Connect with us

Svijet

EVROPA SE SPREMA za povratak Donalda TRAMPA na mjesto predsjednika Amerike!

​S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.

Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.

U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.

Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.

Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”

Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.

I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.

Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.

Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.

Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.

Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.

A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.

Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.

Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.

Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.

I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.

Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”

Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?

Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.

Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.

Related Topics:

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Aktuelno