Connect with us

Politika

DODIK ME NIJE PRITISKAO: Morao sam da odem iz Ustavnog suda BiH

Morao sam otići u prijevremenu penziju. Od Ustavnog suda BiH se pravi meta, žrtva i greška. Ne postoji etnički princip za Ustavni sud, ne može nacionalno glasanje, neće niko sudijama brojati krvna zrnca.

Poručio je ovo Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

On je u intervjuu za Mrežu govorio o tome kako to politika vrši pritisak, zašto međunarodna zajednica nije nevina u dešavanjima o Ustavnom sudu, ali i ko je četvrti konstitutivni narod u BiH.

Knežević je pričao i o stranim sudijama, ali i odgovara je li bilo presudno glasanje stranih sudija u tri ključne odluke koje su predmet političkih tenzija, 9. januar, 1. mart i državnoj imovini.

On je ocijenio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine na najžešćem političkom udaru.

– Jedan od najtežih trenutaka. Sve to se može svesti na nekoliko razloga. Prvi je što je Ustavni sud BiH bio zadnja institucija BiH u kojoj se moglo doći do neke odluke, uz više ili manje problema, ali se dolazilo do odluke. Drugo, i Ustavni sud je u jednom trenutku počeo da klizi tamo gdje ne treba. Ustavni sud ne treba da tumači istoriju, ne treba da kreira buduće odnose – rekao je Knežević.

Dalje navodi da je možda ključni razlog taj što je zakonodavcima i političarima najjednostavnije od Ustavnog suda BiH praviti žrtvu, metu i grešku, kako kaže, da se prikrije ono što oni ne uspijevaju da urade, a što je njihov zadatak i zbog čega su birani.

– Politika želi da Ustavni sud završi ono što oni ne mogu. S druge strane ima politika koja želi da Ustavni sud to uradi da bi oni imali izgovor što su protiv nečega. Ne treba zanemariti ni četvrti konstitutivni narod u BiH, takozvanu međunarodnu zajednicu, koja nimalo nije nevina u ovom svemu što se dešava – smatra Knežević.

Uloga međunarodne zajednice
Pojasnio je i na koji način se vrši navodni politički pritisak na Ustavni sud BiH.

– Ne vjerujem da neko nekog zove telefonom, barem ja tome nisam prisustvovao. Ne znači da ne poznajem ljude koji kreiraju političke procese u BiH, ali nisam bio u situaciji da meni neko naredi, to je više fantastika. Ali, naravno svako svoj interes gura. Kako kreiraju politički pritisak, raznoraznim medijskim i posljedičnim reakcijama – kaže Knežević.

Prema njegovim riječima, međunarodnoj zajednici je u jednom momentu Ustavni sud BiH sjajno došao da se sakriju iza odluka Ustavnog suda BiH.

– Trećina Ustavnog suda je direktni eksponent međunarodne zajednice. Ima tu i takvih interesa. Nažalost, to plaća BiH. Ja idem, i nemam nikakvog razloga ni za kakvo ni pravdanje ni hvalisanje ni napad, ali, nažalost, BiH plaća tu ocjenu ustavnosti, smiren život za sve građane, osjećaj da nije svaki mjesec neka nova istorija – rekao je Knežević.

Na pitanje zbog čega ide u prijevremenu penziju – zato što je želio ili zato što je morao, odgovara „i jedno i drugo.

Knežević kaže da je bio doveden u situaciju da je Narodna skupština Republike Srpske svojim zaključkom tražila od njega da ode.

– Da li su u pravu? Neću da pričam. Moja pozicija je u pitanju, šta god da kažem ispade da ja sebe nešto branim, kukam ili kako god. Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti – parlamenti, u ovom slučaju NSRS. Kada sam biran u tom istom parlamentu nijedan glas nije bio protiv, i nisam mogao da se postavim, da kažem sad me baš briga, neću da idem, ne možete me smijeniti – rekao je Knežević.

On ističe da je smatrao da moram poslušati taj dio.

Formalno, kako dodaje Knežević, nije morao.

On kaže da ga formalno niko nije mogao razriješiti, osim sve preostale sudije Ustavnog suda jednoglasno.

Razlozi za ostavku
– Ne postoji institut ostavke u Ustavnom sudu. Nisam ja političar. U smislu morao, da sam ustuknuo. Nije to. Da se pojavio pojedinac, politička stranka, ne bi na isti način ovo završilo. Ali se pojavila institucija. Ako ja ne poštujem Ustav i BiH i Srpske, kako da to tražim od drugih. Institucija je stala iza svog zahtjeva – rekao je Knežević.

On je istakao da predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik nije lično vršio pritisak na njega.

