Connect with us

Politika

HAOS U DRŽAVNOJ VLASTI! Hapšenja, smjene i raspad koalicije – ko će opstati, a ko nestati?

Raspad državne koalicije, hapšenje i ostavka jednog, te traženje smjene drugog ministra, doveli su u pitanje funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine (BiH).

Zemlja još nema budžet za 2025. godinu, što prisiljava institucije na privremeno finansiranje. Uz to, Savjet ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što koči donošenje zakona i realizaciju projekata.

Brojni sporazumi i ugovori o zajmovima za infrastrukturne projekte, koje provode niži nivoi, čekaju odobrenje krnjeg Savjet ministara BiH i Parlamenta BiH u kojem nema jasne većine i čije održavanje sjednica je postalo upitno.

Što je sve na čekanju?

Bosna i Hercegovina mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.

Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka usvojeni su u Predstavničkom domu i predloženi su za sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak, 30. januara.

Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strožije provjere imovine sudija i tužilaca te provođenje disciplinskih postupaka.

Takođe, EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacijski sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.

Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.

Domaće institucije ograničene su privremenim financiranjem, koje iznosi 173 miliona eura ili četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta, pri čemu se ne mogu pokretati novi projekti.

Budžeta za 2025. godinu nema, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajuća Savjeta ministara i ministar financija BiH uz dva entitetska premijera i ministra financija, nije usvojilo trogodišnji Globalni fiskalni okvir.

Nakon ovog okvira potrebno je usvojiti trogodišnji okvirni budžet institucija BiH, a oba dokumenta su ključna za usvajanje budućeg budžeta.

Na čekanju su i imenovanja, poput zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteže oblike organizovanog kriminala i korupcije, nakon što je bivši zamjenik Zoran Galić izbjegao hapšenje pobjegavši u Hrvatsku.

Kako je došlo do raspada vlasti?

Krize u državnoj koaliciji koja je formirana nakon izbora u oktobru 2022. godine produbljivali su neustavni potezi vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je gotovo cijeli vrh pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Nesuglasice su kulminirale hapšenjem ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju 26. decembra prošle godine, te glasanjem o prijedlozima dva “evropska” zakona 23. januara ove godine.

Iako bez državnih poslanika, Nešićev DNS je saveznik SNSD-a Milorada Dodika na nivou Republike Srpske. Uhapšeni ministar je odbio podnijeti ostavku, a dan nakon što je Poslanički dom 23. januara glasao za njegovu smjenu uz protivljenje SNSD-a, on je to učinio iz pritvora, putem advokata.

Istovremeno, Poslaničkidom Parlamenta BiH je na toj sjednici usvojio je Prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti podataka, dok je SNSD bio “suzdržan” tokom glasanja, iako je dio državne koalicije.

Vladajuće i opozione stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, potom su smijenile Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a i rukovodstva tog doma, uz protivljenje SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).

Potom su opozicione Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) zatražili smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova i predsjednika Naroda i Pravde, što je podržao SNSD.

Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama, ali su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdili “partnerstvo” na sastanku u Mostaru 28. januara.

Jedna opcija uključuje izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicione stranke iz Republike Srpske – Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Lista za pravdu i red – zamijenile Dodikov blok, uz podršku HDZ-a.

Druga predviđa ostanak SNSD-a i HDZ-a BiH u državnoj vlasti, pri čemu bi opozicijska SDA uz podršku još neke stranke zamijenila sarajevsku “Trojku” koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP), te Naša stranka.

Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?

Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.

Mandatara Savjeta ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.

U aktualnom sazivu ovog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS. Odnos snaga je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.

Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opšta i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Da bi se održala sjednica Doma naroda, na nju se mora odazvati devet od ukupno 15 delegata i najmanje po tri delegata iz svakog kluba tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Za odluku moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.

Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput SNSD-a i HDZ-a koji trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasanja.

Bojkot može trajati do novih izbora 2026. godine jer u BiH ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora.

Predsjedništvo BiH može raspustiti državni Dom naroda samo u slučaju promjene većine u Narodnoj skupštini RS ili u klubovima bošnjačkog ili hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Postoji i mogućnost da predsjedavajuća Krišto podnese ostavku i s njom pada i cijela državna vlada ili da parlamentarci sami glasaju za raspuštanje parlamenta što se nije desilo u tridesetogodišnjoj praksi, piše RSE.

Related Topics:

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL U REVIZORSKOM IZVJEŠTAJU: Košarčevo ministarstvo nezakonito knjižilo troškove, ali prošlo bez zamjerke

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je SNSD-ov Staša Košarac, je budžetski novac u prošloj godini dijelilo je šakom i kapom, dok su ugovori o djelu sklapani mimo svih pravila, navodi se u Izvještaju o finansijskoj reviziji ovog ministarstva za 2025. godinu. Takođe, Kancelarija za reviziju institucija BiH je otkrila i da je delegacija Ministarstva tokom putovaja u Rusiju na krajnje netransparentan i nezakonit način knjižila troškove puta, međutim iako su otkrili brojne skandalozne propuste, revizori su Ministarstvu dali pozitivnu ocjenu.

Četvoročlana delegacija Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojoj je bio i Košarac, tokom putovanja u Rusiju nije štedjela, a nije se vodilo računa ni o tome da trošenje budžetskog novca bude zakonito. Revizori su otkrili da su za ovo putovanje iz budžeta isplaćene skoro 22 hiljade maraka.

Najskandaloznije od svega je to što se na potvrdana o hotelskoj rezervaciji i fotokopiji fakuture za prevoz uopšte ne navodi Ministarstvo niti imena ljudi iz delegacije.

“Na navedenim potvrdama, iako opis troška upućuje na usluge smještaja pružene članovima delegacije Ministarstva, kao kupac usluge naznačeno je Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji, a ne Ministarstvo niti pojedinačni članovi delegacije. Na istom službenom putovanju izvršen je najam transportnih usluga za potrebe članova delegacije pri čemu je utvrđeno da je refundacija tih troškova u iznosu od 7.518 KM izvršena na temelju fotokopije fakture na kojoj je kao kupac usluge navedeno Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji”, navodi se u Izvještaju.

Tako je javni novac isplaćen na osnovu fotokopije o rezervaciji, na Predstavništvo Republike Srpske, što predstavlja ozbiljan propust. Revizor navodi da su odgovorne osobe iz Košarčevog ministarstva na ove informacije ponudile usmena pravdanja da su to radili jer u Rusiji nije bilo moguće upotrebljavati platne kartice, pa je sve unaprijed platilo Predstavništvo Republike Srpske u Rusiji. Ove usmene tvrdnje, navodi revizor, nisu potkrijepljene nijednim dokazom.

“Međutim, nije nam prezentovana faktura za hotelski smještaj, dokumentacija o izvršenom plaćanju Predstavništva Republike Srpske za predmetne usluge, kao ni dokumentacija o izvršenom plaćanju članova delegacije odnosno povratu sredstava Predstavništvu”, stoji u Izvještaju.

Iz navedenog je jasno da ne postoji nikakva dokumentacija kojom bi bilo dokazano da je novac koji je navodno isplaćen zaista stigao do hotela i prevoznika. Nedeljko Glamočak iz SDS-a pita, zašto na sve što je otkriveno nema reakcije institucija?

“Prikazati te troškove pored originalnih računa u kopijama računa pa navodno nekim izjavama da je plaćeno u kešu pa sve to povući iz budžeta je zahvatanje po 3 osnova iz budžeta. Ono što je tragično u svemu tome je da zvanične institucije poput Kancelarije za reviziju institucija BiH to konstatuju u svome izvještaju, a onda daju pozitivno mišljenje o radu ministarstva. Na to se naravno ogluše i ostale institucije: tužilaštva i sudovi”, kaže Glamočak.

Tako nekažnjeno prolazi trošenje skoro 22 hiljade maraka na osnovu običnih fotokopija tuđih računa i usmenog pravdanja. Ovo nažalost nije jedina nezakonitost uočena u tom Ministarstvu.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

POČINJE IZBORNA TRKA: U četvrtak žrijebanje redoslijeda političkih subjekata

Centralna izborna komisija (CIK) BiH saopštila je da će se žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za opšte izbore održati u četvrtak, 23. jula.

Žrijebanje će biti održano u Centru za edukaciju CIK-a BiH s početkom u 11 časova.

Postupku žrijebanja, shodno zakonskim odredbama, mogu prisustvovati predstavnici ovjerenih političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, akreditovani izborni posmatrači, te predstavnici medija.

Nastavi čitati

Aktuelno