Svijet
Da li je vrijeme da Evropa PREKINE S TRAMPOM?
U trenucima kad Donald Tramp prijeti carinama, a možda i korištenjem američke vojske za zauzimanje Grenlanda, evropski zvaničnici i diplomate počeli su potiho razmatrati do sada nezamislivu ideju o mogućem odgovoru, piše “Politico”.
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje evropske sile bio jedan od najkraćih u istoriji, saveznici Danske, kojoj Grenland pripada, imaju druge načine za pružanje otpora ako američki predsjednik odbije kompromis.
Amerika ima puno baza u Evropi. To bi mogla biti poluga pritiska
Glavna poluga pritiska je velika mreža vojnih baza u Evropi koju SAD koristi za projektovanje američke moći u Africi i na Bliskom istoku. Postavlja se pitanje zašto bi SAD zadržao pristup tim bazama ili primao podršku od savezničkih pomorskih i vazdušnih snaga te obavještajnih službi ako pokuša oduzeti suverenu teritoriju članici NATO-a.
Tema je toliko osjetljiva da je diplomate nastoje držati izvan službenih rasprava na samitima EU-a ili NATO-a. Međutim, pet zvaničnika i diplomata potvrdilo je za “Politico” da se o mogućim protivmjerama privatno raspravlja širom kontinenta.
Evropa daje milijarde za američko oružje
Osim vojnih resursa, SAD se oslanja na Evropu kao ključnog trgovinskog partnera, a evropske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupovinu američkog oružja, što predstavlja dodatnu polugu pritiska.
Neki zvaničnici upozoravaju da bi direktan izazov mogao brzo eskalirati u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Drugi, pak, tvrde da je savez pod Trampom postao toksičan i da Evropa mora nastaviti svojim putem. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
“Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu”, rekao je Makron svojim ministrima. “Ako bi suverenitet evropske i savezničke države bio pogođen, posljedice bi bile bez presedana. Francuska prati situaciju s najvećom pažnjom i djelovaće u punoj solidarnosti s Danskom.” Jedan francuski zvaničnik naglasio je kako je “to izuzetno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ”.
“Temeljno neslaganje”
Upozorenje francuskog predsjednika stiglo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trampovom administracijom u Vašingtonu.
Nakon sastanka s potpredsjednikom Džej Di Vensoom i šefom diplomatije Markom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku. “Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland”, rekao je Rasmusen. “I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje.”
Prijedlozi u Evropi – od blažih do radikalnih
Diplomate iz evropskih zemalja potvrdili su da se u glavnim gradovima raspravlja o načinima odgovora Trampu. Lakše opcije uključuju taktike odgađanja, lobiranje kod republikanaca u Vašingtonu, slanje savezničkih snaga na Grenland te kampanju odnosa s javnošću u Americi. Međutim, razmatra se i mogućnost prekida podrške američkim vojnim operacijama, pa čak i radikalni prijedlozi o preuzimanju kontrole nad američkim bazama.
“U toku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, uzvratićemo na neki način’,” rekao je jedan diplomata, dodavši da niko ne želi javno govoriti o tome.
“Možda Tramp samo mašta, ali trebamo biti spremni na sve”
Glavni razlog suzdržanosti je činjenica da evropski saveznici smatraju Trampovu podršku ključnom za sigurnosne garancije Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom. Istovremeno, mnogi ne mogu zamisliti da bi SAD zaista silom zauzela Grenland. “Možda je to pusto maštanje”, rekao je diplomata, ali je napomenuo: “Trebali bismo biti spremni na to.”
Jedan NATO diplomata upozorio je da bi takav potez bio “mač sa dvije oštrice”. “Korištenje baza kao aduta za pregovaranje – a to se može učiniti – rezultiralo bi obostranom štetom. Evropa bi dodatno izgubila sigurnosne garancije, a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju platformu za napredne operacije”, izjavio je.
Američka vojna prisutnost u Evropi
SAD je 2024. godine imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija širom Evrope, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika, većinom stacioniranih u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. To uključuje najveću NATO bazu u Evropi u Ramštajnu u Njemačkoj, kao i vazdušne baze u Lakenhitu i Mildenholu u Ujedinjenom Kraljevstvu te bazu Aviano u Italiji, koja je ključni NATO-ov centar vazdušne moći južno od Alpa.
“To bi imalo katastrofalan učinak na američke operacije”
Ben Hodžs, bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi, rekao je da su te baze “ključne za spremnost i omogućavanje globalnog strateškog dometa” SAD-a. Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi “katastrofalan” učinak na američke operacije, pri čemu Ramštajn služi kao ključna platforma za operacije na Bliskom istoku i u Africi.
Hodžs tvrdi da bi Vašington prekidom saradnje izgubio i oko “polovinu” svojih obavještajnih sposobnosti. Evropa bi takođe mogla zaprijetiti prestankom kupovine američkog oružja; 2024. godine odobreni su mogući ugovori u vrijednosti od 76 milijardi dolara, što je više od polovice ukupnog globalnog iznosa za SAD.
“Evropa može pomoći spasiti NATO i ovaj transatlantski odnos tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti poslušna i popustljiva”, rekao je Hodžs.
Amerikanci koristili britanske baze za zapljenu ruskih tankera
Primjeri nedavne ovisnosti SAD-a o evropskim bazama uključuju operacije protiv Irana i zapljenu tankera ruske “flote u sjenci” prošle sedmice, za što su korištene britanske baze. Pravno gledano, zatvaranje baza je “zapravo pitanje domaćeg prava” za evropske zemlje, rekao je Džefri Korn, stručnjak za vojno pravo, pa dodao: “To je njihova odluka.”
Ipak, uprkos zabrinutosti, spor oko Grenlanda smatra se opasnom distrakcijom od glavnog zadatka – odbrane Ukrajine. Diplomate priznaju da je bez američkih sigurnosnih garancija nemoguće odvratiti Vladimira Putina od novog napada, zbog čega smirivanje Trampa za sada ostaje prioritet. “Transatlantski odnos se mijenja”, rekao je jedan zvaničnik EU. “Ne vraća se na staro.”
Svijet
OVO JE 7 MAĐAROVIH KANDIDATA! Orban, Karman i Kapitanj na čelu ključnih resora
Lider mađarske partije Tisa Peter Mađar objavio je prvih sedam kandidata za ministre buduće vlade, nakon sastanka poslaničkog kluba stranke, uz poruku da su u toku završne konsultacije o formiranju kabineta. Prema njegovim riječima, buduća vlada imaće ukupno 16 ministara, bez formiranja “superministarstava”, pri čemu će svaka oblast imati zasebno resorno ministarstvo, prenosi Mađar Nemzet.
Mađar je nominovao Andraša Karmana za ministra finansija, Anitu Orban za ministarku spoljnih poslova i Ištvana Kapitanja za ministra ekonomije i energetike u svojoj novoizabranoj vladi, kao što je ranije najavljeno.
Mađarova desnocentristička stranka Tisa osvojila je ubjedljivu pobjedu na izborima 12. aprila, okončavši 16-godišnju vladavinu desničarskog premijera Viktora Orbana. Već smo to nekoliko puta rekli, ovo je ogroman mandat, ogromna većina i barem jednako velika odgovornost. Ovo je bila ključna tačka današnjeg sastanka parlamentarne grupe, kako bismo razgovarali sa našim kolegama poslanicima o tome šta ova odgovornost znači i kako možemo da ispunimo ovu odgovornost 24/7, svakog dana u godini – rekao je Mađar.
Polaganje zakletve 9. ili 10. maja
On je rekao da bi njegova vlada mogla da preuzme vlast do 11. maja nakon što se očekuje da on položi zakletvu 9. ili 10. maja na inauguracionoj sednici parlamenta.
Dodao je da pregovori o formiranju vlade još traju i da će narednih dana biti objavljena i preostala ministarstva.
On je istakao da se očekuje da nova vlada bude formirana u roku od oko tri nedjelje, dok će ukupna struktura obuhvatiti i resore unutrašnjih poslova, pravde, obrazovanja, saobraćaja, digitalne tehnologije i drugih oblasti.
Karman, bivši rukovodilac Erste banke, takođe je radio kao član upravnog odbora Evropske banke za obnovu i razvoj, i bio je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije nakon Orbanovog izbora 2010. godine.
Kapitanj, bivši globalni izvršni potpredsjednik u Šelu, koji je takođe vodio mađarsko udruženje rukovodilaca između 2020. i 2025. godine, rekao je da bi oslobađanje sredstava EU i predvidljive politike pomogle oživljavanju ekonomije.
Anita Orban radila je kao direktorka za odnose sa javnošću u Vodafonu i obavljala je razne diplomatske funkcije u Ministarstvu spoljnih poslova u svojoj prvoj vladi između 2010. i 2015. godine.
Srpskainfo
Svijet
SKANDAL SVJETSKIH RAZMJERA! Netanjahu reagovao na uništavanje kipa Isusa, POLJSKA UPUTILA TEŠKE OPTUŽBE!
Izraelskog premijera Benjamina Netanjahua “zaprepastila je i rastužila” snimka na kojoj izraelski vojnik, kako se čini, čekićem uništava kip Isusa u južnom Libanu.
Najavljena istraga
Netanjahu je najavio i naredne korake.
“Vojne vlasti pokrenule su krivičnu istragu i preduzeće stroge disciplinske mjere protiv počinioca”, navodi se u objavi.
“Izrael je jedino mjesto na Bliskom istoku koje poštuje slobodu vjeroispovesti za sve. Žalimo zbog ovog incidenta i svake boli koju je prouzrokovao”, naveo je u objavi Netanjahu.
Incident je ranije osudio i američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi, zatraživši “brze, stroge i javne posljedice”.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar ocijenio je događaj “ozbiljnim i sramotnim“.
Oštre optužbe iz Poljske
O ovom incidentu se oglasio i poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski koji tvrdi da izraelski vojnici “priznaju ratne zločine“ i da su ubijali izraelske taoce, što je izazvalo oštru reakciju njegovog izraelskog kolege Gideona Sara.
Sikorski je na društvenoj mreži X komentarisao incident sa uništenim kipom.
“Dobro je što se ministar Sar brzo izvinio, imao je zašto da se izvini“, napisao je.
“Tog vojnika treba kazniti, ali moraju se izvući i pouke o načinu obuke”, dodao je.
U nastavku je iznio teže optužbe.
“Vojnici IDF-a i sami priznaju ratne zločine. Ubijali su ne samo palestinske civile, već i sopstvene taoce“, dodao je Sikorski, prenosi Index.hr.
Sar: Neutemeljene i klevetničke izjave
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar odbacio je Sikorskijeve tvrdnje kao “ozbiljne, neutemeljene i klevetničke izjave protiv IDF-a”.
“To što ste napisali otkriva duboko neznanje i veliko nerazumijevanje“, odgovorio mu je Sar takođe na mreži X.
“Tokom svakog rata dešavaju se operativne nesreće u kojima vojnici stradaju i od prijateljske vatre”, kazao je Sar.
Saar je u svojoj objavi stao u odbranu izraelske vojske.
“Nijedna zapadna vojska ne bori se protiv terorizma preciznije i sa boljim obavještajnim podacima od IDF-a, uz stalni napor da se šteta za neborce svede na najmanju moguću mjeru. Odnos žrtava među teroristima i neborcima bolji je nego u bilo kojoj drugoj zapadnoj vojsci. Zapravo, bolji nego u bilo kojoj drugoj borbenoj vojsci na svijetu“, kaže Sar.
“IDF je profesionalna i etična vojska”, napisao je, dodavši da zapadne demokratske vojske uče od IDF-a.
Na kraju se Sar osvrnuo na događaj u poljskom parlamentu.
“Predlažem da, umjesto što drugima držite moralne lekcije, lično osudite sramotan antisemitski čin kojem smo svjedočili u poljskom parlamentu prošle sedmice“, poručio je Sikorskom.
Pritom je mislio na poslanika koji je u parlamentu razvio izraelsku zastavu na kojoj je umjesto Davidove zvijezde bila nacrtana svastika.
Nezavisne
Svijet
VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!
Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.
Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.
– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.
Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.
Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.
To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.
Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.
Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.
Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.
Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.
Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.
Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.
-
Uncategorized1 dan agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Društvo3 dana agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Politika1 dan agoSNSD BOTOVI BRANE JAVORA! Kopira Banjaluku, građani ne vjeruju, mreže gore od komentara! (FOTO)
-
Svijet3 dana agoLUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”
-
Zanimljivosti3 dana agoUDAJE SE ZA VIKEND! Evo ko je novi muž Meline Džinović
-
Zanimljivosti2 dana agoVJEROVALI ILI NE: Porodica nudi 60.000 evra za osobu koja će hraniti, šetati i družiti se sa njihovim psom, I NE POSTOJI NIKAKVA CAKA
-
Društvo1 dan agoU TIŠINI NAJGLASNIJA PORUKA! Donja Gradina danas u znaku sjećanja i pijeteta
-
Politika2 dana agoPSS FORMIRAO SNAŽAN TIM U ZVORNIKU: Stanivuković poručio – „Promjene su dostižne“
