Društvo
DA SE NE ZABORAVI Srpska i Srbija obilježavaju Dan sjećanja na stradale u “Oluji”

– U Prijedoru će danas biti održana centralna manifestacija Dana sjećanja na sve Srbe stradale i prognane u vojno-policijskoj akciji “Oluja” koja je počela 4. avgusta 1995. godine napadom na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. U akciji je protjerano 220.000 Srba, a skoro 2.000 ubijeno.
Obilježavanju tog tragičnog događaja za srpski narod koji Hrvatska slavi kao dan pobjede i domovinske zahvalnosti prisustvovaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i zvaničnici Srbije i Republike Srpske, a skup počinje u 19 časova.
Srbija i Republika Srpska zajedno obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u “Oluji” od 2015. godine, a ove godine prvi put u Republici Srpskoj.
Vučić je rekao i da će danas na Petrovačkoj cesti odati počast djeci koja su ubijena samo zato što su nosila srpsko ime.
On je rekao i da se ove godine prvi put obilježava godišnjica stradanja Srba u “Oluji” na teritoriji Republike Srpske, koja je prihvatila dio srpskih izbjeglica iz Srpske Krajine koje tu i danas žive.
Dodik je nedavno rekao da Prijedor zaslužuje da se u njemu obilježi Dan sjećanja na “Oluju”, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i patrijarha Porfirija, jer je prvi prihvatio stradalnike iz “Oluje”, a i sam je bio napadnut.
Vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima dokumentacionog centra “Veritas”, tokom akcije hrvatskih snaga poginulo je i nestalo 1.960 Srba, a protjerano najmanje 220.000 stanovnika nekadašnje Republike Srpske Krajine.
Među stradalima, prema podacima Veritasa, 65 odsto su civili, među kojima približno tri četvrtine stariji od 60 godina. Takođe, 29 odsto ubijenih su ženske osobe, ogromnom većom starice.
Do agresije je došlo uprkos činjenici da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN, kao sektori “Jug” i “Sjever”, kao i da su predstavnici RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom razrješenju.
Među zločinima koji su se tada dogodili je i bombardovanje odnosno pucanje po kolonama izbjeglih. Najpoznatiji je zločin na Petrovačkoj cesti, kada je avion hrvatskog ratnog vazduhoplovstva 7. avgusta na putu nedaleko od Bosanskog Petrovca, usmrtio 10 osoba,a među njima četvoro djece.
U prihvatu izbjeglih posebno su se tada istakli građani Prijedora i Banjaluke.
U akciji nazvanoj “Maestral” koja je bila produžetak “Oluje”, od 8. do 17. septembra 1995, hrvatske snage u sadejstvu sa Petim korpusom armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 Srba sa područja više opština zapada BiH: Drvar, Petrovac, Šipovo, Jajce, Bosanska Krupa, Ključ.
Uslijedila je odmah potom 18. septembra 1995, akcija “Una” odnosno napad Hrvatske vojske sa prostora Hrvatske, na tri opštine Republike Srpske: Novi Grad, Kostajnicu, Kozarsku Dubicu.
U presudi haškog Tribunala za bivšu Jugoslaviju, aprila 2011, ocijenjeno je da je “Oluja” bila udruženi zločinački poduhvat, na čijem se čelu nalazio predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. U presudi stoji da je “cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima”.
Drugostepenom presudom od 17. novembra 2012. godine, generali HV Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Oslobođeni su po svim tačkama optužbe.
TANJUG
Društvo
KAKO JE PROPALO JEDNO DRUŠTVO! Srpska za deset godina ostala bez 18.000 STUDENATA

Amfiteatri na fakultetima u Republici Srpskoj postaju sve prazniji, a tome najbolje svjedoči podatak da su univerziteti za deset godina ostali bez skoro 18.000 studenata.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u akademskoj 2012/2013. godini broj upisanih studenata iznosio je 44.720, dok su u akademskoj 2022/2023. godini bila upisana 26.774 studenta, odnosno 17.946 studenata manje.
Demograf Aleksandar Majić ističe da smanjen natalitet utiče na smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, a to se reflektuje i na smanjenje broja studenata na visokoškolskim ustanovama.
– Mi smo u Republici Srpskoj maksimalan broj studenata imali između 2011. i 2013. godine. To je bio apsolutni maksimum, nakon toga imamo sukcesivno smanjenje broja studenata kako u privatnim, tako i u državnim visokoškolskim ustanovama – rekao je Majić za “Nezavisne novine”. Kao najvažnije faktore koji dovode do praznih mjesta u amfiteatrima na fakultetima Majić navodi smanjenu bazu svršenih srednjoškolaca, kao i sve češće odluke studenata da svoje znanje stiču u Srbiji ili u drugim zemljama širom svijeta.
– Dosta studenata se odlučuje i za studiranje u zemljama zapadne Evrope, prije svega u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji. Većina fakulteta iz tih zemalja daje studentima određene stipendije – ističe on.
Naime, kako su nedavno pisale “Nezavisne novine”, znanje na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu stiče oko 17.000 studenata iz Republike Srpske.
Kada je riječ o budućnosti, ni prema mišljenju demografa Majića, ona neće biti mnogo bolja kada je u pitanju broj studenata na fakultetima, a tendencija je da će biti sve manji broj upisanih studenata u godinama koje su pred nama.
Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, istakao je za “Nezavisne novine” da je tokom posljednjih deset godina zabilježen pad broja studenata, ali i da je broj upisanih brucoša u posljednjih pet godina gotovo identičan i kreće se između 2.100 i 2.300 studenata.
– Mi smo uspjeli zadržati broj upisanih studenata u prvim godinama studija zahvaljujući nekoliko aktivnosti Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, gdje su oslobodili plaćanja sve studente koji uspješno polože prijemne ispite i kvalifikuju se na budžet i njihovo školovanje snosi nadležno ministarstvo. Drugi razlog zadržavanja broja studenata na upisnim kvotama koje smo i planirali jeste da su studenti koji studiraju na javnim univerzitetima oslobođeni plaćanja smještaja u studentskim domovima – naveo je Gajanin.
Međutim, prema njegovim riječima, i u budućnosti očekuju pad broja studenata iz više razloga, a jedan od njih je negativan prirodni priraštaj.
– Mi, takođe, radimo na tome da i broj stranih studenata bude veći na Univerzitetu u Banjaluci i neki od fakulteta su već pokrenuli studije na engleskom jeziku – istakao je on, dodajući da i ove godine očekuju da na Medicinskom fakultetu bude upisano između 100 i 150 studenata stranih državljana.
Nezavisne
Društvo
SUNOVRAT PRIVREDE! Ledo gasi proizvodnju u BiH, 50 radnika OSTAJE BEZ POSLA

Uprava kompanije Ledo Čitluk saopštila je u utorak radnicima da se nakon 23 godine ukida proizvodnja u fabrici u Čitluku i da bez posla ostaje 50 radnika.
“Uprava kompanije u društvu, ljudi iz Zagreba i Beograda, danas nam je saopštila kako proizvodnja više nije isplativa te da se gasi, a sama proizvodnja u koju se ništa nije ulagalo godinama kompaniu je donosila novac”, naveo je u mailu jedan radnik Leda, objavio je portal Brotnjo.info.
Prije tri godine u fabrici u Čitluku ugašena je proizvodnja sladoleda, a uskoro će biti ugašena pakirnica voća, povrća i ribe – što znači potpuni kraj za proizvodnju koja se odvijala protekle 23 godine, dodaje pomenuti portal.
Nezvanično, to će se to dogoditi 31. decembra 2023. godine.
Tim povodom zatražen je odgovor iz kompanije Ledo Čitluk, od koje se očekuje odgovor .
Podsjećamo, Ledo Čitluk bio je u sastavu Agrokora Zagreb, potom dijelom Fortanove, a prije dvije godine prodan je kompaniji Nomad Foodsu, vodećem evropskom proizvođaču smrznute hrane.
Fortenovinu diviziju smrznute hrane, u kojoj je osim Leda i beogradski Frikom, Nomad Foods je kupio za 615 miliona evra.
Ledo Čitluk je u prošloj godini ostvario prihode od 114,4 miliona KM i uknjižio 23,0 miliona KM neto dobiti.
U kompaniji je bilo je 371 radnik na kraju prošle godine, a osim proizvodnje imaju zastupljenu distibuciju.
Ledo iz Hrvatske je kupio fabriku za proizvodnju sladoleda u Čitluku početkom 2000. godine i osnovao preduzeće Ledo Čitluk d.o.o.
Društvo
APEL ZA POMOĆ! Teodor Mrakić iz Prijedora treba vašu pomoć (FOTO)

Mladić iz Prijedora Teodor Mrakić treba pomoć svih dobrih ljudi zbog transplantacije koštane srži.
Dva puta se izborio sa liječenjem, ali ovaj treći put treba našu pomoć.
-
Banjaluka2 dana ago
OBEĆANO ISPUNJENO! Draško Stanivuković na večeri sa porodicom Novaković, ZDRAVICA za početak radova na NOVOM DOMU!
-
Banjaluka5 sati ago
RASPAD BANJALUČKOG SNSD-A! Đajić UDARIO na Antonića, kaže da je “KRTICA”! ANTONIĆ “Đajić LAŽE I NARUČUJE TEKSTOVE” (FOTO)
-
Banjaluka22 sata ago
NAJAVLJENE NOVE AFERE NA UKC-U! Stanivuković kaže da ih ima 10 “TO JE LEGLO KORUPCIJE, pare za lijekove daju na JAVNE NABAVKE”
-
Politika1 dan ago
DODIK INDIREKTNO NAJAVIO OTKAZE “Višak preko 25 odsto radnika u javnoj upravi”
-
Politika1 dan ago
ŠTEDNJA NA DJELU! Stevandić BEZ LIMITA u skupštinskom restoranu! Generalnom sekretaru 1.200 KM, potpredsjednicima 900 KM
-
Hronika2 dana ago
STAVIČNO! Sin NARODNOG POSLANIKA uhapšen zbog UBISTVA policajca (FOTO)
-
Hronika2 dana ago
TUGA OKOVALA TRN: U Austriji poginuo Darko Vranjković, iza sebe ostavio troje maloljetne djece
-
Banjaluka18 sati ago
PONOVO ĆORAK! Đajić obećao opoziv, pa sada KUKA PO DRUŠTVENIM MREŽAMA! Kaže da je Banjaluka NJIHOVA?