Connect with us

Region

BIOLOG UPOZORAVA “PREDATORI S JUGA dolaze u Jadran, komarci donose EGZOTIČNE BOLESTI”

​U Jadransko more prodire flora i fauna iz toplih mora, a neke vrste koje smatramo zavičajnima zbog nepovoljnih klimatskih uslova napuštaju prebivališta i osvajaju druge prostore.

Globalni rat već traje, a objavila ga je priroda ljudskom rodu i, po svemu sudeći, izaći će kao pobjednik ako se ne urazumimo, upozorava biolog Aljoša Duplić iz Zavoda za zaštitu prirodne sredine, jer ekosistem zbog zagrijavanja sve više ugrožavaju opasne invazivne vrste.
Posljedice tog sukoba već decenijama su očigledne i na području Hrvatske, posebno u moru i primorju gdje se očigledno mijenja ekosistem.

Predatori s juga dolaze u Jadran
Duplić kaže da trenutna situacija posebno pogoduje širenju tropskih i suptropskih vrsta. Na Sredozemlju imamo kontinuiran ulazak vrsta iz Crvenog mora od trenutka kad je probijen Suecki kanal. Njih nazivamo lesepsijskim migrantima, po francuskom inženjeru Ferdinandu de Lesepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueckoga kanala.

Lesepsijske vrste u početku su se zadržavale oko Izraela, odnosno južnog Sredozemlja no, kako se posljednjih decenija počelo zagrijavati cijelo Sredozemlje, tako su velikom brzinom počele da se šire cijelim Mediteranom, pa su neke od njih uočene i u Jadranu.
Najpoznatija je takva vrsta vatrenjača ili riba lav. Danas je se može vidjeti kod Zadra, a očekuje se da će narednih godina migrirati prema sjeveru. To je predator koji prijeti domaćim vrstama, izrazito je prilagodljiva riba koja predstavlja veliku prijetnju škarpinama i glavočima.

– Sreća je što je vatrenjača jestiva i ima izrazito kvalitetno meso, ali obložena je čvrstim otrovnim bodljama, što iziskuje oprez prilikom rukovanja. Na Kipru takve riblje vrste danas čine čak 60 odsto ribarskog ulova, što govori kakav dar-mar mogu učiniti i našoj populaciji riba, upozorava Duplić.

Takođe, odnedavno se u vodama pojavila riba fuga, koja se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom u Japanu, ali toliko je otrovna da je u Zemlji izlazećeg sunca spremaju za to posebno obučeni kuvari, prenosi “Večernji”.

S obzirom na to da sadrži toksin 100 puta jači od cijanida, nije rijetkost da u japanskim restoranima dolazi do trovanja sa smrtnim posljedicama. Osim toga, njen je otrov otporan na termičku obradu.

U Jadranu se za sada ulovi tek nekoliko primjeraka godišnje, ali postoji opravdan strah od njenog širenja. Iako se morski ekosistem, uslijed globalnog zagrijavanja, mijenja dramatičnije u odnosu na kopneni, i na području kontinentalne Hrvatske zabilježeno je više od 900 stranih vrsta.
Komarci donose egzotične bolesti
Na primjer, u šumama je izrazito pogođena smreka tako da je pitanje kako će šume izgledati za 20 do 50 godina. Primjećuju se promjene u sastavu travnjaka, pogotovo planinskih koji su prilagođeni hladnijim temperaturama, pa izostanak snijega dovodi do podizanja nizinskih biljnih vrsta prema planinskim vrhovima.

Oprašivači su posebna priča, ističe Duplić, jer bumbari ne podnose izrazito visoke temperature kakve su bile ovoga ljeta. Dugi toplotni talasi na kontinentu izazivaće velike stresove kod bumbara pa možemo strahovati od nestanka oprašivača koji imaju značajnu ekološku funkciju.

Takođe, kao primjer navodi tigrastog i japanskog komarca, nekad egzotične vrste koje su našle stanište i u Hrvatskoj. Tigrasti komarac je brodovima iz Azije svojevremeno uvezen u Luku Bar u starim automobilskim gumama. Takve vrste nam donose i egzotične bolesti poput denge, zika groznice i drugo.
Drugi primjer je azijski stršljen, koji je velika prijetnja medonosnoj pčeli, kaže Duplić, jer desetak njih u nekoliko sati može ubiti zajednicu pčela od 10.000 jedinki. Odnedavno se u Njemačkoj pojavila populacija sjevernoafričkih mrava, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju tamošnjoj infrastrukturi jer pod zemljom stvaraju velike mravinjake.

Sjevernoafrički mravi mogli bi se uskoro pojaviti i u Hrvatskoj, tim prije jer su se dobro prilagodili evropskim klimatskim uvslovima, a dodatni je problem što formiraju super kolonije koje mogu istisnuti naše vrste mrava, koje su važne za kvalitet tla, prenošenje sjemenki i ostalo.
Priroda će opstati, a ljudi?
Zbog nesavjesnog djelovanja, ljudi zasad gube bitke s “majkom Zemljom”, koja se već suočavala s brojnim promjenama i opstala je jer se priroda uvijek adaptira na nove okolnosti. Struka smatra kako je jedni način zaštite bioraznolikosti ugroženih dijelova Jadrana zaustavljanje gotovo svakog ljudskog djelovanja, od ribolova i ukidanja pojedinih morskih putova do smanjenja turističkih aktivnosti.

Cilj je da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto Jadranskog mora, a od toga bi trećina trebala biti pod režimom stroge zaštite. U toj politici moraće učestvovati sve zemlje s izlazom na Jadran.

– Priroda će svakako opstati, a na nama ljudima je da promijenimo sadašnji način života ako želimo da civilizacija preživi – poručuje Duplić.

Večernji list/Hina

Related Topics:

Region

RAT NA ULICAMA TIRANE! Studenti zapalili ministarstvo i banku “NE STAJEMO DOK RAMA NE PADNE”

Desetine hiljada studenata izašle su u srijedu na ulice Tirane, zapalivši jednu vladinu zgradu i banku, gađajući policiju kamenicama tokom protesta zbog rasta troškova obrazovanja i korupcije.

Filijala Rajfajzen banke u blizini Ministarstva obrazovanja takođe je zapaljena.

Protesti predstavljaju najnasilniji izliv nezadovoljstva premijerom Edijem Ramom, koji je pobijedio na izborima u maju prošle godine i osvojio četvrti mandat, ali se od tada suočava sa sve većim nezadovoljstvom zbog sumnji u korupciju među visokim državnim zvaničnicima.

Demonstranti istovremeno odbacuju opozicione političare, smatrajući ih neprihvatljivom alternativom.
Nemiri su uslijedili nakon ljeta obilježenog mirnim protestima protiv Rame, pokrenutim zbog prijedloga za izgradnju luksuznog odmarališta na netaknutoj južnoj obali Albanije. Projekat podržava Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, a našao se u središtu pravnih sporova.

„Ovo je revolucija. Dosta nam je mirnih protesta. Nećemo stati dok Rama ne podnese ostavku“, rekla je za Rojters studentkinja koja učestvuje u protestu.

Drugi demonstranti uzvikivali su „Ostavka“ i „Policija kriminala“.

Širi talas protesta

Organizatori studentskih protesta saopštili su da su demonstracije pokrenute zbog uslova na univerzitetima, visokih troškova studiranja, nedostatka finansijske podrške i loših izgleda za zapošljavanje nakon diplomiranja.

Nemiri su dio šireg talasa studentskog aktivizma koji se širi Evropom, a čiji su povodi obrazovanje i životni uslovi.

U Francuskoj srednjoškolci već nedjeljama protestuju i blokiraju škole, zahtijevajući više nastavnika i bolje uslove.

Oni tvrde da loše stanje školskih zgrada i pretrpane učionice ugrožavaju kvalitet obrazovanja.
Albanski mediji izvijestili su da su se protesti u srijedu proširili i na univerzitete u Elbasanu i Skadru.

Vlada Albanije osudila nasilje

„Protestovanje je legitimno pravo, ali ono ne može biti izgovor za nasilje, uništavanje grada ili sukobe na ulicama“, objavila je potpredsjednica vlade Albana Kočiu na Fejsbuku.

„Pozivam studente i svakog poštenog građanina koji vjeruje u pravo na protest da se distanciraju od nasilja i vandalizma“, dodala je ona.

Policija je u saopštenju pozvala na smirivanje situacije.

„Svaka osoba koja koristi nasilje, pali ili uništava imovinu ili napada policijske službenike snosi individualnu odgovornost i suočiće se sa zakonom, u skladu sa počinjenim prekršajima i krivičnim djelima“, navedeno je u saopštenju policije.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ “Ako izgubimo, ČESTITAĆEMO POBJEDNICIMA”

Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će u slučaju da ta lista izgubi na izborima 25. oktobra pružiti ruku i čestitati onima koji pobijede, a da će u slučaju da dobije povjerenje građana i pobijedi na izborima, nastaviti da radi.

„Ako izgubimo, mi ćemo da pružimo ruku. Ako pobijedimo, radićemo“, poručio je Vučić na predizbornom skupu liste čiji je nosilac u Šapcu.

Poručio je građanima da im je zahvalan na podršci koju mu pružaju i dodao da je ponosan na njih.

„Vi ste ljudi u trenutku kada je bilo mnogo lakše i kada su svi oni kojima je njihov donji dio leđa jedino važan u životu otišli na drugu stranu, mislili da prelaze na stranu pobjednika i rekli: ‘Na vrijeme smo to uradili’, vi to niste uradili. Vi ste ostali dosljedni sebi, vi ste ostali vjerni svojim principima, svojim idejama“, istakao je Vučić.

Dodao je da onaj ko ima principe i ideje, on mora za to da se bori, jer je taj spreman i da plati cijenu.

„Vi ste plaćali cijenu, trpjeli uvrede, trpjeli napade, ali ste čvrsto uvijek bili uz svoju Srbiju, uvijek uz svoju otadžbinu, i nigdje popustili niste. Zato vas volim najviše na svijetu, i zato vam beskrajno hvala za svaku vrstu podrške koju ste nam do sada pružili“, kazao je Vučić, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Region

KURTI SPREMA OPASAN SCENARIO! Nudi novac Amerikancima da Bondstil postane STALNA vojna baza

Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti predložio je tokom sastanka sa američkim senatorima Dikom Durbinom i Džin Šahin da kamp Bondstil postane stalna američka vojna baza.

To je izjavio senator Durbin, ocijenivši da taj prijedlog „treba ozbiljno razmotriti“.

Durbin je u intervjuu za RTK rekao da je vlada u Prištini „predložila finansijski sporazum“ u vezi sa tim pitanjem i da to ne bi predstavljalo „veliku novčanu žrtvu“, prenosi Radio Slobodna Evropa.Kamp Bondstil, koji se nalazi kod Uroševca, najveća je američka vojna baza na Balkanu.

Demokratski senatori Džin Šahin i Dik Durbin borave u Prištini u okviru posjete zapadnom Balkanu, gdje su se sastali sa predsjednicom privremenih institucija Vjosom Osmani, Kurtijem i predstavnicima Srpske liste.

Kako je saopšteno iz Srpske liste, predstavnici te stranke iznijeli su senatorima zabrinutost u vezi sa pravima i bezbjednošću Srba na Kosovu i Metohiji. Oni su, između ostalog, ukazali na nesprovođenje sporazuma postignutih u dijalogu Beograda i Prištine, posebno u pogledu osnivanja Zajednice srpskih opština.

Nastavi čitati

Aktuelno