Connect with us

Svijet

AMERIKANCI PREUZIMAJU RUSKU NAFTU! Hoće li Lukoil nestati s Balkana?

Američka investiciona firma Carlyle Group pristala je na preliminarni dogovor o kupovini veće većine inostranne imovine ruskog naftnog giganta Lukoila – vrijedne oko 22 milijarde dolara.

Transakcija još nije završena jer čeka odobrenje američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), ali bi mogla prerasti u jedan od najvažnijih energetskih i investicionih poslova u posljednjih nekoliko godina.

Ko je Carlyle Group?

Carlyle Group je jedna od najvećih svjetskih investicijskih kompanija u segmentu privatnog kapitala (private equity) i upravljanja alternativnim investicijama. Osnovana je 1987. godine u Washingtonu, D.C., i danas upravlja imovinom vrijednom stotine milijardi dolara kroz brojne investicione fondove širom svijeta.

Carlyle ulaže u različite sektore, uključujući energetiku, infrastrukturu, tehnologiju, industriju, finansijske usluge i nekretnine. Kroz decenije poslovanja ima bogatu istoriju akvizicija, uključujući kompanije poput Hertz, ManTech International i udjele u brojnim međunarodnim projektima.

Zašto upravo Carlyle?

U poslovima privatnog kapitala, firma obično preuzima vlasništvo nad kompanijama ili velikim portfeljima imovine pet do sedam godina, unapređuje njihovo poslovanje i nakon toga ih prodaje s ciljem ostvarenja profita – što je potvrđeno i u nedavnoj analizi Reutersa koja navodi da takve firme često drže imovinu oko pet godina prije preprodaje.

Pomenuta transakcija s Lukoilom predstavlja veliko proširenje Carlyleovog energetskog portfelja, koji već uključuje investicije u tradicionalnu energetiku, ali i projekte obnovljivih izvora, skladištenje energije i globalnu infrastrukturnu imovinu.

Šta Carlyle planira s imovinom Lukoila?

Tekući dogovor obuhvata Lukoil International GmbH, jedinicu koja upravlja inozemnim portfeljem ruske kompanije – uključujući rafinerije, naftna polja i mreže benzinskih postaja diljem Evrope, Sjeverne Amerike i drugih regiona.

Iako konkretna strategija Carlylea za svaki pojedinačni segment još nije javno predstavljena, kompanija naglašava da želi osigurati kontinuitet poslovanja, stabilizaciju aktiva i zaštitu radnih mjesta dok se tranzicija dovršava pod nadzorom regulatora.

U praksi to znači da bi postojeća mreža pumpi u zemljama poput Hrvatske i Srbije, koja je dio Lukoilove inostrane imovine, pod Carlyleom mogla ostati u funkciji pod novim vlasničkim okvirom – uz moguće promjene u upravljanju, brendiranju ili poslovnoj politici.

Ključna imovina: Irak i Balkan

Najveća strana imovina Lukoila je naftno polje West Qurna 2 u Iraku, jedno od najvećih na svijetu, u kojem ruska kompanija ima 75-postotni udio. Proizvodnja ovog polja premašila je 480.000 barela dnevno u aprilu, prema podacima ruske novinske agencije Interfax.

U Evropi, Lukoil posjeduje rafineriju Lukoil Neftohim Burgas u Bugarskoj, kapaciteta 190.000 barela dnevno, što je čini najvećom rafinerijom na Balkanu. Kompanija ima i rafineriju Petrotel u Rumuniji, kao i udjele u naftnim terminalima i maloprodajnim lancima goriva širom kontinenta.

Hrvatska: 45 benzinskih pumpi i 339 miliona evra prihoda

Lukoil je u Hrvatskoj prisutan od 2007. godine, kada je osnovana kompanija LUKOIL Croatia d.o.o. Danas posluje kroz mrežu od 45 benzinskih postaja i zapošljava 422 radnika.

U 2024. godini Lukoil je u Hrvatskoj ostvario 339 miliona evra prihoda, dok je neto dobit iznosila 6,1 milion evra. Eventualna promjena vlasnika mogla bi značiti novu strategiju širenja ili rebrendiranja na hrvatskom tržištu.

Srbija: Drugi najveći lanac benzinskih stanica

Prema zvaničnim podacima kompanije, Lukoil Srbija d.o.o. je drugo najveće preduzeće po broju benzinskih stanica u Srbiji. Kompanija zapošljava oko 180 radnika, dok kroz partnersku mrežu angažuje još oko 800 ljudi.

Lukoil u Srbiji posluje putem 112 benzinskih stanica i raspolaže sa dva skladišta goriva – u Doljevcu i Ostružnici, što ga čini jednim od ključnih igrača na domaćem tržištu nafte i derivata.

