Connect with us

Politika

DODIK ME NIJE PRITISKAO: Morao sam da odem iz Ustavnog suda BiH

Morao sam otići u prijevremenu penziju. Od Ustavnog suda BiH se pravi meta, žrtva i greška. Ne postoji etnički princip za Ustavni sud, ne može nacionalno glasanje, neće niko sudijama brojati krvna zrnca.

Poručio je ovo Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

On je u intervjuu za Mrežu govorio o tome kako to politika vrši pritisak, zašto međunarodna zajednica nije nevina u dešavanjima o Ustavnom sudu, ali i ko je četvrti konstitutivni narod u BiH.

Knežević je pričao i o stranim sudijama, ali i odgovara je li bilo presudno glasanje stranih sudija u tri ključne odluke koje su predmet političkih tenzija, 9. januar, 1. mart i državnoj imovini.

On je ocijenio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine na najžešćem političkom udaru.

– Jedan od najtežih trenutaka. Sve to se može svesti na nekoliko razloga. Prvi je što je Ustavni sud BiH bio zadnja institucija BiH u kojoj se moglo doći do neke odluke, uz više ili manje problema, ali se dolazilo do odluke. Drugo, i Ustavni sud je u jednom trenutku počeo da klizi tamo gdje ne treba. Ustavni sud ne treba da tumači istoriju, ne treba da kreira buduće odnose – rekao je Knežević.

Dalje navodi da je možda ključni razlog taj što je zakonodavcima i političarima najjednostavnije od Ustavnog suda BiH praviti žrtvu, metu i grešku, kako kaže, da se prikrije ono što oni ne uspijevaju da urade, a što je njihov zadatak i zbog čega su birani.

– Politika želi da Ustavni sud završi ono što oni ne mogu. S druge strane ima politika koja želi da Ustavni sud to uradi da bi oni imali izgovor što su protiv nečega. Ne treba zanemariti ni četvrti konstitutivni narod u BiH, takozvanu međunarodnu zajednicu, koja nimalo nije nevina u ovom svemu što se dešava – smatra Knežević.

Uloga međunarodne zajednice
Pojasnio je i na koji način se vrši navodni politički pritisak na Ustavni sud BiH.

– Ne vjerujem da neko nekog zove telefonom, barem ja tome nisam prisustvovao. Ne znači da ne poznajem ljude koji kreiraju političke procese u BiH, ali nisam bio u situaciji da meni neko naredi, to je više fantastika. Ali, naravno svako svoj interes gura. Kako kreiraju politički pritisak, raznoraznim medijskim i posljedičnim reakcijama – kaže Knežević.

Prema njegovim riječima, međunarodnoj zajednici je u jednom momentu Ustavni sud BiH sjajno došao da se sakriju iza odluka Ustavnog suda BiH.

– Trećina Ustavnog suda je direktni eksponent međunarodne zajednice. Ima tu i takvih interesa. Nažalost, to plaća BiH. Ja idem, i nemam nikakvog razloga ni za kakvo ni pravdanje ni hvalisanje ni napad, ali, nažalost, BiH plaća tu ocjenu ustavnosti, smiren život za sve građane, osjećaj da nije svaki mjesec neka nova istorija – rekao je Knežević.

Na pitanje zbog čega ide u prijevremenu penziju – zato što je želio ili zato što je morao, odgovara „i jedno i drugo.

Knežević kaže da je bio doveden u situaciju da je Narodna skupština Republike Srpske svojim zaključkom tražila od njega da ode.

– Da li su u pravu? Neću da pričam. Moja pozicija je u pitanju, šta god da kažem ispade da ja sebe nešto branim, kukam ili kako god. Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti – parlamenti, u ovom slučaju NSRS. Kada sam biran u tom istom parlamentu nijedan glas nije bio protiv, i nisam mogao da se postavim, da kažem sad me baš briga, neću da idem, ne možete me smijeniti – rekao je Knežević.

On ističe da je smatrao da moram poslušati taj dio.

Formalno, kako dodaje Knežević, nije morao.

On kaže da ga formalno niko nije mogao razriješiti, osim sve preostale sudije Ustavnog suda jednoglasno.

Razlozi za ostavku
– Ne postoji institut ostavke u Ustavnom sudu. Nisam ja političar. U smislu morao, da sam ustuknuo. Nije to. Da se pojavio pojedinac, politička stranka, ne bi na isti način ovo završilo. Ali se pojavila institucija. Ako ja ne poštujem Ustav i BiH i Srpske, kako da to tražim od drugih. Institucija je stala iza svog zahtjeva – rekao je Knežević.

On je istakao da predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik nije lično vršio pritisak na njega.

– Da me neko ucjenjuje ili prepada, nema od toga ništa. Poštujem institucije. Predsjednik Republike Srpske mene nije lično ucijenio. Šta ja mislim o nekim potezima, o tome kad odem u penziju. Da li je on naložio, da li su neki poslušali , to ne mogu da zaključim. Ako ne trebam Republici Srpskoj, onda idem. Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi – poručio je Knežević.

Kada je riječ o popuni Ustavnog suda BiH, naglasio je da „će to biti vrlo teška situacija“.

Knežević kaže da će se postavljati pitanja legitimnosti suda.

– Možda se to pitanje ne bi postavljalo da je pet domaćih sudija u kvorumu, makar i da ne bude niko iz Republike Srpske. Problem je što većinu kvoruma čine strane sudije, ne ulazim u političke priče, uvjeren sam da se sudije Ustavnog suda moraju izabrati. To je prioritetni interes građana BiH. Treba ovoj zemlji Ustavni sud – naveo je Knežević.

Kada su kreatori Ustava, a razgovarao sam sa nekoliko njih, kako je rekao Knežević, pisali Ustav, oni su htjeli da strane sudije u prvom periodu presudno utiču na neka individualna prava – povrat imovine, pitanje ratnih zločina i slično.

Nacionalno glasanje je glupost
On kaže da je doprinos stranih sudija dugo bio veliki u tom dijelu koji se odnosi na individualna prava.

– Ali ja nikada se ne bih upustio u glasanje u zemlji u kojoj sam stranac, da budem presudan glas, već bih insistirao da domaći dođu do zaključka, a ako postoji mala razlika tada se priključim jednom ili drugom – naveo je Knežević.

Upitan u kojim predmetima su strane sudije bile ključ, on kaže da ne može govoriti o glasanju jer je vezan tajnom. Knežević je dodao da može dati primjere iz kojih javnost sama može zaključiti.

– Po meni, pitanje odluke 1/11 o imovini i dvije ocjene koje sam, da ne budem naknadno pametan, piše u mojim izdvojenim mišljenjima, koje su rizik, stvorile rizik i dovele do toga da Ustavni sud na neki način ne bude dobro ocijenjen i meta politike – Dan Republike Srpske i zahtjev Srpske za ocjenu 1. marta kao praznika – rekao je Knežević.

On je dodao da BiH ima previše istorije i gdje god se „dirne u neke stvari, neke druge se otvaraju“.

Tad se pojavi, navodi Knežević, nekorektan pristup u kojem je tad bila presudna dužnost domaćih sudija, a trebala je da bude presudna podrška stranih sudija – dogovorite se domaći.

– Po meni su to tri trenutka u kojima je Ustavni sud trebao biti zagovornik integrativnog faktora – rekao je Knežević.

On ističe da bi Ustavni sud BiH bez stranih sudija donosio odluke Bosne i Hercegovine – ne švajcarske, albanske, njemačke, rumunske, moldavske, rumunske ili italijanske.

– Tada bismo bili prisiljeni da se odluka mora donijeti, i mora imati pet glasova. Kompromis je pola pobjede, ne poraza – kategoričan je on.

Ističe da je Ustav jasan – ne postoji etnički princip za sudije Ustavnog suda.

– Nacionalno glasanje – ne može. Razlika je entitetsko i nacionalno. Nacionalno glasanje je glupost, a entitetsko je u smislu da treba pribaviti određena mišljenja. U smislu da se prebrojavamo po krvnim zrncima – to nema smisla – poručio je.

Knežević kaže da nije velik broj odluka Ustavnog suda BiH koje se ne provode.

On ističe da su problem odluke o ocjeni ustavnosti. One se, kako je dodao Knežević, ne provode.

– Koliko ja znam – najveći problem je Parlament BiH, najveći broj odluka o ocjeni ustavnosti ne provode. To pokazuje gdje je ili gdje nije problem u BiH. To je besmisleno – zaključio je Knežević.

Related Topics:

Politika

UGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?

 Firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sklopila je ugovor sa Elektroprivredom RS o isporuci milion tona uglja Rudniku i Termoelektrani Ugljevik po masnoj cijeni od sto evra po toni sa PDV-om, što znači da će na isporuci uglja inkasirati sto miliona evra, otkriva CAPITAL.

Ono što je mnogo veći problem je što ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora kojim raspolaže Rufijeva firma ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Prema tvrdnjama inženjera rudarstva sa dugogodišnjim iskustvom, ugalj iz Bukove Kose u ugljevičkom pogonu može napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

„TE Ugljevik je projektovana za čvršći domaći mrki ugalj sa niskom unutrašnjom vlagom. Ugalj iz Bukove Kose je lignit prepun vlage i strukture obične gline ili blata. Kada takvo blato uđe u drobilice i mlinove, ono se bukvalno lijepi i umjesto finog ugljenog praha, mlinovi se guše, mehanički stradavaju i ispadaju sa mreže“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On kaže da svaki inženjer, tehnolog i radnik u RiTE Ugljevik zna da bi ugalj iz Bukove Kose napravio totalnu havariju i da jedini ugalj osim uglja iz Ugljeviku koji se može koristiti jeste onaj iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta kojim gazduje firma „Lager“ iz Posušja.

„Problem je što je firma ‘Drvo-Eksport’ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi već sklopila ugovor o isporuci milion tona uglja RiTE Ugljeviku. To znači da ugalj iz Kamengrada koji se jedini može ložiti, a da ne izazove ekocid i havariju, može ulaziti u RiTE Ugljevik samo preko Rufijeve firme i to ako iz firme ‘Lager’ pristanu da posluju sa Rufijem“, objašnjavaju naši sagovornici.

On postavlja pitanje zašto se o nabavci tog uglja nije pregovaralo direktno sa firmom „Lager“, jer bi se sigurno postigla povoljnija cijena.

„Na ovaj način će se Rufijevoj firmi omogućiti da izvuče ekstraprofit. Ne zna se da li je to urađeno svjesno, ali se zna da je na prošlonedjeljnom sastanku u Banjaluci premijer Srpske Savo Minić najviše insistirao na tome da se ugalj uzima od Rufija“, tvrdi naš sagovornik.

On dalje objašnjava da ugalj iz Bukove Kose ima anomalijski procenat sumpora od sedam do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Ako u kotao pustite sirovinu sa 10 ili 13 odsto, koncentracija SO2 skače za 200–300 odsto iznad maksimalno projektovane. U toj situaciji, sistem za odsumporavanje bi se automatski ugasio ili potpuno raspao“, objašnjava on.

Pošto lignit iz Prijedora ima drastično manju kalorijsku vrijednost, naš sagovornik objašnjava da to znači da za megavat struje morate spržiti skoro duplo više uglja, što stvara ogromne količine pepela i šljake.

„Postojeći elektrofilteri i transportni sistemi nemaju propusnu moć za toliki otpad zbog čega će doći do prepunjavanja filtera, a tone pepela će otići direktno kroz dimnjak“, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da se ugalj iz Bukove Kose zbog svog sastava konstantno samozapaljivao na otvorenim deponijama.

„Stanovnici oko Bukove Kose godinama su se gušili u toksičnom dimu i smradu sumpora, a sada se ta ekološka bomba prebacuje na Ugljevik i regiju. Kada se taj sumpor i pepeo nađu u vazduhu, ljudi u toj cijeloj regiji će direktno udisati kisele kiše i otrove“, upozorava inženjer.

Kada je u pitanju zdravlje, on ističe da će najveći ceh platiti radnici koji će u pogonima raditi u nemogućim uslovima i biti stalno izloženi pojačanim toksičnim isparenjima i gasovima.

„Umjesto redovnog posla, radnici će svakodnevno čistiti polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a kada se elektrana zbog havarija trajno onesposobi, hiljade radnika ostaće bez hljeba“, kategoričan je naš sagovornik.

On na kraju kaže da fiziku, hemiju i projektne parametre pogona ne možete prevariti političkim ugovorima o nabavci.

„Pokušaj da se TE Ugljevik spasi loženjem uglja sa Bukove Kose je kao da u benzinski motor sipate lož-ulje pomiješano sa blatom i očekujete da auto ide. Neće ići, motor će eksplodirati, a oko njega će ostati samo otrovana zemlja i uništena budućnost radnika“, poručuje naš sagovornik.

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave, jer je Nadzorni odbor prihvatio ostavke troje izvršnih direktora ovog preduzeća.

Nadzorni odbor danas je na dva mjeseca produžio mandat  v.d. direktora Žarka Novakovića i v.d. izvršnog direktora za Termoelektranu Željka Milanovića.

Istovremeno, zbog podnošenja neopozivih ostavki razriješeni su dužnosti v.d. izvršna direktorica za opšte i pravne poslove Danijela Lukić, v.d. izvršni direktor za finansije Milan Nikolić i za poslove Rudnika Nebojša Cvjetković.

V.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković nije odgovarao na naše pozive i poruke, ali je navode našeg sagovornika potvrdilo još nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika RiTE Ugljevik koji su takođe insistirali na anonimnosti.

Podsjećamo, Republika Srpska je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ kako bi otkupila koncesiju za ležište „Ugljevik Istok 2“ i omogućila nesmetan rad RiTE Ugljevik, a sada domaćem tajkunu iz Teslića daje sto miliona evra za ugalj sumnjivog kvaliteta.

Capital

Nastavi čitati

Politika

REKORDNA KASA ZA BANJALUKU! Nacrt budžeta težak čak 300 miliona KM – Stanivuković okupio sve odbornike

U Gradskoj upravi Banjaluka održan je sastanak gradonačelnika Draška Stanivukovića i predstavnika svih odborničkih klubova.

“Ovo su bile konsultacije. Moja namjera je bila da pozovem sve odbornike i da ih pitam kako smatraju da trebamo raditi. Pričali smo o nacrtu i rebalansu budzeta”, rekao je Stanivuković.

Nacrt budžeta za 2027. godinu trebalo bi da iznosi oko 300 miliona KM, rekao je Stanivuković.

“Kolegijum ćemo održati krajem sljedeće sedmice. Nakon toga, sredinom novembra održaćemo sjednicu Skupštine sa 30 do 50 tačaka”, najavio je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke najavio je angažovanje konsultantske firme koja će izvršiti analizu poslovanja “Eko toplana”, kako bi se razmotrila mogućnost kupovine privatnog dijela kapitala.

Stanivuković kaže da će pored vraćanja oblasti gradskog grijanja u potpunu nadležnost grada, biti razgovora i o preuzimanju oblasti javnog prevoza.

“Te stvari su strateške, ne može preko noći. O njima će građani da se pitaju”, rekao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

DRAMA OKO DVOTREĆINSKE VEĆINE: Dodiku fali nekoliko ruku za najavljene poteze, da li je već otvorena politička pijaca u Banjaluci?!

Uskoro će biti formiran novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske, a prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, vladajući SNSD će sa satelitskim strankama imati komotnu većinu, međutim upitna je dvotrećinska većina koja je SNSD-u neophodna za brojne poteze koje su najavili.

Kako će izgledati odnosi u parlamentu Republike Srpske i da li ćemo i u ovom sazivu imati nove preletače?

Od ukupno 83 poslanika u Narodnoj skupštini, SNSD će imati 34. Ipak kada se na to dodaju mandati Ujedinjene Srpske, Socijalista i drugih stranaka koje su uz SNSD, nedostaje nekoliko glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu.

Sve su prilike da će im ona i te kako trebati jer je Dodik nedavno najavio promjenu Ustava Republike Srpske iako je pitanje kako će to da provede s ozbirom na postojanje Vijeća naroda. Da li će potreban broj ruku naći u redovima opozicije?

Politikolog Tanja Topić kaže da je sve moguće jer se to nebrojeno puta dogodilo u prethodnim godinama.

“Mi imamo tradiciju preletača, imamo kupoprodajne odnose koje prave oni koji su na vlasti da li sa pojedincima ili dijelovima stranaka. Tako da nas iskustvo uči da je to vrlo mogući scenario. Mi još uvijek ne znamo koji su to zahvati i koje su to namjere, ali sasvim sigurno da dvotrećinska većina omogućava tu jednu vrstu sinergije i djelovanja gdje bi se dio opozicionih predstavnika ili čak jedna cijela opoziciona stranka uključila u vlast”, kaže Topićeva.

Kako saznajemo, već postoji interes da se kupe određeni poslanici opozicije, ali ovog puta ta ponuda dolazi od Dodikovih manjih partnera u vlasti.

Pored izmjena Ustava, glasovi iz opozicicije su SNSD-u potrebni i za druge namjere. Dodik je nedavno otvoreno pozvao opozicione stranke na saradnju, govoreći o izboru srpskih delegata u Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine.

“I da u tom pogledu ćemo imati 4 u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo”, rekao je nedavno Dodik.

Posebno je pitanje da li će i ova skupštinska većina nastaviti praksu prethodne gdje su donosili pa povlačili zakone, provodili brojne odluke donesene van institucija Republike Srpske čime su ponižavali Narodnu skupštinu. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da će i u naredne 4 godine to da zavisi od odnosa vlasti sa međunarodnim centrima moći.

“Da li će zakoni koje će donositi biti antidemokratski najblaže rečeno kao što se znalo desiti u prethodnom periodu, sve to zavisi od novih situacija. Očekuju nas naravno neki drugi izbori Izrael, Amerika, vidjećemo kako će se i EU presložiti tako da zavisiće mnogo od tih eksternih pritisaka ili uslovljavanja.. zavisi od percepcije, ali ne zavisi samo od sebe”, kaže Bubonjić.

Za sada je pod znakom pitanja i odnos SNSD-a sa manjim strankama unutar parlamentarne većine. Nakon izbora u Srbiji mnoge od njih su izgubile oslonac Beograda. Socijalistička partija Srbije nije prešla cenzus, a ta stranka i njen lider Ivica Dačić su imali bliske odnose sa NPS-om Darka Banjca i Socijalističkom partijom Petra Đokića.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno