Connect with us

Politika

HAOS U DRŽAVNOJ VLASTI! Hapšenja, smjene i raspad koalicije – ko će opstati, a ko nestati?

Raspad državne koalicije, hapšenje i ostavka jednog, te traženje smjene drugog ministra, doveli su u pitanje funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine (BiH).

Zemlja još nema budžet za 2025. godinu, što prisiljava institucije na privremeno finansiranje. Uz to, Savjet ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što koči donošenje zakona i realizaciju projekata.

Brojni sporazumi i ugovori o zajmovima za infrastrukturne projekte, koje provode niži nivoi, čekaju odobrenje krnjeg Savjet ministara BiH i Parlamenta BiH u kojem nema jasne većine i čije održavanje sjednica je postalo upitno.

Što je sve na čekanju?

Bosna i Hercegovina mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.

Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka usvojeni su u Predstavničkom domu i predloženi su za sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak, 30. januara.

Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strožije provjere imovine sudija i tužilaca te provođenje disciplinskih postupaka.

Takođe, EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacijski sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.

Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.

Domaće institucije ograničene su privremenim financiranjem, koje iznosi 173 miliona eura ili četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta, pri čemu se ne mogu pokretati novi projekti.

Budžeta za 2025. godinu nema, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajuća Savjeta ministara i ministar financija BiH uz dva entitetska premijera i ministra financija, nije usvojilo trogodišnji Globalni fiskalni okvir.

Nakon ovog okvira potrebno je usvojiti trogodišnji okvirni budžet institucija BiH, a oba dokumenta su ključna za usvajanje budućeg budžeta.

Na čekanju su i imenovanja, poput zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteže oblike organizovanog kriminala i korupcije, nakon što je bivši zamjenik Zoran Galić izbjegao hapšenje pobjegavši u Hrvatsku.

Kako je došlo do raspada vlasti?

Krize u državnoj koaliciji koja je formirana nakon izbora u oktobru 2022. godine produbljivali su neustavni potezi vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je gotovo cijeli vrh pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Nesuglasice su kulminirale hapšenjem ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju 26. decembra prošle godine, te glasanjem o prijedlozima dva “evropska” zakona 23. januara ove godine.

Iako bez državnih poslanika, Nešićev DNS je saveznik SNSD-a Milorada Dodika na nivou Republike Srpske. Uhapšeni ministar je odbio podnijeti ostavku, a dan nakon što je Poslanički dom 23. januara glasao za njegovu smjenu uz protivljenje SNSD-a, on je to učinio iz pritvora, putem advokata.

Istovremeno, Poslaničkidom Parlamenta BiH je na toj sjednici usvojio je Prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti podataka, dok je SNSD bio “suzdržan” tokom glasanja, iako je dio državne koalicije.

Vladajuće i opozione stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, potom su smijenile Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a i rukovodstva tog doma, uz protivljenje SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).

Potom su opozicione Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) zatražili smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova i predsjednika Naroda i Pravde, što je podržao SNSD.

Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama, ali su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdili “partnerstvo” na sastanku u Mostaru 28. januara.

Jedna opcija uključuje izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicione stranke iz Republike Srpske – Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Lista za pravdu i red – zamijenile Dodikov blok, uz podršku HDZ-a.

Druga predviđa ostanak SNSD-a i HDZ-a BiH u državnoj vlasti, pri čemu bi opozicijska SDA uz podršku još neke stranke zamijenila sarajevsku “Trojku” koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP), te Naša stranka.

Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?

Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.

Mandatara Savjeta ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.

U aktualnom sazivu ovog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS. Odnos snaga je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.

Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opšta i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Da bi se održala sjednica Doma naroda, na nju se mora odazvati devet od ukupno 15 delegata i najmanje po tri delegata iz svakog kluba tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Za odluku moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.

Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput SNSD-a i HDZ-a koji trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasanja.

Bojkot može trajati do novih izbora 2026. godine jer u BiH ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora.

Predsjedništvo BiH može raspustiti državni Dom naroda samo u slučaju promjene većine u Narodnoj skupštini RS ili u klubovima bošnjačkog ili hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Postoji i mogućnost da predsjedavajuća Krišto podnese ostavku i s njom pada i cijela državna vlada ili da parlamentarci sami glasaju za raspuštanje parlamenta što se nije desilo u tridesetogodišnjoj praksi, piše RSE.

Related Topics:

Politika

NEPRAVDA U KNEŽEVU! Odbijena pomoć porodici, DRINIĆ poručuje “NE SMIJE BITI PODJELA”

Porodica Svjetlanović iz Kneževa pretrpjela je značajnu štetu nakon nedavnih snježnih padavina koje su oštetile njihovo imanje i uništile krov štale u kojoj drže stoku. Uprkos teškoj situaciji u kojoj su se našli, kako tvrde članovi porodice, njihov zahtjev za pomoć od opštinskih vlasti je odbijen.

Prema njihovim navodima, kao obrazloženje je rečeno da nisu članovi vladajuće stranke, što je dodatno izazvalo ogorčenje i osjećaj nepravde.

Povodom ovog slučaja oglasio se i generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić, koji je posjetio porodicu i istakao da je nedopustivo da politička pripadnost bude uslov za osnovnu pomoć građanima.

„Danas sam posjetio porodicu Svjetlanović i obišao njihovo imanje, gdje žive tri brata. Nedavni snijeg je nanio veliku štetu, uništivši krov njihove štale. Uprkos teškoj situaciji, opštinska vlast u Kneževu odbila je njihovu molbu za pomoć, uz obrazloženje da nisu članovi vladajuće stranke. Važno je podsjetiti da svi građani, bez obzira na političku pripadnost, imaju pravo na pomoć i podršku kada se nađu u teškim trenucima“, poručio je Drinić.

On je dodao da će uvijek biti uz građane i da se mora graditi sistem u kojem svi imaju jednaka prava.

„Ne smijemo dozvoliti da političke razlike odlučuju o tome ko će dobiti pomoć, a ko ne. Naša obaveza je da budemo uz svako domaćinstvo i svaku porodicu u nevolji“, istakao je on.

Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje kriterijuma za dodjelu pomoći u lokalnim zajednicama i odnosa institucija prema građanima u kriznim situacijama.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL KOJI TRESE BANJALUKU! Grad daje milione, a Aerodrom tone u minus – gdje nestaje novac?!

Grad Banja Luka svake godine izdvaja ogromna sredstva za poslovanje Aerodromi Republike Srpske, ali uprkos tome – minus se samo produbljuje!

Naime, Grad izdvaja čak milion maraka godišnje, a pored toga preuzima i troškove vatrogasne službe Međunarodnog aerodroma Banja Luka. Za razliku od aerodroma u Tuzla i Sarajevo, koji ove troškove pokrivaju iz vlastitih prihoda, u Banjaluci teret ponovo pada na građane.

Ni dodatne mjere nisu bile dovoljne – umjesto planiranih 200.000 KM kroz amandmane, gradonačelnik Draško Stanivuković ustupio je Aerodromima vatrogasno vozilo vrijedno preko 500.000 KM. Ipak, minus od dodatnih milion maraka i dalje ostaje!

Narodni poslanik Bojan Kresojević oštro upozorava:

„Grad ne može pomoći koliko Aerodromi Republike Srpske mogu potrošiti! Dok građani izdvajaju sredstva, gubici se gomilaju, a odgovora nema. Postavlja se pitanje – gdje završava novac i ko snosi odgovornost?“

On dodatno ističe da je neprihvatljivo da se, kako tvrdi, ogromna sredstva troše na lobiranja i političke interese, dok se istovremeno zanemaruje unapređenje privrednog ambijenta.

Kresojević je podsjetio i na ignorisanje njegovih inicijativa:

„Ako već postoji spremnost za konstruktivan dijalog, zašto na moj zahtjev za sastanak nije odgovoreno ni nakon godinu dana?“

Građani s pravom postavljaju pitanje – koliko će još miliona biti potrošeno bez jasnih rezultata i da li će iko konačno položiti račune?

Nastavi čitati

Politika

SUD U STRAZBURU ODBIO DODIKOV ZAHTJEV za obustavu presude o prestanku funkcije predsjednika

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit prethodno poništio.

Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, vršilac dužnosti agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije primila predmet od Suda u Strazburu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.

Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.

Šta je Pravilo 39 Evropskog suda za ljudska prava?

Privremene mjere se pred Evropskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda.

Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.

U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama.

(RSE/BN)

Nastavi čitati

Aktuelno