Connect with us

Svijet

EVROPA SE SPREMA za povratak Donalda TRAMPA na mjesto predsjednika Amerike!

​S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.

Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.

U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.

Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.

Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”

Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.

I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.

Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.

Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.

Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.

Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.

A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.

Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.

Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.

Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.

I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.

Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”

Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?

Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.

Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU “Naše protivljenje palestinskoj državi ZAPADNO OD RIJEKE JORDAN JE ČVRSTO”

Izrael se čvrsto protivi formiranju palestinske države zapadno od rijeke Jordan, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

“Naše protivljenje palestinskoj državi zapadno od rijeke Jordan je čvrsto i nije se ni najmanje promijenilo”, rekao je Netanjahu dan prije nego što bi Savjet bezbjednosti UN trebalo da glasa o rezoluciji koju su podržale SAD, a kojom se podržava mirovni plan za Gazu u 20 tačaka.

On je dodao da američki plan zahtijeva demilitarizovanu Gazu i demontažu vojnih kapaciteta Hamasa, prenijela je Sinhua. “Hamas će biti lišen svog oružja, na lakši ili teži način”, naglasio je Netanjahu i dodao da predsjednik SAD Donald Tramp dijeli ovaj stav.

Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da politika Izraela ostaje jasna i da neće biti palestinske države.

On je naglasio da će Gaza biti potpuno demilitarizovana, “do posljednjeg tunela” i da će taj posao obaviti izraelske i međunarodne snage.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NASTAVLJA ANGELINIM STOPAMA! “Mi smo otvorena, slobodna, liberalna zemlja”

Njemački kancelar Fridrih Merc izričito se založio za široku imigraciju radne snage iz inostranstva. otrebna nam je kvalifikovana imigracija, rekao je Merc na skupu Njemačkog trgovinskog udruženja (HDE).

– Šaljemo poruku: Savezna Republika Njemačka je otvorena, slobodna, liberalna i tolerantna zemlja – naglasio je kancelar. – Želja je da se privuku ljudi „iz svih krajeva svijeta“ da dođu u Njemačku – oni koji su „spremni da ovdje rade“ – dodao je Fridrih Merc.

Uređivanje ulaska u tržište rada
Vladajuća koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) želi da smanji neregularne migracije, ali da istovremeno podstiče „dobru imigraciju“ kroz legalne puteve i integraciju u Njemačkoj, rekao je šef njemačke vlade. – Tome bi trebalo da služi i takozvana agencija „Work-and-Stay“ (radi i ostani), čije je pokretanje vlada dogovorila početkom novembra, prenosi DW. Ta agencija je vjerovatno najveći digitalni projekat koji smo planirali u ovom mandate – izjavio je kancelar. Iza toga se krije potpuno novo uređenje ulaska u nemačko tržište rada. Dozvole za rad, boravak i priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi da budu uključeni u potpuno novi digitalni postupak, nezavisan od procedura za dodjeljivanje azila – objasnio je Merc.

Osnivanje agencije trebalo bi da se odvija u fazama. Za 2026. planiran je konkurs za centralne IT-komponente. Konkretni koraci i detaljan plan trebalo bi da budu usaglašeni između nadležnih ministarstava.

Nastavi čitati

Svijet

ODLUČILI DA SAMI MIJENJAJU KLIMU! Iran otpočeo operacije zasejavanja oblaka

Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Nastavi čitati

Aktuelno