Connect with us

Društvo

GODINU OBILJEŽILI tragedija u Jablanici, izbori i suđenje Dodiku

Godinu iza nas, u političkom smislu, obilježili su lokalni izbori i suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, i Milošu Lukiću, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, dok su poplave i tragedija koji su pogodili Hercegovačko-neretvanski kanton obilježili cijelu godinu.

Poplave su odnijele 27 života, a najviše je pogođena Donja Jablanica, koja je praktično zatrpana kamenom i blatom.

Na lokalnim izborima prvi put korištene su nove tehnologije, skeneri za glasačke listiće i uređaji koji su “čitali” otisak prsta. Te izbore obilježilo je i to što su održani po nametnutom zakonu Kristijana Šmita, a što se tiče rezultata, manje-više stanje u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ostalo je nepromijenjeno.

Kada je riječ o suđenju Dodiku i Lukiću, očigledno ubrzanje postupka od strane Suda BiH ipak nije dovelo do presude u ovoj godini, jer su brojna suđenja odgađana, i u ovom trenutku, niko ne može prognozirati kada bi to moglo biti završeno.

Januar

Pao IZIS

Međunarodna hakerska grupa napala Integrisani zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske (IZIS), što je stvorilo gužve u domovima zdravlja širom Republike Srpske, ali i otežalo i usporilo posao zdravstvenim radnicima. Spekulisalo se da su se podaci pacijenata prodavali na dark webu.

Dogovor iz Laktaša kratko trajao

Lideri političkih partija u Bosni i Hercegovini postigli dogovor o nekoliko značajnih pitanja za BiH, između ostalog u vezi sa Izbornim zakonom BiH i implementacijom presuda Suda u Strazburu. Taj dogovor je kratko trajao nakon što su se “pobunili” pojedini ambasadori i međunarodni zvaničnici.

Februar

Pročitana optužnica protiv Dodika

U Sudu Bosne i Hercegovine pročitana optužnica protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika. Odbrana zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović.

Mart

BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora

Bosna i Hercegovina dobila je saglasnost Evropskog savjeta za otvaranje pristupnih pregovora na putu BiH ka Evropskoj uniji, ali ne i zvaničan datum početka pregovora. EU je određivanje datuma uslovila ispunjavanjem reformi dobijenih još 2022. godine.

Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona

Kristijan Šmit nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa. Ovo nametanje izazvalo je političku krizu u Bosni i Hercegovini.

April

Gdje je Sara?

Objavljen dokumentarni film Centra za istraživačko novinarstvo “Gdje je Sara”, o djevojčici Sari, kojoj se, nakon što je rođena u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, gubi svaki trag.

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka formiralo je predmet povodom smrti Sare, kćerkice Aleksandre Blagojević, te muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak, ali ni devet mjeseci kasnije nisu saopšteni konkretni rezultati rada postupajućeg tužioca.

Usvojen Izborni zakon Republike Srpske

Narodna skupština Republike Srpske nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH donijela je svoj Izborni zakon. Ovaj potez Narodne skupštine Republike Srpske izazvao je brojne polemike u Bosni i Hercegovini, međutim na kraju ga je van snage stavio Ustavni sud BiH i nikada nije zaživio u praksi.

Maj

CIK raspisao izbore

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je lokalne izbore za 6. oktobar. Izbori su raspisani za 58 opštinskih vijeća u FBiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta.

UN usvojio Rezoluciju o Srebrenici

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o Srebrenici, koja je produbila podjele u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Za rezoluciju su glasale 84 države, 19 ih je bilo protiv, dok ih je 68 bilo uzdržano. Ipak, s obzirom na to da u UN imaju 193 zemlje članice glasanje je pokazalo da je manje od polovine članica glasalo za tu rezoluciju.

CIK priznao sporni listić

Gotovo dvije godine nakon završetka opštih izbora Centralna izborna komisija BiH, a nakon odluke Ustavnog suda BiH, donijela je odluku da je važeći listić liste PDP-a, zahvaljujući kojem je kasnije održano žrebanje i umjesto Snježane Novaković Bursać iz SNSD-a u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH imenovan je Nenad Vuković iz PDP-a. To je dovelo do toga da je SNSD izgubio apsolutnu kontrolu zakonodavnog procesa u Bosni i Hercegovini.

Jun

Raspao se elektroenergetski sistem regiona

Totalni raspad elektroenergetskog sistema nezabilježen u modernoj istoriji doveo je do toga da su milioni ljudi u BiH, Hrvatskoj i Albaniji ostali bez struje. Kvar se prvobitno desio u Crnoj Gori, a to je imalo za posljedicu i ispad dalekovoda između Albanije i Grčke. Nestanak struje izazvao je kolaps širom Balkana, saobraćaj je bio u zastoju, kao i brojna industrijska postrojenja.

Usvojena Deklaracija o zaštiti srpskog naroda

U Beogradu održan Svesrpski sabor koji je okupio zvaničnike Republike Srpske, Srbije, a na kojem je usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda. Ova deklaracija kasnije je usvojena i u skupštinama Republike Srpske i Srbije, što je izazvalo brojne kritike prije svega iz Federacije BiH, ali i iz susjedne Hrvatske.

Jul

Galić pobjegao u Hrvatsku

U akciji “Kings” usmjerenoj na šverc cigareta i akciznu robu uhapšeni su Blagoje Milović i Ivica Bago, a akcijom je obuhvaćen i Zoran Galić, zamjenik direktora SIPA, koji je nakon dojave o istrazi ilegalno prešao granicu i pobjegao u Hrvatsku. Do danas Galić nije došao u BiH, a u međuvremenu je smijenjen sa funkcije zamjenika direktora SIPA.

