Pred članicama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku će se, kako stvari stoje, naći dokument koji je posljednjih nedjelja izazivao veliku buru, a u Srbiji i Republici Srpskoj mu se oštro protive.

Upitanju je Nacrt rezolucije “Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici“, a predložile su ga Njemačka i Ruanda dvije države čiji su zvaničnici u 20. vijeku bili odgovorni za nezapamćene genocide, piše Blic.

Za rezoluciju se prvi put čulo početkom aprila i od tada traju diplomatski napori Beograda da je skloni sa dnevnog reda, s jedne strane, i Zapada da skupi što veću podršku za izglasavanje, s druge strane. Argument Srbije je, kako je upozorio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, da rezolucija krši postojeće sporazume i otvara Pandorinu kutiju samovoljnog i selektivnog određivanja prava i istine.

Vučić je jasno istakao da će se Srbija svom snagom boriti protiv usvajanja rezolucije.

– To je njemačka ideja, podržana od strane NATO i svih ostalih. Pronašli su i Ruandu, pronašli su i Novi Zeland i Čile. Našli su i nekoliko zemalja koje su uvijek bile sponzori takvih projekata, poput Malezije i Jordana. Pridodaje im se i Sjeverna Makedonija, tako da nema tu velike filozofije – ocijenio je Vučić.

Glasanje prostom većinom

Uvod u donošenje rezolucije je već napravljen, u UN je 19. aprila bila održana rasprava sa predstavnicima dijela BiH, a u sjedištu UN se održavaju i neformalne konsultacije.

Sljedeći korak je glasanje. Kako u Generalnoj skupštini ne postoji pravo veta, rezolucija može da bude izglasana prostom većinom. Da bi kasnije prošla i u Savjetu bezbednosti mora da dobije dvotrećinsku podršku.

Lagumdžija: Glasanje će biti odloženo

Lagumdžija: Glasanje će biti odloženo

Glasanje je prvobitno bilo zakazano za 27. april, potom je odloženo za 2. maj, a kako je sinoć naveo ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija glasanje će iznova biti odloženo. Novi datum, pak nije još poznat.

– U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. maja, zbog toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju, ukoliko zemlje članice UN imaju još neke prijedloge na tekst. Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja, zavisno od rasporeda sjednica, što ćemo znati u utorak. I misija BiH u UN je učestvovala u ovoj odluci, kako bi se onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije – rekao je Lagumdžija.

Vučić: Podnosioci se poslužili trikom

Vučić je nedavno rekao da su podnosioci nacrta rezolucije o Srebrenici osmislili trik da to glasanje bude prostom većinom, što, kako je rekao, smanjuje šanse Srbije.

– Znali su da bi Rusi i Kinezi stavili veto i zato sada idu u GS UN, jer očekuju sigurnu većinu i hoće da zadaju udarac Srbima i Srbiji. Hoće da unize Srbiju u Savjetu Evrope – rekao je Vučić.

Srbija je oformila pravni tim, a bivši šef diplomatije Vuk Jeremić je kao specijalni izaslanik predao pismo u UN u kojem Srbija upozorava na kršenje svih procedura, jer je obaveza Savjeta bezbjednosti – a ne GS – da se bavi ovim pitanjem u skladu sa Poveljom UN.

Srbija je održala niz susreta na kojim je tražila povlačenje rezolucije, a na posljednjem je državama članicama Ujedinjenih nacija iz Azijsko-pacifičke grupe predstavila pozicije Srbije u vezi ovog dokumenta.

Zurof: Posljedice moguće zloupotrebe

Efraim Zurof, direktor Centra “Simon Vizental”, upozorio je na moguće negativne posljedice izglasavanja rezolucije.

– Takav presedan rizikuje da pojam “genocid” postane političko oruđe, što bi potencijalno dovelo do njegove zloupotrebe u međunarodnim arenama protiv Izraela i drugih. Termin mora da ostane striktno definisan i da se koristi sa najvećim oprezom – naveo je Zurof.

I Vučić je u Njujorku upozorio na posljedice.

– Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti; ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na Zapadnom Balkanu. Zbog toga mi tražimo da se ova rezolucija povuče, a ako ne bude tako pozivamo da članice glasaju protiv – rekao je Vučić.

Ako rezolucija ipak prođe, Vučić je najavio da će Srbija preduzeti konkretne diplomatske akcije.

– Ako izglasaju onda ćemo istog dana, pošto su se dvije zemlje kandidovale za nestalnu članicu Savjeta bezbednosti UN, istog sekunda kandidovati i ubjedljivo ćemo pobediti obje NATO zemlje koje su se kandidovale – rekao je Vučić.

Bosna i Hercegovina ima rok do danas da podnese svoj prijedlog liste reformi Evropskoj komisiji kako bi ušla u program Plana rasta za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi evra, od čega su dvije milijarde u formi grantova, a koji je ove sedmice i formalno stupio na snagu.

Lista bi trebalo da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je BiH dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u institucijama BiH. Međutim, zbog blokada, podjela, svađa i nemogućnosti postizanja dogovora u BiH, po svemu sudeći BiH neće uspjeti ispoštovati rokove koje je postavila Evropska komisija.

Kako saznajemo, ukoliko BiH pokaže da je ozbiljno poodmakla u zadacima koji joj predstoje, realna je mogućnost da EU “progleda kroz prste” i omogući da se lista predloži i s manjim zakašnjenjem, što je izvjesno da će se i desiti.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na Instagram profilu je napisao da je za Republiku Srpsku sporno što evropski prijedlog nije usklađen s Dejtonskim sporazumom.

“Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost Srpske i FBiH, nismo saglasni sa određenim ambicioznim stavovima EU, koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH”, naveo je Košarac.

Juče smo pokušali stupiti u kontakt s Zoranom Zeljkom, direktorom Direkcije za ekonomsko planiranje, ali nam je rečeno da se upravo nalazi u Briselu, gdje s evropskim zvaničnicima razgovara o reformama i mogućnostima da se BiH priključi ovom programu.

U Direkciji za evropske integracije su nam juče rekli da su oni obavili svoj dio posla i uputili su nas na Direkciju za ekonomsko planiranje. Zeljko nam je u prošlom razgovoru rekao da bi BiH od šest milijardi evra BiH mogla dobiti oko milijardu ako bi bile realizovane sve reforme, a sva potencijalno dostupna sredstva povučena. On je rekao da je proces složen, provodi se u nekoliko koraka i vrlo zahtjevan i samim time što se moraju usaglasiti svi nivoi vlasti u BiH.

“U BiH je formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usuglasi je sa Europskom komisijom. Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Radi se o do sada najambicioznijem programu EU za zapadni Balkan, koji ima za cilj da pomogne regionu da uhvati korak s razvijenijim ekonomijama EU, te da je pripremi za postepeni ulazak u zajedničko evropsko tržište, najveći i najbogatiji ekonomski prostor na svijetu.

Dejvid Mekalister, poslanik Evropskog parlamente iz Njemačke, juče je na svojoj zvaničnoj stranici pojasnio da će ovim sredstvima biti podržane infrastrukturne investicije i povezanost, uključujući transport, energiju, zelenu i digitalnu tranziciju, dok će ostatak biti proslijeđen kao direktna podrška državnim budžetima zemalja u regionu.

On je podsjetio, kao što je i ranije u nekoliko navrata bilo rečeno, da će novac biti strogo uslovljen provođenjem reformi, a ako se reforme oduže ili se od njih odustane, novac će biti uskraćen.

“U slučaju da neki od uslova nisu ispunjeni, Komisija može u zavisnosti od uslova obustaviti plaćanje djelimično ili u cijelosti. Nakon takve suspenzije i u slučaju da partneri sa zapadnog Balkana ne ispune odgovarajuće uslove tokom grejs perioda od jedne godine, ili dvije godine u prvoj godini implementacije, obustavljeni iznos će biti povučen i može se preraspodijeliti među ostalim korisnicima u narednim godinama”, rekao je on.

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.