Društvo
“HLADAN TUŠ” ZA TRUDNICE! Prenatalni test ipak neće biti refundiran svim budućim mamama: EVO KOME FZO PRIZNAJE TROŠAK

Nakon obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja RS (FZO) da će se prenatalni testovi refundirati unazad godinu dana, mnoge trudnice ipak je dočekao “hladan tuš”.
Na stranici Fonda saopšteno je da iznos refundacije prenatalnog testa iznosi 700 KM i to samo za one trudnice koje imaju preporuku ginekologa iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa Fondom.
U praksi to znači da mnoge trudnice koje su tokom trudnoće išle privatno ginekologu (koji nema ugovor sa Fondom) ni uz preporuku neće moći refundirati ove troškove.
Bitno je napomenuti, da trudnice bez problema mogu ostvariti ostala prava iz zdravstvene zaštite bez obzira da li ginekolog ima ugovor sa Fondom ili ne, pa tako bez problema na preporuku privatnog ginekologa rade brojne nalaze koje ne plaćaju.
Druga bitna stavka je iznos koji FZO refundira.
Prema Programu neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnica (NIPT) za 2024. godinu Fond će refundirati osnovni paket koji obuhvata određivanje rizika za sljedeće poremećaje hromozoma kod fetusa: trizomija 21 (sindrom Daun), trizomija 18 (sindrom Edvards) i trizomija 13 (sindrom Patau) u iznosu od 700 KM.
“FZO Srpske će osiguranim licima nadoknaditi cijenu troškova ovog testa koji košta 700 KM, a koji je definisan Cjenovnikom Fonda”, navedeno je u saopštenju iako ovi testovi koštaju 1000 KM pa čak i više.
Sve ovo izazvalo je veliku buru komentara na sruštvenim mrežama gdje su trudnice i porodilje izrazile veliko nezadovoljstvo zbog brojnih razloga.
Jedan od njih je da brojni doktori prije godinu dana nisu ni pisali preporuke za ovaj test jer tada nije postojala ni naznaka da će se moći refundirati, pa su tadašnjim trudnicama ovu preporuku davali usmeno.
“Malo koji ginekolog je dao preporuku napismeno. Zašto bi?! Niti su imali smjernice od nadležnih, niti propisanu proceduru upućivanja na test, niti se znalo kada će se isti moći raditi na UKC. Šta je, npr. prošle godine, trebalo ginekolog iz Doma zdravlja da uradi, da da preporuku (napismeno na nalazu) da radite prenatalni test u privatnoj ustanovi?!?!”, jedan je od komentara.
Komentare na vijest o refundiranju ostavljale su i trudnice koje su na preglede išle u privatne ustanove koje nemaju ugovor sa Fondom.
“Znači mi koji smo radili po preporuci ginekologa koji radi u privatnoj ambulanti nemamo pravo na refundaciju? Ja i dalje mislim da treba insistirati na tome da se priznaju preporuke svih ginekologa. Predati zahtjev bez obzira na taj uslov. Što više takvih zahtjeva (a sigurno više žena, i to baš trudnica, ide privatno), veća šansa da priznaju takve preporuke. Kao što su promijenili odluku da neće biti refundacije, tako mogu i ovaj uslov da izmijene”, jedan je od komentara.
Mnoge žene komentarisale su i iznos refundacije tvrdeći da ovaj test košta mnogo više kao i da bi Fond u tom slučaju trebao refundirati pun iznos ovog testa.
“Ne znam samo gdje misle da se taj test može uraditi za 700KM, kad ispod 550 evra ne postoji test”, upitala je jedna od trudnica.
Portparol Fonda Darija Filipović Ostojić dodala je da su u Fondu svjesni da je ova cijena dosta visoka, kao i da je ona u drugim zemljama znatno niža.
“Mi smo odlučili da podstaknemo da se snize cijene testova i da trudnicama omogućimo lakše ostvarivanje prava ove zdravstvene zaštite. Ali moram napomenuti da ove testove ne refundira ni jedana država u okruženju”, rekla je Filipović Ostojić gostujući u Jutarnjem program RTRS-a.
Ona je naglasila da je pravo na neinvazivno prenatalno testiranje jedno od novih prava za trudnice koje je uvedeno Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
“Ovim zakonom omogućeno i da se trudnicama koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći plata isplaćuje u punom iznosu. Isto tako, omogućeno je da se nakon dva neuspjela pokušaja vantjelesne oplodnje u Republici Srpskoj, treći postupak može obaviti u inostranstvu, ukoliko to parovi žele”, rekla je portparolka Fonda.
Fond je istakao da Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ranije usvojenim programom, nisu bile predviđene refundacije troškova prenatalnih testova, nego je bilo definisano da Univerzitetski-klinički centar (UKC) šalje uzorke krvi trudnica na testiranje u neku od zdravstvenih ustanova sa kojom je trebalo da potpišu ugovor.
Podsjećamo, inicijativu za donošenje ovog zakona pokrenula je tadašnja predsjednica RS Željka Cvijanović početkom septembra 2022. godine tvrdeći da će po donošenju Zakona (usvojen 15. septembra 2022) sve trudnice imati pravo na besplatan prenatalni test.
Na primjenu ovog prava trudnice su čekale više od godinu dana, a nakon što ni nakon tolikog vremena UKC RS nije omogućio ostvarivanje ovog prava, Fond zdravstvenog osiguranja odlučio je da trudnicama refundira iznos testa, ali sudeći po svemu ipak ne svim i ne u punom iznosu.
(Mondo)
Društvo
PODRINJE I BIRAČ PAMTE ZVJERSKI UBIJENE SRBE: 33 godine od zločina

U Bratuncu će ovog vikenda, u subotu, biti obilježene 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom proteklog rata.
Pomen stradalima služiće patrijarh srpski Porfirije, u prisustvu visokih zvaničnika Srpske i Srbije. U Republici Srpskoj je u ovu subotu dan žalosti.
Vinko Lale, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač, rekao je da kultura sjećanja na stradale u srednjem Podrinju i Birču mora obuhvatiti pamćenje mučenja, torture i ubistava Srba u srebreničkim logorima, te zatvaranje i iživljavanje nad djecom, trudnicama i starcima.
Lale navodi jedinstven slučaj da su u logor “pilićarnik” bili zatvoreni svi stanovnici srpskog sela Čumavići i okolnih zaselaka kod Srebrenice, koji su prvi popaljeni pod komandom Nasera Orića početkom maja 1992. godine. Tu su, dodaje Lale, bila djeca, trudnice, starci i nad njima su se iživljavali svi koji nisu imali časti i karaktera.
“Poznati su zločinački primjeri da su na panjeve stavljali glave dvogodišnje djece i izvodili roditelje da kažu koje će da zakolju, a koje da ostave”, podsjeća Lale i ističe da niko nije odgovarao za zločine počinjene u tim logorima.
Govoreći o torturama u srebreničkim logorima za Srbe, Lale je ukazao i na primjer iz februara 1993. godine, kada je jedna grupa logoraša dovedena u magacin teritorijalne odbrane, gdje su danima mučeni i premlaćivani tako da ih je šest podleglo tim zvjerskim iživljavanjima pripadnika Armije RBiH.
Lale navodi da su, prema svjedočenju preživjelih, Kostadina Popovića iz Kravice i još neke ubili bukovim cjepanicama. Naglašava da su tu tučeni i mučeni i maloljetnici, te napominje da je više od desetoro srpske djece bilo u logorima u Srebrenici, ne računajući djecu koja su bila u logoru “pilićarnik” u Potočarima.
Brano Vučetić iz Bratunca, koji je kao ranjeni devetogodišnjak bio zatvoren u logoru u Srebrenici, rekao je da za ubistvo njegovih roditelja i maloljetnog brata, kao i još 46 djece iz regije Birač, niko još nije odgovarao, što se nikada ne smije zaboraviti.
“Ne mogu zaboraviti svoje roditelje i brata. Preživio sam da njegujem sjećanje na njih. Da im prislužujem svijeće i pričam svojoj i drugoj srpskoj djeci o našem stradanju. Neka znaju i da se čuvaju”, ističe Vučetić.
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski i arhiepiskop sarajevsko-srebrenički Hrizostom izjavio je da je srednje Podrinje i Birač jedno od područja najstravičnijih stradanja srpskog naroda.
“Više nećemo dopustiti političkim i istorijskim mešetarima da srpskom narodu nametnu zaborav, već ćemo, ako Bog da, podignuti Memorijalni centar u Bratuncu sa spomen-crkvom i spomenikom koji će za sva vremena podsjećati kako nas Srbe, tako i druge koji prolaze kroz Podrinje i Birač, da je srpski narod upravo najstradalniji narod na području ove regije”, naglasio je mitropolit dabrobosanski u intervjuu za Srnu.
Fotografije 600 ubijenih i poginulih Srba, većinom civila, iz bratunačke i srebreničke opštine, prije nekoliko dana su postavljene pored puta od Bratunca prema Srebrenici sa ciljem da svi koji ovih dana dolaze u Potočare i Srebrenicu vide i uvjere se da su ovdje počinjeni zločini nad srpskim civilima.
Postavljanje fotografija organizovali su članovi organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih srpskih civila iz ove dvije opštine, a njima se pridružila i predsjednica ove organizacije na republičkom nivou Isidora Graorac.
Graorčeva je istakla da fotografije potvrđuju da su ti ljudi postojali, da imaju imena i prezimena, ali da za njihova stradanja niko nije procesuiran. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je ovo put srpskog vapaja i poruka svima koji ovuda prođu da se još jednom uvjere u istinu o velikom srpskom stradanju u ovoj regiji.
Društvo
DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.
Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.
Društvo
NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.
Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.
Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.
Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.
U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.
Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.
Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.
Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.
Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.
-
Hronika2 dana ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA KOJA LOMI SRCE! ŽOTA POGINUO samo desetak dana nakon što se oženio MAJKOM SVOJE TROJE DJECE
-
Svijet1 dan ago
HAOS U NJEMAČKOJ! Srbin zbog sina napao tri vaspitačice u vrtiću
-
Politika2 dana ago
NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!
-
Region2 dana ago
ALEKSANDAR VUČIĆ “Kontejner revolucija nije budućnost Srbije”
-
Politika22 sata ago
POTVRĐENO! Dodik dobrovoljno pristupio, ne postoje razlozi za ranije mjere
-
Region2 dana ago
ZAGREB U POTPUNOSTI BLOKIRAN! Ovo su sve mjere za Thompsonov koncert
-
Region2 dana ago
ŽESTOKA PORUKA VEDRANE RUDAN! “Tompson heroj? Onda znamo sve o tom narodu!”