Pao plan rasta

Kantonalni premijeri koji dolaze iz SDA srušili dokument neophodan za povlačenje novca iz EU. Zbog toga je BiH ostala bez najmanje 70 miliona evra, a upitna je čak milijarda evra namijenjena za reforme. Do danas još BiH nije usaglasila ovaj dokument.

Avgust

Domar Gimnazije ubio troje ljudi

Domar Gimnazije u Sanskom Mostu Mehemed Vukalić naoružan automatskom puškom ušao je u školu i ubio Nijaza Halilovića, direktora Gimnazije, Gordanu Midžan, profesoricu engleskog, i Nisvetu Kljunić, sekretaricu. Nakon toga Vukalić je sebi pucao u prsa, ali je preživio. Prvobitno se izjasnio da je počinio ta ubistva, međutim kasnije je pred sudijama rekao da nije kriv.

Helikopter završio na dnu Jablaničkog jezera

Helikopter Oružanih snaga BiH srušio se tokom obavljanja planiranih vježbi na području Buturović polja, kada se elisa uplela u dalekovod i tom prilikom letjelica je završila na dnu Jablaničkog jezera. U trenutku pada u helikopteru su bili pilot, kopilot, tehničar letač i specijaliste službe potrage i spasavanja, a, na svu sreću, niko od njih nije stradao.

Septembar

Počela kampanja

U BiH počela kampanja za lokalne izbore koji su se održali u oktobru. Kampanju obilježile drastične kazne Centralne izborne komisije prema političkim partijama koje su počele ranije. Tokom nekoliko mjeseci CIK je izrekao više od 800.000 KM kazni, što je izazvalo ogorčenost političkih partija. U kampanju je ušlo 26.089 kandidata, koji su se borili za 3.342 pozicije.

Ustavni sud BiH srušio Izborni zakon Republike Srpske

Ustavni sud BiH stavio je van snage Izborni zakon Republike Srpske jer, kako su naveli iz ove pravosudne institucije, ovaj zakon nije u skladu s Ustavom BiH i njime se preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ovo je izazvalo oštru reakciju predstavnika Republike Srpske, koji su rekli da se odluka Ustavnog suda BiH neće poštovati. Ipak, na kraju su pristali da na izbore izađu po zakonu koji je nametnuo Kristijan Šmit.

Oktobar

Održani lokalni izbori

U Bosni i Hercegovini održani lokalni izbori, na kojima su izabrane vlasti lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine. Na izbore je izašlo malo više od 47 odsto građana BiH, što je manje nego četiri godine ranije. Prvi put na lokalnim izborima, održanim 6. oktobra 2024. godine, u nekim lokalnim zajednicama primijenjene su nove tehnologije, odnosno skeneri glasačkih listića, autentifikacija birača, itd.

Poplave odnijele živote

Katastrofalne poplave pogodile su Kiseljak, Kreševo, Busovaču i Fojnicu, a najviše Donju Jablanicu, koja je bukvalno bila zatrpana kamenjem i blatom. U ovim poplavama život je izgubilo 27 ljudi, najviše u Donjoj Jablanici, a poplavama je bilo pogođeno ukupno 1.148 domaćinstava. Preliminarne procjene govore da je šteta od poplava veća od 179,6 miliona KM.

Dječak ubio policajca, drugog ranio

Maloljetnik (15) u Bosanskoj Krupi ubio jednog i ranio drugog policajca, što je okarakterisano kao terorizam. Motiv za ovaj zločin, prema pisanju medija koji su se pozivali na njegove poruke na društvenim mrežama, bio je islamski radikalizam.

Novembar

Ministrima veće plate

Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donio odluku o visini osnovice za obračun plate za narednu godinu koja će iznositi 631,50 KM i veća je za 31,5 KM u odnosu na osnovicu za ovu godinu. Na taj način plate za predsjedavajućeg i ministre u Savjetu ministara BiH u idućoj godini biće povećane između 230 i 280 KM.

Šmit rješavao problem institucija kulture

Kristijan Šmit donio odluke kojima je “odblokirao” problem finansiranja i funkcionisanja Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUB BiH), kao i još šest institucija kulture. Dao je rok Savjetu ministara BiH da se to pitanje zakonski uredi, međutim od toga do sada nije bilo ništa jer se tome protive ministri iz Republike Srpske i gotovo je sigurno da o tom pitanju Savjet ministara BiH neće ni odlučivati.

Decembar

Operisan Milorad Dodik

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, operisan u Beogradu. Zbog operacije odgođena su suđenja koja su bila planirana pred Sudom BiH, koji je angažovao i vještaka po ovom pitanju. Prvobitno je vještak Haris Vranić rekao da je Dodik sposoban za suđenje, međutim tim ljekara, kasnije, kao vještaci utvrdili su da on ipak ne može prisustvovati ročištima.

Protesti zbog zakona

Zbog Prijedloga zakona o budžetskom sistemu Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, organizovali proteste. Ovim zakonom Bijeljina i Banjaluka ostaju bez devet miliona KM koje će biti raspodijeljene nerazvijenim lokalnim zajednicama.

Snijeg zatrpao BiH

Velike snježne padavine dovele su do problema u brojnim dijelovima Bosne i Hercegovine, najviše u zapadnom dijelu. Pojedine lokalne zajednice bile su danima blokirane, a gotovo pola BiH nije imalo struju.

Uhapšen ministar bezbjednosti

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, između ostalih, uhapsili su Nenada Nešića, ministra bezbjednosti BiH, i Milana Dakića, v.d. direktora JP “Puteva Republike Srpske”. Dakiću i Nešiću određen je pritvor, a sumnjiče se za malverzacije i korupciju u Javnom preduzeću “Putevi Republike Srpske”. Nešić je ranije obavljao funkciju direktora JP “Putevi Republike Srpske”.

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno