast temperature svjetskih okeana.

El Nino je počeo u junu 2023, nakon dužeg razdoblja hladnijih uslova La Nine, a vrhunac je dosegnuo u decembru. Ali, drugi okeanski bazeni koji obično nisu pogođeni El Ninom takođe su doživjeli rekordne morske toplotne talase. Zbog toga naučnici pokušavaju otkriti šta se tačno događa.

“Atlantik je bio topliji nego inače, a to nije obrazac koji se povezuje s El Ninom – tako da je to nešto drugačije”, objašnjava Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ova toplota još uvijek postoji u mnogim okeanskim bazenima, uključujući tropski Atlantik.

Češći nastanak tropskih oluja

Toplija mora tropskim olujama daju dodatnu energiju, a to bi moglo podstaknuti sezonu uragana. “U tropskom Atlantiku još uvijek postoji velik dio toplije vode od uobičajene i to potiče razvoj tropskih ciklona”, objašnjava dr Buontempo.

Istraživači upozoravaju da će postojati i dugoročne posljedice kojima će se društvo morati prilagoditi. Na primjer, topljenje ledene ploče i zagrijavanje dubokih okeana vjerovatno će u idućim vijekovima nastaviti da podstiče rast nivoa mora.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, skloni smo to svesti na promjene na površini jer tamo živimo”, rekla je Angélique Melet, istraživačica iz Mercator Ocean Internationala. “Duboki okean jedan je od aspekata globalnog zagrijavanja”, dodala je Melet koja ističe da treba smanjiti emisije.

“Zavisno od naših radnji, možemo smanjiti brzinu globalnog zagrijavanja i možemo smanjiti ukupnu amplitudu tog zagrijavanja i porasta nivoa mora”, kazala je dr Melet za BBC, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

“JEDNOSTAVNO IH MORAMO PREBITI”: Tramp jasno rekao da se protivi ljevičarima

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da, nakon ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, “radikalni ljevičarski ludaci jednostavno moraju da budu prebijeni”

Moramo biti hrabri u životu. I imamo sjajnu zemlju. Imamo radikalne ljevičarske ludake i jednostavno ih moramo prebiti – rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, odgovarajući na pitanje da li ima poruku za konzervativce koji bi mogli da se osjećaju kao da su mete radikalnih grupa, prenio je Politiko.

Kako je rekao, pozvaće svoje pristalice da slijede nenasilni put kao odgovor na pucnjavu.

– Kirk je bio zagovornik nenasilja. Volio bih da vidim da ljudi tako reaguju – naveo je Tramp.

Ubica na slobodi
Trampovi komentari uslijedili su nakon što je 31-godišnji Kirk ubijen tokom javnog nastupa na univerzitetskom kampusu u Oremu u državi Juti. Vlasti nisu uhapsile strijelca, a motiv Kirkovog ubistva ostaje nepoznat.

Nakon pucnjave, Tramp je snimio obraćanje iz Ovalnog kabineta i objavio ga na društvenim mrežama, gdje je hvalio Kirka i okrivio “radikalnu ljevicu” za njegovu smrt.

– Imamo radikalnu ljevičarsku grupu ludaka. Jednostavno apsolutne ludake. I riješićemo taj problem – izjavio je Tramp, prenosi b92.

Nastavi čitati

Svijet

FICO UPOREDIO SEBE SA KIRKOM: Ubijen jer je imao drugačije mišljenje

Američki konzervativni komentator i aktivista Čarli Klark ubijen je jer je imao drugačije mišljenje, istakao je premijer Slovačke Robert Fico.

“Čarli Kirk je, kao i ja, imao drugačije mišljenje. Zato su ga morali ubiti”, napisao je Fico na “Iksu”.

On je naveo da su ga mnogi tokom jučerašnjeg dana pitali da li će reagovati na ubistvo Kirka, bliskog saveznika predsjednika SAD Donalda Trampa.

Šta mogu reći? Ako nemate obavezno `ispravno` mišljenje, koje od vas zahtijevaju naprednjaci ili liberali, onda morate biti upucani. Za razliku od Kirka, ja sam imao za milimetar više sreće”, dodao je Fico, aludirajući na atentat na njega Slovačkoj u maju prošle godine, kada je jedva preživio.

Kirk je preminuo juče ujutru u bolnici nakon što je u srijedu, 10. septembra, teško ranjen u pucnjavi na Univerzitetu “Juta Veli”.

Nakon napada uhapšen je jedan muškarac pod sumnjom da je ometao istragu, a i dalje traje potraga za glavnim osumnjičenim za ubistvo.

Nastavi čitati

Svijet

PREGOVORI RUSIJE I SAD BRZO I ZNAČAJNO NAPREDUJU: Ukrajina nije njihova glavna tema

Pregovori između Rusije i SAD brzo i značajno napreduju, ali Ukrajina nije njihova glavna tema, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Dok se mi fokusiramo na sukob u Ukrajini, što je ispravno, jer je to ključno pitanje za našu bezbjednost, “veliki” koji vode pregovore, vode ih ne samo o tome. Mislim da postižu značajan napredak u razjašnjavanju svih ostalih pitanja – rekao je Orban u emisiji radija “Košut”, prenosi Sputnjik.

Prema njegovom mišljenju, po pitanju rješavanja sukoba u Ukrajini napredak ide sporo, međutim po svim ostalim pitanjima neformalni pregovori idu dobro i brzo napreduju.

Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Јurija Ušakova, lideri Rusije i SAD izrazili su podršku nastavku direktnih konsultacija između Moskve i Kijeva, uključujući i ideju o podizanju njihovog nivoa.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu “tri sa tri” trajali su dva sata i 45 minuta. Oba lidera su pozitivno ocijenila sastanak. Nakon samita, ruski predsjednik je izjavio da je moguće postići kraj sukoba u Ukrajini i naglasio da je Rusija zainteresovana za dugoročno rješenje.

Nastavi čitati

Aktuelno