Connect with us

Region

“CIA JOŠ 1988. PREDVIĐALA KRVAVI RASPAD SFRJ”: Banjaluka 1995. u fokusu panela u Zagrebu

Na prvom panelu zagrebačke konferencije “30 godina nakon Dejtona: Traženje lokalnih rješenja” govorili su akteri onoga što se u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj događalo od 1992. do 1995. godine.

Američka ambasadorka u Hrvatskoj Nicole McGraw je imala uvodno obraćanje na ovom panelu. Između ostalog, ponovila je stav Sjedinjenih Američkih Država ranije izrečen na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

“Amerika više neće graditi nacije ili snažno intervenisati. Sada je vrijeme da djeluju domaće vlasti. Želimo da se te vlasti odmaknu od krize i rade na prosperitetu svih ljudi, kroz kompromis i saradnju. Narodi zavise od volje svojih lidera. Spremni smo da radimo s onima koji su spremni na ‘praktičnu realnost’”, naglasila je McGraw.

Za nju su dešavanja po pitanju projekta za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija pokazatelj da je moguće da vlast u Bosni i Hercegovini pravi pomake. Takođe je ponovila da je ovaj projekat prioritet za SAD i da pažljivo prate njegovu realizaciju. U završnici obraćanja je istakla da je Amerika povukla sankcije zvaničnicima Republike Srpske zbog toga što je Skupština “povukla antidejtonske odluke”.

Obraćanje Mate Granića
Poslije obraćanja ambasadorke McGraw uslijedilo je obraćanje učesnika panela čiji je moderator bio Ivan Šimonović, glavni pravni savjetnik Hrvatske u dejtonskim pregovorima.

Na panelu je prvo govorio Mate Granić, hrvatski ministar spoljnih poslova 1990-ih. Prvenstveno je govorio o odnosu Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini tokom rata.

“Vašingtonskim sporazumom je u 24 sata okončan rat između Bošnjaka i Hrvata. Dva pitanja su bila ključna, a to su kantonizacija Federacije Bosne i Hercegovine, a drugo pitanje je bilo pitanje ravnopravnosti svih naroda. Bili su teški pregovori s Harisom Silajdžićem. Pregovore smo okončali uz pomoć SAD. Primjena sporazuma je bila veoma dobra, uz pomoć SAD, Turske i Njemačke”, podsjetio je.

Granić se osvrnuo na 1994. godine, kada je Bihać bio gotovo pod potpunom blokadom.

“Ministar Muhamed Šaćirbegović mi je pisao i zvao mnogo puta. Šušak mi je jedne večeri rekao: ‘Ok, model jedino može biti koridor na granici između dvije države. S ambasadorom u Hrvatskoj Piterom Galbrajtom smo razgovarali i rekao je da je to u redu. Tuđman mi je kazao da moramo biti oprezni i spremi na oslobađanje cijele hrvatske teritorije”, ispričao je.

Kontakt grupa, koju je činilo nekoliko značajnih država uključenih u okončanje rata, kasnije je imala sastanak na kojem je rečeno, kako tvrdi Granić, da će Bosna i Hercegovina biti država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što su podržale i SAD i Rusija.

“Nakon toga nije bilo mnogo razgovora. Nakon tragedije u Srebrenici, turski predsjednik Sulejman Demirel je želio odmah da vidi predsjednika Tuđmana. Imali smo sastanak 17. jula. Bili smo spremni da pomognemo Bošnjacima. Poslije toga sam pripremio Splitsku deklaraciju. Razgovarao sam s Izetbegovićem i rekao sam da od Tuđmana zatraži vojnu intervenciju, a 24 sata poslije je počela zajednička vojna akcija”, ukazao je.

Prema njegovim riječima, bili su 20 kilometara od Banjaluke, kada im je tadašnji američki državni sekretar Voren Kristofer kazao da se moraju zaustaviti. Granić ga je pitao zašto to da učine, na šta mu je Kristofer odgovorio da će veliki broj Srba morati izbjeći iz Bosne i Hercegovine u Srbiju.

“Kazao sam Kristoferu da ne mogu odlučiti, ali da ću razgovarati s Tuđmanom koji je to prihvatio jer su SAD glavni strateški partner”, dodaje.

Obraćanje Muhameda Šaćirbegovića
Za bivšeg ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Muhameda Šaćirbegović je Vašingtonski sporazum bio ključan za uspostavljanje mira te je bio prilika za kantonizaciju cijele zemlje.

Smatra da “Bosna i Hercegovina nije bila ta koja je odbila Vens-Ovenov plan koji je podrazumijevao kantonizaciju na etničkoj osnovi”.

“Taj plan je odbila Banjaluka, odnosno Pale, odnosno Beograd. Jedna od teškoća je bila u aprilu 1993. kada je lord Dejvid Oven došao u Zagreb da se izvrši pritisak na Beograd da prihvati plan. Tuđman je kazao kako misli da je plan mrtav. Ne mislim da je taj plan bio superioran u odnosu na Dejton. Izetbegović je isto to mislio. Kantonizacija je propuštena prilika i zbog toga imamo probleme koje imamo”, ocijenio je Šaćirbegović.

Kako je konstatovao, nije tajna da ruski predsjednik Vladimir Putin vidi Dejtonski mirovni sporazum kao model da Ukrajinu zadrži zamrznutom. Upozorio je da bi postojanje tri entiteta značilo mnoge rizike, a jedan od njih jeste da mnogi Hrvati zapravo budu zapostavljeni.

Obraćanje Miomira Žužula
Predstavnik Hrvatske u Kontakt grupi Miomir Žužul je najviše govorio o ulozi SAD u okončanju rata.

“Sve dok se SAD ne uključe, nema rješenja. Tako je bilo u 20. vijeku i izgleda da je tako u 21. vijeku. Zašto SAD uvijek kasne? Kasnile su u Prvom, u Drugom svjetskom ratu, kasnile su tokom agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tuđman je to prepoznao odmah, prije ostalih, da bez uključivanja Amerike neće biti rješenja”, istakao je.

Napomenuo je da je svijet tokom disolucije Jugoslavije bio zaokupiran drugim stvarima, prije svega šta će biti sa Sovjetskim Savezom.

“Administracija bivšeg američkog predsjednika Buša starijeg se bavila drugim stvarima. Ta administracija je imala jak spoljnopolitički tim koji se nije bavio time šta se događa u Jugoslaviji”, dodaje.

Naglasio je da je CIA 1988. procijenila da bi raspad Jugoslavije mogao biti krvav, a da je tadašnji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov bio za opstanak Jugoslavije jer se brinuo šta će biti s njegovom zemljom. Taman kada se Bušova administracija počela uključivati u rješavanje ratova u Jugoslaviji, toj administraciji je istekao mandat.

Obraćanje savjetnika bivšeg turskog predsjednika
Mehmet Ali Bayar, savjetnik bivšeg turskog predsjednika Demirela, uvjerava da se Demirel prvi suprotstavio, kako je izjavio, hororu u Bosni i Hercegovini, kada su evropski lideri zaćutali.

Osvrnuo se na sastanak Demirela i predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića 1992. u Turskoj, kada je Demirel, kako je ukazao, “pozvao Miloševića da se urazumi”.

“Ipak, shvatio je da se Milošević neće urazumiti i da se mora nešto preduzeti. Demirelov doprinos je bio ključan”, dodaje.

Citirao je ono što je bivši turski predsjednik kazao bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu tri dana poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Ako svijet želi mir na Balkanu, postoji samo jedan mogući način, a to je da balkanske države, posebno Hrvatska i Bosna i Hercegovina, jednom zauvijek budu dio Evropske unije. Ovo je tri dana poslije Dejtona. Ovo je bilo vizionarski”, naglasio je.

Mehmet Ali Bayar je svoje obraćanje zaključio time da je “Hrvatska sačuvala ponos Evrope onda kada je Evropa pala na ispitu”.

Obraćanje njemačkog vojnog analitičara
Njemački vojni analitičar i bivši šef kancelarije OHR-a u Bosni i Hercegovini Alexander Rhoter je govorio o onome što se događalo uoči Srebrenice.

“Niko nije anticipirao da će se dogoditi genocid. Ipak, bilo je dobro znano da su Srbi to planirali, obavještajni podaci, kao i izvještaji UN su govorili da bi se to moglo dogoditi. U izvještajima se pominje masovni transport opreme na granici između dvije države, ne toliko ljudstva. UNPROFOR-ov general Rupert Smit je sreo Ratka Mladića u Vlasenici. Tada mu je Mladić rekao da žele osvojiti Srebrenicu”, ispričao je.

Podsjetio je da se Vojska Republike Srpske 7. jula 1995. počela koncentrisati oko Srebrenice, a da je NATO bio na “stend baju”.

“NATO je imao spremnih 60 aviona koji su čekali zeleno svjetlo iz UN. Holandski bataljon u Srebrenici je pet puta prije 11. jula tražio vazdušnu intervenciju i svaki put su odbijeni. Holandski komandant je napravio plan odbrane dva dana prije pada Srebrenice. Dobili su naredbu da uzvrate ako Srbi napadnu i da zatraže vazdušnu podršku”, dodaje Rhoter.

Komanda UN u Sarajevu, nastavio je, poslala je faks Mladiću i generalu VRS Zdravko Tolimiru da će, ako napadnu UN, biti bombardovani. Na to su upozoreni i u telefonskom pozivu.

“Bilo je kristalno jasno da Srbi 10. jula napreduju. Tada su Holanđanitražili podršku i ništa se nije dogodilo. Srbi su u završnici ušli u Srebrenicu bez borbi i Holanđani su ostali bez podrške. NATO-komandant je pozvao UN-ovog generala Bernara Žanvijea u Zagrebu i pitao ga zašto ne odobri zahtjev holandskog bataljona i nije bilo odgovora. To je bio kraj Srebrenica, a to je bilo lako spriječiti”, konstatirao je

Smatra da je vojna operacija na Kupresu bila osnova za sve ostale operacije “oslobađanja teritorija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj jer se tada promijenila ravnoteža moći”.

Rhoter se u nastavku osvrnuo na to zašto takva akcija nije izvedena i u Banjoj Luci.

“Kada je NATO-ov general Vesli Klark posjetio Šuška, Šušak je kazao koliko su blizu Banje Luke. Šušak je rekao da će za 20 sati preuzeti Banju Luku”, ispričao je.

Smatra da bi “oslobađanje Banje Luke sve promijenilo jer je Banja Luka drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini, tj. to bio praktično kraj Republike Srpske koja bi imala 20-30 posto teritorija”. Dao je nekoliko pretpostavki “zašto je zaustavljeno napredovanje prema Banjoj Luci”.

“Pretpostavljam da je to učinjeno jer su Amerikanci željeli da Bosna i Hercegovina ostane multietnička zemlja, da Srbi ostanu u Bosni i Hercegovini i da budu jedan od tri konstitutivna naroda. Milošević je govorio da je Jugoslavenska narodna armija (JNA) u očajnom stanju. Kazao je: ‘Šta će biti ako nas bosanska armija napadne? Dogodiće nam se ono što se dogodilo Iraku u Zalivskom ratu”, ukazao je Rhoter.

Obraćanje hrvatskog penzionisanog generala
Penzionisani general Hrvatske vojske Krešimir Ćosić je naveo da je situacija u Bihaću bila takva da su Radovan Karadžić i Mladić tvrdili da pobjeđuju u ratu.

Govoreći o razlozima izostanka vojne operacije u Banjoj Luci, istakao je više niko nije bio spreman na veliki broj izbjeglica. Pa je tako podsjetio da je američki glavni pregovarač u Dejtonu Ričard Holbruk u svojoj knjizi “Završiti rat” napisao da bi bilo 200 hiljada izbjeglica, prenose mediji.

Related Topics:

Region

Da li će Vučić prisustvovati sahrani Mladića “URADIO SAM SVE”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država Srbija uradila sve što je potrebno i moguće da sahrana generala Ratka Mladića protekne dostojanstveno.

Vučić je novinarima na Paliću, na pitanje da li će prisustvovati sahrani generala Mladića, rekao da u ponedjeljak i utorak cijelog dana ima posjetu predsjednika Uzbekistana, koja je zakazana prije četiri mjeseca.

– Da li sam uradio sve što je potrebno i moguće da to protekne na dostojanstven način – baš sam to uradio. To je sve što mogu da vam kažem – rekao je Vučić.

On je naveo da je razgovarao sa porodicom Mladić i da je država poštovala njihov izbor šta će da rade i kako će to da organizuju.

General Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu 27. avgusta, a biće sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Nastavi čitati

Region

GRAĐANI IZ CIJELE SRPSKE SPREMAJU ODLAZAK! Masovna organizacija za sahranu generala Ratka Mladića!

Komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, general Ratko Mladić, biće sahranjen u ponedjeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu. Vječno počivalište biće mu pored tragično preminule kćerke Ane.

Prije obreda sahrane, tijelo generala Mladića biće izloženo u Crkvi Svetog Luke.

Komemoracija generalu biće obavljena sutra u podne u Domu Vojske Srbije. Sin generala, Darko Mladić, pozvao je sve poštovaoce i prijatelje generala Mladića da dođu u što većem broju i time odaju poštovanje i posljednji pozdrav nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske, te da sahrana prođe dostojanstveno.

– Pozivam sve da se uzdrže od bilo kakvih provokacija i pokušaja da se spriječi taj događaj i da ožalošćeni mogu da dostojanstveno i po našim običajima sahrane mog oca, komandanta Vojske Republike Srpske – rekao je Darko Mladić.

On je naglasio da je način kojim je general Mladić liječen u Haškom pritvoru, značajno doprinio smrću njegovog oca.

Moj lični stav i stav porodice je da je izvršeno ubistvo generala Mladića u Haškom tribunalu nesavjesnim liječenjem i namjernim davanjem prejakih opijata koji su ga na kraju doveli do smrti – dodao je on.

Sa Darkom Mladić saglasan je i doktor Ognjen Gudelj član medicinskog tima odbrane generala.

– General Mladić ubijen je nečinjenjem ljekara u Ševeningenu – smatra Gudelj.

Uvidom o medicinski tretman generala uočeno je da mu čak nisu mjerili ni krvni pritisak iako je general bio kardiološki bolesnik.

Nisu radili ni labaratorijske analize pod izgovorom da ne žele da mu priređuju bol od uboda igle.

– Ono što sam iznio iz Haga jeste temperaturna lista gdje stoji da je sve vrijeme liječen sublingvalnim dozama fentanila. Fentanil je lijek koji je narkotik, gdje se jedan određeni dio njegovih metabolika izlučuje preko bubrega i dovodi do prestanka mokrenja. U tom momentu general već ima kateter. Znači bubrezi su prestali sa radom i pitanje je dana kada će se njegov život okončati. Nečijim nečinjenjem – pojasnio je Gudelj,

Mjesecima su porodica i tim odbrane generala Mladića, kao i institucije Srbije, davali garancije i zahtijevali da se general zbog lošeg zdravstvenog stanja pusti na liječenje u Srbiju.

Mjesecima su ti zahtjevi, iako potkrepljeni svim argumentima, odbijani.

– Postojala je bolnica spremna da ga primi. Postojao je medicinski nadziran transport. Mehanizam je mogao da odredi stroge uslove koje god su htjeli. Dvojica sudija su podržali puštanje i oba nezavisna medicinska stručnjaka koje je sam Mehanizam imenovao su odgovorili na važnost dostojanstva, prisustva porodice, komunikacije na matarnjem jeziku i mjestu gdje čovjek provede kraj života – istakao je Dragan Ivetić, advokat odbrane generala Ratka Mladića.

– U avgustu mjesecu Mehanizam dobija od svojih ljekara, ljekara koji su u samom Ševeningenu koji kažu da je kraj blizu, da su u pitanju dvije nedjelje. Nijednog trenutka nije bilo u pitanju puštanje na uslovnu slobodu ili na kućno liječenje, nego su date garancije za puštanje iz humanitarnih razloga -dodao je Nenad Vujić, ministar odbrane Srbije.

Otkako je umro general Mladić, iz Federacije ali i zemalja okruženja dolazile su otvorene poruke mržnje.

Više od 75.000 slučajeva odavanja pijeteta generalu prijavljeno je Tužilaštvu BiH.

Zasmetala im je i najava da će general biti sahranjen uz najviše vojne i državne počasti.

– To što ste emitovali u proteklih nekoliko dana, niste mogli da vidite sa naše strane kada je sahranjivan ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata koga ste vi sahranili uz najviše državne počasti. To niste od srpskog naroda mogli ni da čujete ni da vidite. Kao i vaše komandante koji su ubijali našu i djecu i žene, ne samo oficire i vojnike. Tako da pozivam i dobro je da ste vi pitali, da razmislite da li takav odnos nas vodi sve u dobrom pravcu – poručio je Darko Mladić.

Darko Mladić zahvalio se građanima i zvaničnicima Republike Srpske i Srbije na pomoći i podršci u najtežim danima.

– Ono što je za mene najbitnije, da je običan čovjek iz naroda prepoznao ko je bio njegov branilac kada je jedna velika, možda i najveća sila u istoriji čovječanstva krenula sa ciljem da naš narod nestane zapadno od Drine – zaključio je Darko Mladić.

Kako se može vidjeti na društvenim mrežama, ali i čuti, brojni građani iz svih krajeva Srpske u ponedjeljak planiraju put Bograda na posljednji sahranu nekadašnjem komandatu Vojske Republike Srspke.

Nastavi čitati

Region

Marta Kos otkazala posjetu Srbiji zbog Ratka Mladića: OGLASIO SE ALEKSANDAR VUČIĆ

Evropska komesarka Marta Kos otkazala je planiranu posjetu Srbiji zbog reakcija na smrt Ratka Mladića. Aleksandar Vučić oštro je odgovorio na njenu odluku.

“Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najtamnije stranice naše nedavne istorije“, napisala je Kos na društvenoj mreži X.

Ona je ocijenila da je način na koji se govori o Mladićevoj smrti u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

“Uznesenost oko njegove smrti je nespojiva sa vrijednostima na kojima je izgrađen evropski put. Taj put zahtijeva suočavanje sa prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Vrijednosti koje podupiru našu zajedničku budućnost nisu predmet pregovora. U ovom kontekstu, odlučila sam da ne nastavim sa planiranom posetom Srbiji u ovom trenutku”, navela je Kos.

Komesarka EU ranije je rekla da će način na koji Srbija bude postupala povodom Mladićeve sahrane biti “veoma važan test” za njen evropski put.

“Glorifikacija ratnih zločinaca je protiv naših evropskih vrijednosti i nema mjesta u Evropskoj uniji niti u zemljama koje žele da postanu članice”, poručila je Kos.

Ubrzo se oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Kad god postoji nešto loše što bi rekla za Srbiju, ona je uvijek vjesnik i rodonačelnik. Rekao sam predstavniku Evropske komisije u Beogradu da će to da se desi”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da je obrazloženje za otkazivanje posjete “kao i obično kratko i glupo”, dodajući da Srbija, kako je rekao, ne može da utiče na održavanje sahrane.

“Šta treba, da zabranimo sahranu? Pasja groblja pravimo? Mislim da oni nisu najbolje razumjeli poruku cijelog srpskog naroda”, naveo je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao i da ga više brine ono što će se 16. septembra dešavati u Hagu, kada je zakazano izricanje prvostepene presude Hašimu Tačiju i ostalima, nego odluka Marte Kos da ne dođe u Srbiju.

“A taman sam htio da se ispričamo kako ćemo za jedno četiri godine da otvorimo Klaster 3”, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno