Connect with us

Zdravlje

GENETIKA IGRA ULOGU! 5 bolesti nasljeđujemo od roditelja

Svaka osoba ima dva seta gena, jedan od majke i jedan od oca. Geni se sastoje od DNK, nasljednog materijala kod ljudi i drugih organizama. Osim fizičkih značajki i karakteristika, geni takođe određuju neka zdravstvena stanja koja ljudi nasljeđuju od roditelja.

Evo nekih od najčešćih nasljednih zdravstvenih stanja prema Nacionalnom centru za biotehnološke informacije Nacionalne medicinske biblioteke SAD.

1. Bolesti srca
Nije iznenađujuće da su srčane bolesti dio popisa, s obzirom na to da su one vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Državama. Najčešći tipovi nasljednih srčanih bolesti su koronarna arterijska bolest (CAD) i hipertenzija ili visoki krvni pritisak. CAD je uzrokovan nakupljanjem masnih naslaga i holesterola na unutrašnjim stijenkama arterija. Utiče na dotok krvi i kiseoika u srce. CAD se s vremenom pogoršava i jedan je od vodećih uzroka srčanih udara u SAD-u. S druge strane, do visokog krvnog pritiska dolazi kada vaše srce previše radi da progura krv kroz vaše arterije.

Kako smanjiti rizik? Ako imate roditelje koji boluju od srčanih bolesti, možda imate povećani rizik od razvoja srčanih bolesti, ali možete smanjiti rizik ili barem pravilno upravljati simptomima. Neke promjene načina života koje mogu pomoći uključuju zdravu prehranu, redovno vježbanje, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje konzumacije alkohola, izbjegavanje pušenja i redovite preglede kod ljekara.

2. Astma
Astma je plućna bolest uzrokovana okidačima kao što su alergije, zagađivači vazduha, dim, plijesan, grinje, životinje… Ljudi koji imaju astmu mogu patiti od epizoda stezanja u prsima, kašlja, problema s disanjem.

Kako upravljati svojim simptomima? Ograničavanje vaše izloženosti okidačima najbolji je način da izbjegnete simptome astme. Takođe morate držati svoje lijekove pri ruci u slučaju pojave simptoma. Ako još ne znate sve okidače, obratite se svom ljekaru.

3. Dijabete

Jedna od 13 osoba u SAD-u ima dijabetes. Mogu ga uzrokovati genetski faktori, okolina i način života. Bez obzira na to radi li se o dijabetesu tipa 1 ili 2, to je hronična bolest koja se mora rano otkriti i liječiti jer može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput sljepila, amputacije, bolesti srca i zatajenja bubrega.

Kako smanjiti rizik? Djeca osoba s dijabetesom imaju veću vjerovatnoću da će dobiti bolest. Međutim, možete smanjiti rizik ili bolje upravljati svojim simptomima jedući manje šećera i masti, održavajući zdravu tjelesnu težinu, redovito vježbajući, izbjegavajući stres i savjetujući se s ljekarom za odgovarajuće liječenje.

4. Bolesti jednog gena ili monogenske bolesti

Poremećaj jednog gena je određeni gen koji uzrokuje bolest. Postoji više od 6.000 poremećaja pojedinačnih gena i njihovi se simptomi razlikuju na mnogo načina. Neki poremećaji jednog gena mogu se identifikovati čim se trudnoća ili porodi, dok se drugi možda neće dijagnostifikovati sve do odrasle dobi. Takvi se poremećaji mogu prenijeti čak i kada majka i otac osobe ne pokazuju simptome.

Kako smanjiti rizik? Ako znate za porodični poremećaj jednog gena, razgovarajte s ljekarom kako bi vas on/ona mogao uputiti specijalistu. U suprotnom, možete potražiti test ili pregled kako biste utvrdili imate li navedeni poremećaj.

5. Rak

Rak dolazi u mnogim oblicima. Uzrokuje ga nekontrolisani rast i širenje abnormalnih ćelija u određenim dijelovima tijela. Osim načina života, nastanku raka pridonose i geni i drugi faktori. Neke od najčešćih vrsta raka uključuju rak pluća, dojke i prostate. Rak pluća dovodi do najvećeg broja smrti od raka kod muškaraca i žena u SAD.

Kako smanjiti rizik? Rizici i simptomi razlikuju se ovisno o vrsti raka. Rizik možete smanjiti pridržavanjem zdrave prehrane, redovnom vježbom, izbjegavanjem pušenja, ograničavanjem konzumacije alkohola i rutinskim zdravstvenim kontrolama, piše Večernji list.

Zdravlje

NAJVIŠE OBOLJEVAJU DJECA Povećava se broj pacijenata od oboljenja sličnom gripu i respiratornih infekcija

Brој оbоljеlih оd оbоljеnjа sličnih gripu i аkutnih rеspirаtоrnih infеkciја u porastu je u Srbiji pokazao je najnoviji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” o aktuelnoj еpidеmiоlоškoj situаciјi gripа.
Novih dijagnostikovanih slučajeva gripa u Srbiji još nema, zvanično i dalje imamo samo jedan potvrđen slučaj, ali su za razliku od prethodne izveštajne nedjelje u porastu oboljenja slična njemu i respiratorne infekcije.

– U tоku 47. izvjеštајnе nеdjеljе, оd 18. dо 24. novembra u u Srbiji se biljеže 6.746 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu. U оdnоsu nа prеthоdnu nеdjеlju rеgistrоvаn brој оbоljеlih оd оbоljеnjа sličnih gripu је viši zа 8,4 odsto – navodi se u izveštaju “Batuta”.

U оvој izvеštајnој nеdjеlji nајviše stоpе incidеnciје rеgistrоvаnе su u Zlаtibоrskоm, Pirоtskоm i Šumаdiјskоm оkrugu.

Najviše stope oboljevanja zаbiljеžеnе su kod djece mlаđе оd 4 gоdinе, a zatim od 5 dо 14 gоdinа.
Аkutnе rеspirаtоrnе infеkciје porasle za više od 10 odsto
Brој оbоljеlih оd аkutnih rеspirаtоrnih infеkciја u Srbiјi u istoj nedjelji bio je 10.980, i porastao je za 10,8 odsto u odnosu na prethodnu.

Rеgistruје sе оsnоvni intеnzitеt аktivnоsti virusа gripа. Prvi, i dosad jedini slučaj gripa u Srbiji je potvrđen 8. оktоbrа 2024. gоdinе.

Radi se o gripu tipа А (N1pdm09) koji je pronađen u biоlоšкоm mаtеriјаlu (brisu ždrijеlа i nоsа), kod pacijentkinje u Kragujevcu.

Mjere prevencije protiv gripa
Vakcina protiv gripa je najsigurniji i najbezbjedniji vid individualne i kolektivne zaštite od gripa. Vakcinacija protiv gripa se sprovodi u cilju redukovanja oboljevanja i umiranja, kao i redukovanja prenošenja virusa gripa u porodici, kolektivu i populaciji.

– Vrijeme neophodno za sticanje imuniteta je 2 do 3 nedjelje nakon davanja vakcine, a trajanje postvakcinalnog imuniteta varira i iznosi 6 do 12 mjeseci, pa iz toga proizilazi potreba vakcinacije svake godine, kao i zbog varijabilnosti sojeva virusa gripa koji mogu da se mijenjaju svake godine/sezone – podsjećaju iz “Batuta”.

Imajući u vidu različitu efikasnost vakcine u odnosu na uzrasne kategorije kod kojih se aplikuje, potrebno je napomenuti da se kod vakcinisanih u slučaju oboljevanja razvija blaža klinička slika, kao i da se redukuju moguće teže komplikacije u slučaju oboljevanja kod osoba koje su u riziku.
Opšte preventivne mjere koje pomažu u sprečavanju širenja virusa gripa su pokrivanje nosa i usta maramicom tokom kašljanja i kijanja, nakon čega se upotrebljena maramica adekvatno odlaže. Redovno pranje ruku vodom i sapunom, posebno nakon kašljanja i kijanja. Ukoliko voda nije dostupna, za dezinfekciju ruku se može upotrebiti sredstvo na bazi alkohola. Izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta.
Izbjegavanje kontakata sa bolesnim osobama. U slučaju oboljevanja potrebno je ostati kod kuće i ne ostvarivati kontakte sa drugim ljudima, piše Blic.

Nastavi čitati

Zdravlje

NI SPREJ NI INHALACIJE! Doktor pokazao kako da u svakom trenutku otpušite nos

Jedan ljekar je podelio jednostavnu vježbu od 30 sekundi koja može “brzo da otključa” vaš nos, bez potrebe za lijekovima ili sprejevima za nos, uz pomoć maramice i lagane masaže.

Borba sa prehladom i upornim zapušenim nosom koji dolazi s njom je vjerovatno jedna od najiritantnijih tegoba, naročito kada utiče na dragoceni san. Dok tradicionalni postupci poput pražnjenja nosa, inhalacija ili korišćenje sprejeva za nos mogu donijeti olakšanje, to je često samo privremeno riješenje.

Doktor je otkrio vježbu koja, kako kaže, može “brzo da otključa” nos bez korišćenja mentola, lijekova ili sprejeva sa kortikosteroidima.

Dr Michael Rowe, kiropraktičar poznat po tehnikama za ublažavanje bola, podelio je trik od 30 sekundi kao lijk za zapušen nos, koji možete koristiti tokom dana kako biste pomogli u otčepljivanju nosa.
Na Instagramu je objasnio:

— Ova vježba ne zahtjeva opremu (osim možda maramice) i može pomoći da se reši začepljenje nosa i sinusa u roku od 30 sekundi.

Metoda je jednostavna – savjetuje da počnete tako što ćete koristite dva prsta kako biste lagano pritisnuli gornji deo nosa sa svake strane, a zatim ih pomerite niz nos do nozdrva. Preporučuje da ovu radnju ponovite oko 5 do 10 puta.
Za one koji žele još veću olakšicu, on predlaže nadogradnju tehnike:

— Da biste ovo podigli na viši nivo, uzmite kažiprste i pritisnite sa strane nozdrva za laganu kružnu masažu — kaže Dr Rowe. Ovo bi trebalo da traje oko 5 do 10 sekundi.
— Sada ću vas upozoriti, ovo može brzo da otpuši nos do tačke gdje će biti kao “Nijagarini vodopadi”, pa obavezno imajte maramicu pri ruci.

Nastavi čitati

Zdravlje

ISPOVJEST MARIKE (25) o majčinstvu i depresiji podigla mreže na noge! “NE ZNAM KO SAM VIŠE”

Snimak Marike (25) u kojoj je na direktan način, bez uvijanja ispričala kako se osjeća nakon porođaja postao je viralan na društvenim mrežama, budući da se mlada mama ogolila do srži u ispovijesti, bez straha da li će naići na osudu javnosti zbog svog stava.

Naime, ona je u snimku navela da voli svoje dijete, ali da je majčinstvo potisnulo nju kao osobu u drugi plan.

Marika Đanesi (25) iz postala je majka prije deset mjeseci i iskreno progovorila o izazovima majčinstva. U videu koji je postao viralan na TikToku, Marika je priznala kako se osjeća izgubljeno kao žena nakon rođenja djeteta.
Njen video izazvao je ogromnu pažnju, sakupivši gotovo 160.000 pregleda i 858 komentara.

Od kad je postala majka izgubila sebe

Sa suzama u očima i drhtavim glasom, Marika je započela:
“Moj sin je rođen u januaru i jako ga volim“,započela je ona u suzama u očima svoju priču.

„Ali, od kada se rodio, znam šta je dobro za njega, ali sam zaboravila šta je dobro za mene. Ne znam ko sam više, osim što sam njegova majka.“

Ova izjava razotkrila je tišinu mnogih žena koje oshećaju pritisak idealizovane slike majčinstva. Iako je njen sin centar njenog svuheta, Marika je priznala da su izazovi počeli već tokom trudnoće, kada je izgubila mogućnost produženja ugovora na poslu zbog trudnoće.

“Prva noć kod kuće je donijela svađu”

Marika se osvrnula na prvi dolazak kući sa sinom:

“Prva stvar koju smo moj partner i ja uradili bila je svađa. Imala sam velikih problema sa dojenjem i kada sam konačno našla pumpicu koju su mi preporučili, počela je da izlazi krv. Pukla sam i plakala, osjećajući se sama i neshvaćena.“

Iako nikada nije dijagnostikovana postporođajna depresija, Marika je ovaj period opisala kao produžetak emocionalnih turbulencija poznatih kao „baby blues“.

Izazovi majčinstva i karijere

U videu je spomenula i problem zapošljavanja kao majke:

– Na razgovorima za posao ocjenjuju me kao majku, a ne kao radnu ženu. Postavljaju mi pitanja na ivici zakonitosti, podsjećajući me da, po njihovom mišljenju, dječja bolest nije važnija od dana na poslu.“

Bez stalnog posla i sigurnog prihoda, Marika i njen partner suočavaju se s ekonomskim teškoćama, ali ona ne gubi volju:

“Moj sin je najbolji dio mene. Sve bih ponovila, bez obzira na izazove.“

„Niko nas ne priprema za tugu poslije porođaja“

Marika je naglasila da se u prenatalnim kursevima nedovoljno govori o emocionalnim izazovima posle porođaja.

“Osjećaj da ponekad kao da ne želite svoje dijete, praćen strašnom krivicom, normalan je. Ako niko ne govori o tome, nove majke se osjećaju užasno usamljeno.“

Bez obzira na sve poteškoće, Marika zaključuje:

-Nikada ne bih mogla da zamislim život bez svog sina. On je najbolji dio mene – rekla je ona na kraju.

Nastavi čitati

Aktuelno