– Da me neko ucjenjuje ili prepada, nema od toga ništa. Poštujem institucije. Predsjednik Republike Srpske mene nije lično ucijenio. Šta ja mislim o nekim potezima, o tome kad odem u penziju. Da li je on naložio, da li su neki poslušali , to ne mogu da zaključim. Ako ne trebam Republici Srpskoj, onda idem. Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi – poručio je Knežević.

Kada je riječ o popuni Ustavnog suda BiH, naglasio je da „će to biti vrlo teška situacija“.

Knežević kaže da će se postavljati pitanja legitimnosti suda.

– Možda se to pitanje ne bi postavljalo da je pet domaćih sudija u kvorumu, makar i da ne bude niko iz Republike Srpske. Problem je što većinu kvoruma čine strane sudije, ne ulazim u političke priče, uvjeren sam da se sudije Ustavnog suda moraju izabrati. To je prioritetni interes građana BiH. Treba ovoj zemlji Ustavni sud – naveo je Knežević.

Kada su kreatori Ustava, a razgovarao sam sa nekoliko njih, kako je rekao Knežević, pisali Ustav, oni su htjeli da strane sudije u prvom periodu presudno utiču na neka individualna prava – povrat imovine, pitanje ratnih zločina i slično.

Nacionalno glasanje je glupost
On kaže da je doprinos stranih sudija dugo bio veliki u tom dijelu koji se odnosi na individualna prava.

– Ali ja nikada se ne bih upustio u glasanje u zemlji u kojoj sam stranac, da budem presudan glas, već bih insistirao da domaći dođu do zaključka, a ako postoji mala razlika tada se priključim jednom ili drugom – naveo je Knežević.

Upitan u kojim predmetima su strane sudije bile ključ, on kaže da ne može govoriti o glasanju jer je vezan tajnom. Knežević je dodao da može dati primjere iz kojih javnost sama može zaključiti.

– Po meni, pitanje odluke 1/11 o imovini i dvije ocjene koje sam, da ne budem naknadno pametan, piše u mojim izdvojenim mišljenjima, koje su rizik, stvorile rizik i dovele do toga da Ustavni sud na neki način ne bude dobro ocijenjen i meta politike – Dan Republike Srpske i zahtjev Srpske za ocjenu 1. marta kao praznika – rekao je Knežević.

On je dodao da BiH ima previše istorije i gdje god se „dirne u neke stvari, neke druge se otvaraju“.

Tad se pojavi, navodi Knežević, nekorektan pristup u kojem je tad bila presudna dužnost domaćih sudija, a trebala je da bude presudna podrška stranih sudija – dogovorite se domaći.

– Po meni su to tri trenutka u kojima je Ustavni sud trebao biti zagovornik integrativnog faktora – rekao je Knežević.

On ističe da bi Ustavni sud BiH bez stranih sudija donosio odluke Bosne i Hercegovine – ne švajcarske, albanske, njemačke, rumunske, moldavske, rumunske ili italijanske.

– Tada bismo bili prisiljeni da se odluka mora donijeti, i mora imati pet glasova. Kompromis je pola pobjede, ne poraza – kategoričan je on.

Ističe da je Ustav jasan – ne postoji etnički princip za sudije Ustavnog suda.

– Nacionalno glasanje – ne može. Razlika je entitetsko i nacionalno. Nacionalno glasanje je glupost, a entitetsko je u smislu da treba pribaviti određena mišljenja. U smislu da se prebrojavamo po krvnim zrncima – to nema smisla – poručio je.

Knežević kaže da nije velik broj odluka Ustavnog suda BiH koje se ne provode.

On ističe da su problem odluke o ocjeni ustavnosti. One se, kako je dodao Knežević, ne provode.

– Koliko ja znam – najveći problem je Parlament BiH, najveći broj odluka o ocjeni ustavnosti ne provode. To pokazuje gdje je ili gdje nije problem u BiH. To je besmisleno – zaključio je Knežević.

Related Topics:

Politika

MOŽE LI SE U SRPSKOJ “desiti narod” kao u Mađarskoj?

Nakon iznenađujuće pobjede mađarske opozicije, pitanje se nameće samo od sebe — može li taj talas stići i do Republike Srpske?

Opozicija tvrdi da može, ali i da mora. Jer, kako su poručili u emisiji Izazovi BN TV, radi se o posljenjim izborima na kojima se još ima šta birati.

“Ova diktatura mora pasti, jer inače neće biti Republike Srpske”, kaže Ognjen Bodiroga iz SDS-a, dok PDP-ov Slaviša Marković dodaje da u oktobru očekuje izborni zemljotres.

“Republika Srpska je već na granici opstanka i nikakvi vanjski neprijatelji nisu potrebni jer ova vlast sama uništava ono što je preostalo”, upozorava Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Promjena vlasti u Mađarskoj, prema sagovornicima emisije „Izazovi“, pokazuje da ni dugogodišnji politički sistemi nisu nedodirljivi.

Kako tvrde jasne su paralele između Orbanovog sistema i vladavine Milorada Dodika — porodični poslovi, korupcija, zaduživanje.

Ono što je mađarskom narodu očigledno bilo previše je ta enormna, zastrašujuća korupcija u Mađarskoj, kaže Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

“Korupcija koja je bila očigledna, koja je bila vidljiva, gdje je nekoliko porodica bliskih vrhu vlasti, pa i sam Orban i te firme i tajkuni povezani s njim. Oni su u pravom smislu pljačkali mađarski narod, vodili su mađarsku u bijedu, u siromaštvo… Mađarski narod je to prepoznao i rekao: neke stvari su dobre ali ovako više ne može.”, ističe Todorović.

Tu sličnost između Orbanove i Dodikove politike vidi i Slaviša Marković, poslanik PDP u NSRS i član PSS:

“Ta politika njegova je bila apsolutno slična ovoj politici koju imamo danas u Republici Srpskoj koju je predvodio Milorad Dodik, bivši predsjednik, gdje je jako uzak krug prijatelja i njegovih najbližih srodnika, maltene poklopio sva javna preduzeća i budžet.”

Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS u NS RS kaže da se u Mađarskoj “desio narod”

“Desio se narod koji očigledno nije bio zadovoljan razmjerama korupcije i određenim porodičnim vezama jer koliko mi je poznato Orban je poprilično i porodični biznis i neke svoje porodične ljude instalirao da budu predvodnici njegove politike u Mađarskoj.

Imamo slično i u Republici Srpskoj, ja to zovem porodični entitet, gdje jedna porodica odlučuje i ko će biti ministar i ko će se zaposliti na benzinskoj pumpi, gdje ćemo se zadužiti i šta ćemo dati za svoj lični interes”, smatra Bodiroga.

Dodaje da se na predstojećim izborima diktaturi mora stati u kraj.

“Svi oni ljudi koji žele dobrobit Republici Srpskoj, pogotovo iz opozicionih redova, oni moraju da sjednu za sto da se dogovore i da pronađu najbolje moguće rješenje jer izbori koji slijede, ja duboko vjerujem u to, su izbori da li će Republika Srpska uopšte da postoji poslije oktobra ili neće”

Upozorili su da je sadašnja vlast dovela Republiku Srpsku u stanje prezaduženosti i nekontrolisanog rasta cijena uz nedostatak strategije razvoja – što dodatno utiče na raspoloženje birača.

Posebna priča je stanje u javnim preduzećima gdje su naveli primjer najnovijih dešavanja u RiTE Ugljevik.

“Mi dok funkcioniše RiTE Ugljevik, dok postoji, moramo trećinu električne energije davati slovenačkoj Elektroprivredi. Oni su u suštini suvlasnici. Oni su suvlasnici a to ljudi slave.”, primjećuje Bodiroga.

Marković podsjeća da niko nikad ne preuzima odgovornost za propale ugovore.

“Kada je u pitanju koncesija za gospodina Serdarova. TE Ugljevik slavi što su otkupili koncesiju, ono što je bilo njihovo, a Republika Srpska je izgubila 240 miliona KM. I niko na TE nije postavio pitanje odgovornosti niti pitanje ko je taj koji je prodao koncesiju, ko je taj koji nije ispoštovao koncesioni ugovor.”

Todorović ističe da je sve to dobro osmišljeni kriminal koji vodi do propasti RiTE.

“To je upravo dobro osmišljeni kriminal u kome svjesno učestvuje određen broj građana ne shvatajući da će krajnje ishodište tog kriminala biti da tog Rudnika i Termoelektrane neće biti i da će Republika Srpska ostajati bez vrlo važnih resursa”

Republika Srpska je zahvaljujući ovoj vlasti najbjedniji dio Evrope i tako će ostati sve dok narod ćuti i trpi dok ih Vlast pljačka, kaže Todorović.

“To je pitanje za građane. Bićete siromašni, teško ćete živjeti, imaćete katastrofalan standard  sve dok budete mirno posmatrali kako kriminalna Vlast pljačka vas i vašu djecu. To je jednostavno naš izbor.”

Ključ je i u jedinstvu političkih aktera koji žele promjene, slažu se Bodiroga i Marković

“Mi ćemo naše različite poglede usaglasiti. Iamćemo najboljeg kandidata i za jednu i za drugu funkciju, koji će ukoliko se mi ujedninimo, a ujedinićemo se jer moramo zbog Republike Srpske, koji će sigurno pobijediti”, jasan je Bodiroga a Marković dodaje:

“Ja očekujem svakako ove godine da se desi izborni zemljotres i da se dese promjene u Republici Srpskoj. Kao što je reka i kolega Bodiroga, stopostotno jednistvo opozicije je garant pobjede u oktobru”

Zaključak je jasan – mađarski scenario moguć je i u Republici Srpskoj, uz masovniji izlazak birača i jedinstven nastup opozicije.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ŽESTOKO O SNSD-U: „Ne grade – blokiraju, ne rade – glume!“

Ne grade – blokiraju. Ne rade – glume. Ne nude rješenja – proizvode probleme – rekao je on.

Gradski odbor SNSD-a pretvorio se u teatar apsurda. Glavne uloge – odbornici. Svaki dan novi „nastupi“, novi video-snimci, loša gluma i još lošiji pokušaji da se zamažu oči javnosti.

Rekao je ovo generalni sekretar PSS i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić i dodao da građani sve vide.

-Imali su oko 20 godina da urede Banjaluku. Dvadeset. I šta su uradili? Pogledajte Kola, Bronzani Majdan, Kmećane, Rekavice…plato Manjače… Dragočaj, Mišin Han, Prijakovce, Piskavicu, Potkozarje, Veriće…Ni vodu nisu uspjeli da riješe. A tamo gdje jesu nešto radili, radili su neadekvatno, pa smo morali ići za njima i popravljati njihove propuste.Tunjice 1 i 2? Opstruisali su koliko god su mogli – istakao je Drinić.

Dodaje da su se danas „sjetili“ puteva.

-Danas glume brigu. A istina je jednostavna. U mandatu gradonačelnika Draška Stanivukovića riješeno je više glavnih saobraćajnica nego što su oni uradili godinama. Prijačani, Kuljani, Motike, Debeljaci… to su konkretni rezultati, ne prazne priče. Predloženo je 10 miliona KM za putnu infrastrukturu – rekao je on.

Drinić ističe da SNSD mjesecima blokira lokalnu skupštinu.

-Ne grade – blokiraju. Ne rade – glume. Ne nude rješenja – proizvode probleme. I onda se pitaju zašto im građani više ne vjeruju. DJELA, gospodo – zaključuje Drinić.

Nastavi čitati

Politika

PSS FORMIRAO ODBOR U PELAGIĆEVU: Šarkanović na čelu, Stanivuković najavio fokus na građane

Za predsjednika OO izabran je Vaso Šarkanović, a Mićo Sajlović za potpredsjednika.

PSS je formirao Opštinski odbor u Pelagićevu, a za predsjednika OO izabran je Vaso Šarkanović, a Mićo Sajlović za potpredsjednika.

-Suština nije u imenima, nego u tome šta ćemo uraditi za ljude koji ovdje žive- rekao je predsjednik PSS, Draško Stanivuković.

Poručio je da za PSS ne postoje „veće“ i „manje“ opštine, ističući da je cilj razgovarati sa ljudima u svakom mjestu, od najvećih gradova do najmanjih sela.

Tokom posjete Pelagićevu, Stanivuković je naglasio da je direktan kontakt sa građanima ključan za razumijevanje stvarnih problema, bez obzira na nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost.

-Ne mislimo na članstvo, već na sve ljude – Srbe, Bošnjake, Hrvate i sve druge koji ovdje žive. Prije svega, važno nam je da vidimo kako ti ljudi zaista žive – rekao je Stanivuković.

On je ukazao na, kako tvrdi, neravnopravan položaj poljoprivrednika u Republici Srpskoj u odnosu na okruženje, navodeći da su podsticaji u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj znatno veći.

-Ako neko startuje dva kilometra ispred vas, a vi dva kilometra iza, teško je tu trku dobiti. Tako je i sa našim poljoprivrednicima – rekao je on, dodajući da su subvencije po grlu stoke, litri mlijeka i hektaru obradive zemlje u Srpskoj značajno niže.

Stanivuković je posebno naglasio problem konkurentnosti domaće proizvodnje, ističući da visoke cijene goriva i nedovoljna podrška države dodatno opterećuju poljoprivrednike.

-Kako da budemo konkurentni ako su nam troškovi veći, a podrška manja? Danas se hranimo iz uvoza, a pokrivenost uvoza izvozom je svega oko 43 odsto – upozorio je on.

Govoreći o lokalnim pitanjima, Stanivuković je kritikovao način trošenja javnih sredstava, navodeći kao primjer izgradnju vrtića u Pelagićevu, za koji tvrdi da je značajno preplaćen.

-Imamo situaciju da objekat koji realno košta između 500 i 700 hiljada maraka bude plaćen čak dva miliona. To je nedopustivo i pokazuje koliko je korupcija prisutna – rekao je on.

Nastavi čitati

Aktuelno