Geopolitički i tržišni kontekst

Ovaj dogovor dolazi u okviru oštrih američkih sankcija koje su uvedene Lukoilu (i drugim ruskim energetskim divovima) zbog rata u Ukrajini. Kao rezultat toga, Lukoil je bio prisiljen prodati svoje međunarodne poslove do određenog roka kako bi izbjegao dodatne finansijske i operativne sankcije.

Prodaja bi, ukoliko prođe regulatorna odobrenja, bila jedan od najvećih međunarodnih finansijskih poteza u energetskom sektoru u posljednje vrijeme, s potencijalnim implikacijama na tržišta nafte, maloprodaje goriva i investicijske tokove u Evropi, prenosi Biznisinfo.

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VOZAČKE DOZVOLE U EU: Ovo su najvažnije promjene

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

za kamione sa 21 na 18 godina
za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

Digitalna vozačka dozvola od 2030.
Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
Probni rok od najmanje 2 godine
Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
Važenje vozačke dozvole: 15 godina
Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN O RATU U UKRAJINI: Kraj sukoba se nazire, Trampu ovo nije potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijele su RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.

“Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, neka ko god želi da se sastane dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati”, rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

“Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo”, rekao je ruski predsjednik.

“Trampu nije potreban ovaj sukob”

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

“Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob”, rekao je Putin.

Gerhard Šreder

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji niemački kancelar Gerhard Šreder.

“Nikog nismo zvali”

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

“Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovde. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan”, rekao je Putin.

Razgovori sa Kinom, Indijom i SAD

Rusija je o mogućim posljedicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobjede u Moskvi razgovarala sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Putin, ističući da je Rusija pristala na prijedlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmjeni ratnih zarobljenika.

Putin je naveo da je 5. maja Ukrajini poslat spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske, prenosi RIA Novosti.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledamo, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je željeli”, rekao je Putin, ističući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi o tom pitanju. RIA navodi da je Putin nakon proslave Dana Pobjede razgovarao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsjednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

JEDAN OD NAJTEŽIH U ISTORIJI Kanada ruši školu u kojoj se dogodio masakr

Srednja škola u kanadskom gradu Tumbler Ridž, u kojoj se u februaru dogodio jedan od najtežih masakara u novijoj istoriji Kanade, biće srušena, potvrdile su vlasti Britanske Kolumbije.

Odluka je donesena nakon razgovora sa porodicama žrtava, preživjelima i lokalnom zajednicom, koji su poručili da učenici više ne mogu da se vrate u zgradu obilježenu tragedijom.

Premijer Britanske Kolumbije, Dejvid Ebi, izjavio je da je zajednica gotovo jednoglasno podržala izgradnju nove škole na drugoj lokaciji.

-Želimo da budemo sigurni da radimo ispravnu stvar za preživjele, porodice i građane Tumbler Ridža”, rekao je Ebi novinarima, navodi “TheGuardian”. Dodao je da su učenici, nastavnici i osoblje jasno poručili da žele novi početak na novom mjestu.

Jedan od najgorih školskih masakara u Kanadi
Masakr se dogodio 10. februara ove godine, kada je 18-godišnji bivši učenik škole Džesi Van Rotselar otvorio vatru tokom nastave u srednjoj školi Tumbler Ridž. U napadu je ubijeno devet ljudi, dok je više od 25 ranjeno. Napadač je nakon krvavog pohoda izvršio samoubistvo.

Policija je kasnije utvrdila da je prije dolaska u školu ubio svoju majku i mlađeg polubrata u porodičnoj kući nedaleko od škole.

Među ubijenima u školi bili su pomoćnica u nastavi Šanda Aviugana-Durand i petoro učenika uzrasta od 12 do 13 godina. Više desetina učenika i zaposlenih zadobilo je povrede, a pojedini su morali biti helikopterom prebačeni u bolnice u Vankuveru.

Učenici trenutno pohađaju nastavu u privremenim objektima
Nakon tragedije škola je zatvorena, a dio učenika nastavu trenutno pohađa u privremenim montažnim učionicama postavljenim u blizini škole.

Provincijske vlasti najavile su da će rušenje škole početi tokom ljeta, nakon čega će biti izgrađen potpuno novi objekat u drugom dijelu grada.

Ebi je rekao da će i federalna vlada učestvovati u finansiranju projekta.

-Kada je premijer bio u Tumbler Ridžu zajedno sa mnom i gradonačelnikom, obećao je da će federalna vlada biti dio ovog projekta, i sada su to i zvanično potvrdili”, rekao je Ebi.

Nastavi čitati

Aktuelno