Connect with us

Svijet

AMERIKA ŠALJE UKRAJINI 20 milijardi dolara iz ZAMRZNUTIH ruskih sredstava

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.

„Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata“, istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.

Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.

Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir“.

„Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji“, istakla je američka ministarka finansija.

Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.

„Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukrajina FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini“, naglašava se u saopštenju.

Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.

„Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost“, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država“.

„Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost“, zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.

U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022. godine.

Svijet

BURA U BERLINU! Kandidat za novog kancelara predlaže VANREDNO STANJE U NJEMAČKOJ!

Kandidat za novog kancelara Njemačke želi sljedeće nedjelje da stavi na glasanje rezoluciju kojom se predlaže da se u zemlji proglasi vanredno stanje zbog priliva ilegalnih migranata, prenio je danas Bild.

Kako navodi publikacija, Fridrih Merc, koji je kandidat konzervativne Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU), želi da proglasi vanredno stanje u vezi sa azilom čime će se zaobići evropsko zakonodavstvo na njemačkim granicama’.

”Migrantima treba dosljedno odbijati ulazak na njemačke granice, a oni koji su zakonski obavezni da napuste zemlju treba da budu zadržani do deportacije”, navodi Bild.

Njemačka Federalna kriminalistička policija u oktobru je izvijestila da je u 2023. broj migranata osumnjičenih za krivična djela, ne računajući kršenje imigracionih zakona, porastao za 25,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer naložila je u septembru uvođenje privremenih mjera kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama kako bi se smanjio priliv migranata u okviru borbe protiv terorističke prijetnje.

U pismu sa obrazloženjem Evropskoj komisiji, Fezer je rekla da su resursi zemlje i pojedinačnih saveznih država da prihvate migrante “praktično iscrpljeni”.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV PORUČIO TRAMPU “Ne možeš da prevariš Rusiju”

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev izjavio je danas da predsjednik SAD Donald Tramp neće uspjeti da ”prevari” Rusiju.

”U prvoj nedjelji svog drugog dolaska u Bijelu kuću, Donald Tramp je pokušao da zbuni cijeli svet, ali nas ne može da prevari”, napisao je Medvedev u objavi na Telegramu.

Nastavi čitati

Svijet

IZBORI U BJELORUSIJI! Lukašenko tvrdi da se NIŠTA NEĆE PROMIJENITI ako Zapad ne prizna rezultate izbora

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da se u Bjelorusiji ništa neće promijeniti ako Zapad ne prizna rezultate predsjedničkih izbora, te poručio da mu je najvažnije priznanje bjeloruskog naroda.

“Da li će priznati ove izbore u EU ili ne, stvar je ukusa. Vjerujte mi, kunem se, nije me briga da li ćete priznati naše izbore ili ne. Meni je glavno da Bjelorusi priznaju ove izbore i da se završi mirno, kao što je i počelo”, rekao je Lukašenko novinarima.

On je naveo da se ništa ne bi promijenilo ni u Americi kada bi dao izjavu da ne priznaje izbore u SAD i Donalda Trampa.
“Ništa se neće dogoditi ni ovdje”, rekao je Lukašenko.

On je istakao da je Bjelorusija spremna na dijalog sa Zapadom, čak i onim državama koje su usvojile agresivnu politiku prema Minsku.

U Bjelorusiji se danas održavaju predsjednički izbori.
Preliminarno glasanje održano je od 21. do 25. januara. Pet kandidata, uključujući aktuelnog predsjednika Lukašenka, nadmeću se za tu funkciju.

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su u srijedu, 22. januara rezoluciju kojom pozivaju zemlje EU da ne priznaju rezultate bjeloruskih predsjedničkih izbora i da nastave da proširuju sankcije toj zemlji.

Predsjednik Centralne izborne komisije u Bjelorusiji Igor Karpenko rekao je da ta rezolucija predstavlja direktno miješanje u izborni suverenitet zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno