Svijet
EVROPA SE SPREMA za povratak Donalda TRAMPA na mjesto predsjednika Amerike!
S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.
Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.
U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.
Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.
Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”
Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.
I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.
Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.
Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.
Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.
Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.
A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.
Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.
Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.
Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.
Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.
I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.
Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”
Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?
Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.
Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.
Svijet
ŠTA NA SVE KAŽU LJEKARI? Smrtni slučajevi djece dovedeni u vezu sa vakcinama protiv korona virusa
Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) navela je u internom dopisu da je najmanje 10 djece vjerovatno umrlo zbog vakcinacije protiv virusa korona, navodeći kao mogući uzrok miokarditis, odnosno upalu srca, piše Njujork tajms.
Udopisu, koji je napisao glavni medicinski i naučni službenik FDA Vinaj Prasad, nisu otkriveni uzrast ili zdravstveno stanje djece, niti proizvođači vakcina koji su u to uključeni.
Prasad je, navodi Njujork tajms, opisao nalaz kao duboko otkriće i najavio planove za pooštravanje nadzora nad vakcinama, uključujući zahtjev za obavljanje nasumičnih studija za sve podgrupe.
U tekstu piše da nalazi novog pregleda FDA nisu objavljeni ni u jednom medicinskom časopisu, ta da će se komitet za vakcine Centra za kontrolu i prevenciju bolesti sastati sljedeće sedmice.
Ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi potpuno je promijenio politiku administracije SAD o vakcinama protiv virusa korona, ograničavajući pristup vakcinama na osobe starije od 65 godina, kao i na one sa osnovnim zdravstvenim problemima.
Kenedi je doveo u vezu vakcine sa autizmom i nastoji da preuredi politiku imunizacije na nacionalnom nivou.
Tokom Trampovog prvog mandata, kada se pandemija pojavila, i pod njegovim nasljednikom Džozefom Bajdenom, američki zdravstveni zvaničnici snažno su podržavali vakcine u borbi protiv virusa korona.
Svijet
IGRA PRESTOLJA U KOPENHAGENU: Danska uvela “noćnu stražu“ zbog Trampovih poteza
Poslije Trampove prijetnje da bi SAD mogle preuzeti Grenland, Danska je formirala specijalnu „noćnu stražu” – tim koji budno prati sve što se u Vašingtonu dešava dok ostatak zemlje spava.
Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme teritoriju Grenlanda navela je Dansku da uvede posebne bezbjednosne mjere, kasno večernje obavještajne brifinge koji podsjećaju na čuvenu stražu iz “Igre prijestolja”.
Danska je u Ministarstvu spoljnih poslova formirala tzv. “noćnu stražu”, ne da bi se borila protiv Divljana i Bijelih hodača kao u seriji, već da bi tokom noći pratila izjave i kretanja Donalda Trampa dok je Kopenhagen u snu.
Ova dežurstva počinju svakog dana u 17 časova po lokalnom vremenu, a u 7 ujutru priprema se izvještaj koji se proslijeđuje Vladi Danske i relevantnim institucijama, prenosi list Politiken, a navodi Guardian.
Smatra se da je ova praksa uvedena nakon diplomatskog sukoba između Danske i SAD-a tokom proljeća, kada je Tramp najavio da bi želio da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Prema pisanju Politikena, “noćna straža” je samo jedan od načina na koje su se danska diplomatija i državna uprava morale prilagoditi uslovima pod drugom Trampovom administracijom.
Izvor blizak danskom Ministarstvu spoljnih poslova rekao je za Guardian da su situacija oko Grenlanda i vremenska razlika između Danske i SAD bili ključni razlozi za uvođenje ove mere.
Umjesto da se zaposleni u ministarstvu tokom noći hvataju za telefone kako bi pratili američke vesti, uveden je sistem kolektivnog nadzora kako bi svi ostali blagovremeno informisani o Trampovim potezima.
Jakob Karsbo, nekadašnji glavni analitičar danskog odbrambeno-obavještajnog sektora, ocijenio je da ova situacija pokazuje kako je, “kao što se oduvijek znalo”, ideja da su SAD najveći i najpouzdaniji saveznik Danske zapravo postala prošlost.
“Savezi se zasnivaju na zajedničkim vrijednostima i zajedničkom shvatanju prijetnji”, rekao je Karsbo.
Kako je dodao, Tramp ništa od toga ne vidi na isti način, “a rekao bih da ne deli ni stav većine Evropljana.”
Svijet
PROBLEMI SA AERODROMIMA ŠIROM SVIJETA: Erbas tvrdi da je zračenje oštetilo sistem
Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.
Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.
Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.
Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.
Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.
Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.
IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.
Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.
Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.
Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.
Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.
Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.
-
Politika10 sati agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika1 dan ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Region9 sati agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika3 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika8 sati agoŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
