Connect with us

Svijet

DILEMA! Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao NJEMAČKU U RAT

Jedni kažu da bi gospodin Vladimir Putin time postigao cilj i zahtjevaju da se upravo sada “Taurus” pošalje Ukrajini, piše “DW”. ​Drugi, predvođeni kancelarom Olafom Šolcom, smatraju da je samo potvrđeno da bi isporuka krstarećih raketa uvukla Njemačku u rat.

Izgleda da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživio blamažu.

Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

Ni kancelarovi koalicioni partneri ne trude se da prikriju protivrječnosti. Tako je za Drugi program njemačke televizije (ZDF) stručnjakinja za odbrambena pitanja njemačkih liberala (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman rekla da je s objavljivanjem prisluškivanog razgovora otpao kancelarov argument za odbijanje isporuke. Ona je u isto vrijeme pozvala na zbijanje koalicionih redova: “Moramo da pripazimo da sada jedni druge ne hvatamo za guše”.

A upravo je to uradila svojom izjavom. Ona je jedina poslanica liberala koja je u Bundestagu glasala za zahtjev demohrišćanske (CDU/CSU) opozicije da se “Taurus” isporuči Ukrajini i time se otvoreno usprotivila kancelaru Šolcu (SPD). Njen partijski kolega Volfgang Kubicki kaže da bi sada za ponovljeni zahtjev opozicije glasalo još više poslanika liberala.

Poslanik demohrišćanske opozicije Roderih Kizeveter ne štedi riječi kritike. Prema njemu, Šolcovi razlozi su “prividni”. “Nema ni tehničkih, ni pravnih razloga koji bi bili protiv isporuke ‘Taurusa’. Dakle, sada je krajnje vrijeme da kancelar odobri isporuku poslije desetomjesečnog odugovlačenja”. Demohrišćanski političar dodaje da se u suprotnom opslužuje Putinov narativ.

Na lijevoj i desnoj ivici političkog spektra zaključci su suprotni. Predsjedavajuća Ljevice, Janine Visler za “Špigel” je izjavila: “Sadržaj razgovora još jednom sasvim jasno pokazuje, da bi isporuka krstareće rakete ’Taurus’ bila krajnje opasna i da bi mogući napadi sve do Moskve mogli da izazovu neviđenu eskalaciju.” Bjern Heke, političar dijelom ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), obratio se na Twitteru kancelaru Šolcu: “Nemojte da uđete u istoriju kao čovjek čija je odluka da isporuči krstareću raketu ’Taurus’ izazvala treći svjetski rat!”

Olaf Šolc ne vidi razlog da promjeni svoj stav i poslije afere prisluškivanja. “Ne može da se isporuči neki sistem naoružanja koji je veoma velikog dometa, a da se ne razmisli o tome kako će se odvijati kontrola nad sistemom”, rekao je Šolc u jednoj diskusiji. “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to za mene isključeno.” Šolc kao da je morao da naglasi: “Ja sam kancelar i zato je to na snazi.”

Postoje i nagađanja da iza takvog kancelarovog stava postoji nepovjerenje prema vlastima u Kijevu, jer se pribojava da bi one ipak mogle da gađaju ciljeve u Rusiji. Domet “Taurusa” je 500 kilometara, pa bi iz Ukrajine mogla biti pogođena i Moskva.

Kizeveter smatra da nepovjerenje ne bi bilo opravdano: “Ukrajinci su se do sada pridržavali svih ugovornih obaveza i uslova pri isporukama oružja. Bilo bi strateški krajnje nesmotreno da se razori povjerenje partnera, na koje je Ukrajina upućena u pogledu isporuke oružja.”

Šolcovo taktiziranje dobrim dijelom proističe iz socijaldemokratske tradicije. Ne samo da kancelarova partija podržava njegovu uzdržanost, ona je zapravo zahtjeva. To se prije svega odnosi na jako lijevo krilo stranke koje socijaldemokratiju vidi kao stecište političara koji su za mir. Za njih su do februara 2022. dobri odnosi sa Rusijom bili stvar koja se podrazumjeva, a mirovni poredak u Evropi bez Rusije – nezamisliv. Smatralo se da će tako Rusija biti integrisana i da je tu zemlju moguće promijeniti ili na nju uticati. U SPD-u sada vlada konsenzus da je to bila greška, ali protivnici militarističke političke linije još uvijek su snažni.

Osim toga, moguće je da loši rezultati u anketama socijaldemokrate navode na računicu da bi im mirovna predizborna kampanja 2025. popravila šanse na izborima. To je jednom već uradio socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder kada je 2002. izborio drugi mandat odbijajući njemačko učešće u invaziji na Irak. Nedavno je Olaf Šolc objavio video koji zvuči slično: “Nema njemačkog učešća u ratu! Da kažemo jasno i glasno: kao njemački kancelar neću poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu. To je važeća odluka. Na to mogu da se oslone pripadnice i pripadnici naše vojske. Na to možete i vi da se oslonite.”

Izgleda da kancelar Šolc ima stav o “Taurusu” koji ima i većina Nijemaca. Anketa koju je sproveo institut YouGov pokazuje da se 58 odsto ispitanika protivi isporuci krstarećih raketa, a samo 28 odsto su za to. Pritom čak 31 odsto njih odbija bilo kakvu vojnu podršku Ukrajini.a da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživeo blamažu. Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

Šolcov stav izgleda nije neumoljiv. Tako barem misli spoljnopolitički ekspert socijaldemokrata Nils Šmid: “Tehničke, ustavno-pravne i strateške prepreke su veće nego kod drugih vrsta oružja, ali to ne isključuje mogućnost da vlada u budućnosti dođe do drukčije procjene i da se odluči za isporuku.”

Strogo uzevši, Šolcovo odbijanje nije apsolutno. On je rekao: “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to potpuno isključeno.” To bi moglo da znači da je isporuka moguća ako u tome ne učestvuju njemački vojnici. Tako Šolc drži odškrinuta vrata, prenosi “b92”.

Demohrišćanin Roderih Kizeveter smatra da je Njemačka odavno morala da isporuči “Taurus”: “Mora da bude jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, opasnost od rata se u ogromnoj mjeri povećava i za nas! Stoga takvo kancelarovo ponašanje slabi njemačku i evropsku bezbjednost. Umirivanje, toleranciju i ponude da se pregovara, Rusija vidi kao slabost. Kao podsticaj da nastavi.”

Svijet

Hrvatska, Bugarska i Poljska među kosponzorima REZOLUCIJE O SREBRENICI U UN

Pored Hrvatske koja je sinoć objavila da će kosponzorisati rezolucije o Srebrenici, pet drugih država se također pridružilo spisku.

Države koje su juče objavile da se pridružuju kosponzorstvu su Estonija, Bugarska, Luksemburg, Poljska te Bangladeš.

Sjednica Generalne skupštine na kojoj će se razmatrati ova rezolucija biće sredinom maja, a u tom periodu (15. maj) zakazana je i sjednica Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj će biti redovno razmatranje situacije u Bosni i Hercegovini.

Ove države su se svrstale među više zemalja koje su od ranije kosponzori rezolucije o Srebrenici kojom se želi postići da obilježavanje godišnjice bude zvanično međunarodnog karaktera, kao što je to slučaj s Ruandom. Predlagači rezolucije su upravo Ruanda i Njemačka.

Kako saznaje portal Klix.ba, sjednica Generalne skupštine neće biti posvećena isključivo pomenutoj rezoluciji.

Zapravo, rezolucija će se razmatrati u sklopu sjednice Generalne skupštine UN “Kultura mira” kao redovne sesije Generalne skupštine. Nakon što je Misija Bosne i Hercegovine u UN jučer zvanično uputila rezoluciju predsjedniku Generalne skupštine Dennisu Francisu, ova inicijativa će se razmatrati nakon pet radnih dana od njenog podnošenja.

S obzirom na prvomajske praznike i predstojeći vikend, to znači da bi rukovodstvo Generalne skupštine to moglo učiniti sljedeće sedmice. Nakon toga se sredinom maja očekuje i zasjedanje, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Svijet

Evropski i američki indeksi u porastu, PALA CIJENA ZLATA

Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu, cijene zlata i pšenice su pale, dok se nafta Brent prodaje za manje od 84 dolara po barelu.

Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 17.955,35 poena, londonski FTSE 100 na 8.193,91 poen, francuski CAC 40 na 7.945,20 poena, moskovski MOEX na 3.446,04 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 38.225,66 poena, indeks S&P 500 na 5.064,20 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15.840,96 poena, piše Tanjug.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 79,198 dolara, a cijena nafte Brent na 83,903 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,900 evra za megavat-sat.

Cijena zlata je pala na 2.298,79 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,9581 dolar za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07296, što je otprilike isto kao u četvrtak.

Nastavi čitati

Svijet

Ukrajinski dron udario u AUTOBUS U RUSIJI

Bespilotna letjelica udarila je u autobus u jednom od sela u ruskoj Belgorodskoj oblasti, saopštio je guverner te ruske regije Vjačeslav Gladkov.

On je kasnije objavio da je drugi dron udario u automobil u selu Voznesenka, gdje se dogodio i prvi incident.

Gladkov je na “Telegramu” napisao da je autobus prevozio radnike jedne lokalne firme, te da su u trenutku napada u autobusu bili vozač i dvoje putnika.

“Kao rezultat eksplozije, povrijeđen je muškarac, koji je pretrpio barotraumu i ima modricu na desnoj ruci”, naveo je Gladkov, prenosi Srna.

Gladkov je istakao da je u drugom napadu drona muškarac zadobio više povreda i da je prevezen u bolnicu.

Prema njegovim riječima, oštećena su četiri automobila i pukli su prozori na obližnjoj zgradi.

“Raša tudej” prenosi da je treći dron udario u benzinsku pumpu u gradu Šebekino i da su se od eksplozije zapalile cisterne sa gorivom, ali da nije bilo povrijeđenih.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći uništeno pet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske oblasti i jedan iznad Krima.

Nastavi čitati

Aktuelno