Svijet
CHAT GPT SADA MOŽE SAM DA PRETRAŽUJE INTERNET! Zašto je to mač sa dvije oštrice?
OpenAI, kreator ChatGPT-a, potvrdio je da četbot sada može da pretražuje internet kako bi korisnicima pružio aktuelne informacije.
Sistem vještačke inteligencije je prethodno obučen samo da koristi podatke do septembra 2021. godine. Novi potez znači da će neki premijum korisnici moći da postavljaju četbotu pitanja o aktuelnim stvarima i pristupaju vijestima. OpenAI je istakao da će ova funkcija uskoro da bude dostupna za sve korisnike.
Ranije ove nedjelje, OpenAI je takođe otkrio da će četbot uskoro moći da vodi glasovne razgovore sa korisnicima. ChatGPT i drugi slični sistemi koriste ogromne količine podataka da bi stvorili ubedljive ljudske odgovore na upite korisnika.
Zbog svih novina koje slijede postoji očekivanje da će se dramatično promijeniti način na koji ljudi traže informacije na mreži.
Nemogućnost pretrage u realnom vremenu
Do sada je ,,znanje“ četbota bilo zamrznuto u vremenu. Njegova baza podataka je izvučena iz sadržaja interneta kakav je bio u septembru 2021. Nije mogao da pretražuje mrežu u realnom vremenu.
Tako, na primjer, pitajte besplatnu verziju kada je zemljotres posljednji put pogodio Tursku, ili da li je Donald Tramp još uvjek živ, a ona će odgovoriti: „Žao mi je, ali ne mogu da pružim informacije u realnom vremenu.“
Nemogućnost ChatGPT-a da uzme u obzir nedavne događaje je odvratila neke potencijalne korisnike.
„S obzirom na to da ove funkcije ili mogućnosti nisu postojale, morali biste da odete na Google ili na Twitter ili na željenu novinsku kuću. Sada ovo možete tretirati kao izvor najnovijih vijesti, tračeva i aktuelnih događaja“, kazao je Tomas Čamoro-Premuzić, profesor poslovne psihologije na koledžu u Londonu.
Pretraga mač sa dvije oštrice
Prema njegovim riječima, ChatGPT će apsorbovati mnoga pristigla pitanja i upite koji su se našli na pretraživaču ili na sajtovima medijskih kuća, piše BBC.
Čamoro-Premuzić je dodao da korišćenje platforme za pretragu može da bude mač sa dvije oštrice.
„Mislim da je to dobra stvar u smislu dobijanja brzih odgovora na vaša hitna, goruća pitanja“, rekao je on, ali je upozorio da bi informacije koje daje ChatGPT mogle da dovedu u zabludu jer nemaju izvor.
Ako ne navodi na pouzdan način koji su izvori i jednostavno nudi mješavinu onoga što postoji, onda dolazi do zabrinutosti oko tačnosti jer ljudi samo pretpostavljaju da su informacije koje tamo dobiju pouzdane, dodao je.
Lažne informacije
OpenAI je već bio pod lupom američkih regulatora zbog rizika da ChatGPT generiše lažne informacije.
Ranije ove godine, Federalna trgovinska komisija poslala je pismo kompaniji tražeći informacije o tome kako se bavi rizicima po reputaciju ljudi.
Kao odgovor, izvršni direktor OpenAI je rekao da će kompanija raditi sa Federalnom trgovinskom komisijom (FTC)
Bilo je više razloga zašto ChatGPT do sada nije pretraživao internet. Često se kaže da svaki pojedinačni upit košta OpenAI nekoliko centi. Još važnije, ograničeni podaci su pružili dragocenu sigurnosnu mrežu.
ChatGPT nije mogao da šalje štetan ili nezakonit materijal, koji je slučajno pronašao kao novootpremljen, kada dobije upit.
Nije mogao da izbacuje dezinformacije, koje su neki podmetnuli o politici ili odlukama u zdravstvu, jer nije imao pristup.
Zabrinutost
Na pitanje zašto je bilo potrebno toliko vremena da se omogući korisnicima da pretražuju najnovije informacije, sam četbot je dao tri odgovora.
Rečeno je da je razvoj jezičkih modela dugo trajao i da je zahtijevao resurse, da korišćenje podataka u realnom vremenu ima potencijal da uvede netačnost i da postoji izvjesni strah za privatnost. Prisutna je i etička zabrinutost u vezi sa pristupom informacijama u realnom vremenu – posebno sadržaju zaštićenom autorskim pravima.
Nove funkcionalnosti ChatGPT-a savršeno naglašavaju ogromnu dilemu sa kojom se suočava AI sektor. Da bi bile zaista korisne, ,,zaštita“ mora da se skine ili barem olabavi, ali to čini tehnologiju potencijalno opasnijom i otvorenom za zloupotrebu.BIZLife
Svijet
Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.
Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.
Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.
Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.
Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.
Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.
Svijet
PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.
Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.
U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.
Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.
U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.
Svijet
NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.
– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”
– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.
Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.
“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.
On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.
Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.
Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.
– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.
Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.
-
Politika2 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Zanimljivosti7 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Politika2 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Region3 dana agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
-
Banjaluka7 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Svijet6 sati agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Banjaluka3 dana agoPOLICIJA NIJE REAGOVALA! Vandali noćas uznemirili stanare banjalučkog naselja
-
Region2 dana agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
