Connect with us

Društvo

IMA SE, MOŽE SE Stan u Srpskoj prodat za više od POLA MILIONA KM

Prema podacima iz kupoprodajnih ugovora i upitnika, a koji su bili predmet upisa prava vlasništva u područnim jedinicama i područnim kancelarijama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u periodu od 1.januara 2024 do 30. juna 2024. godine, registrovano je ukupno 8.654 kupoprodajnih ugovora, u kojima je prometovano 17.926 nepokretnosti, saopštila je ova uprava.

– Ostvarena suma cijena (novčana vrijednost) u datim ugovorima iznosi 562.468.965,4 KM te je za oko 35 miliona konvertibilnih maraka manja od ukupnog zbira cijena nepokretnosti registrovanih u istom periodu 2023. godine – navodi se u saopštenju.

Obim tržišta nepokretnosti smanjen je za oko 16 odsto, a suma cijena smanjena za oko šest odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše prometovanih nepokretnosti zabilježeno je u Banjaluci i Bijeljini, a broj prometovanih nepokretnosti i broj ugovora značajnije ne odstupa od prvog polugodišta prošle godine.

Cijena najskupljeg stana u Republici Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosila je 507.110 KM i evidentirana je u gradu Banjaluka.

Površina stana iznosi 133,45 m2 i nalazi se u objektu izgrađenom 2024. godine. Uz stan je prometovana i pomoćna prostorija (podrum, ostava), pri čemu ukupna ostvarena cijena u ugovoru iznosi 511.840 KM.

Analizirajući podatke koji su javno dostupni u Registru cijena nepokretnosti cijena najskuplje prometovane kuće iznosi 550.000 KM i evidentirana je u gradu Laktaši. Korisna površina kuće iznosi 341 m2, sa zemljištem uz objekat površine 7.216 m2 , a izgrađena je 2001. godine.

Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta iznosi 1.521.000 KM i evidentirana je u gradu Banjaluka. Korisna površina objekta iznosi 359,3 m2 , a površina zemljišta uz objekat 463 m2 i sagrađen je 2020. godine.

– Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog prostora iznosi 2.340.000 KM i evidentirana je u gradu Istočno Sarajevo. Površina poslovnog prostora iznosi 724,39 m2 i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine. Cijena najskuplje prometovane garaže u objektu (sa tri parking mjesta) iznosi 68.746 KM i evidentirana je u gradu Banjaluka – ističe se u saopštenju.

Površina garaže iznosi 55,7 m2 i nalazi se u objektu izgrađenom 2014. godine.

Cijena najskupljeg prometovanog garažnog mjesta u objektu iznosi 50.000 KM i evidentirana je u gradu Banja Luka. Površina garažnog mjesta iznosi 12 m2 i nalazi se u objektu izgrađenom 2021. godine.

Cijena najskupljeg prometovanog građevinskog zemljišta je evidentirana u gradu Banja Luka i iznosi 4.300.000 KM za površinu zemljišta od 4.748 m2 . Cijena najskupljeg prometovanog poljoprivrednog zemljišta je evidentirana u opštini Šamac i iznosi 90 000 KM za površinu zemljišta od 43.886 m2 (4,4 ha).

– Od ukupnog broja nepokretnosti koje su unijete u Registar cijena nepokretnosti, a koje se nalaze u okviru kupoprodajnih ugovora koji su sklopljeni u periodu 1.1.2024 – 30.6.2024. godine najviše se prometovalo poljoprivredno zemljište (njive, livade i vrtovi) u odnosu na ukupan broj prometovanih nepokretnosti, za razliku od istog perioda prošle godine kada se najviše prometovalo građevinsko zemljište – navodi se.

Posmatrajući ukupne cijene nepokretnosti u kupoprodajnim ugovorima koji su sklopljeni tokom ove godine najviše novca za nepokretnosti potrošeno je u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Istočnoj Ilidži, Laktašima, Palama, Doboju i Trebinju.

Od osnivanja Registra cijena nepokretnosti 1.1.2017. godine do 30.6.2024. godine zabilježen je promet nepokretnosti vrijednosti od oko šest milijardi konvertibilnih maraka.

RUGIPP od početka 2017. godine na teritoriji cijele Republike Srpske evidentira sve kupoporodajne ugovore na osnovu kojih se vrši promet i knjiženje nepokretnosti. Lični podaci iz kupoprodajnih ugovora su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, dok su podaci koji se odnose na cijenu, površinu, približnu lokaciju i vrstu nepokretnosti javno dostupni na zvaničnoj internet stranici RUGIPP-a.

Na istoj stranici moguće je pogledati detalje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja Registra cijena nepokretnosti.

Osnovni cilj uspostavljanja i vođenja Registra cijena nepokretnosti je plansko praćenje cijena i analiza tržišta nepokretnosti, a kako bi svi akteri, te strani investitori na tržištu nepokretnosti Republike Srpske imali lako dostupne podatke o cijenama i drugim karakteristikama nepokretnosti na različitim lokacijama i vremenskim periodima.

– Transparentnost i dostupnost podataka Registra cijena nepokretnosti pruža mogućnost razvoja tržišta nepokretnosti, te formiranje realnih cijena na osnovu zakona ponude i potražnje. RUGIPP redovno informiše javnost o kretanju cijena na tržištu nepokretnosti putem Godišnjih izvještaja iz Registra cijena nepokretnosti.

Međutim, zbog povećanog interesovanja medija, građana, privrednih i poslovnih subjekata za pouzdanim podacima sa tržišta nepokretnosti RUGIPP je izradila Polugodišnji izvještaj o stanju tržišta nepokretnosti kako bi se dobila jasna slika o tržištu nepokretnosti u navedenom periodu.

 

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno sa kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, uz djelimično razvedravanje po podne, te dnevnu temperaturu vazduha do 26 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne oblačno, na jugu i istoku kiša, u ostalim predjelima pretežno suvo uz ponegdje slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana na istoku ostaje oblačno i hladnije uz slabe padavine ponegdje, a u ostalim krajevima suvo i sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 12 do 19, u višim predjelima od devet stepeni, a dnevna od 18 do 26, u višim krajevima od 15 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni, u Hercegovini i na zapadu povremeno jsa jakim udarima, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

VRUĆINE UTICALE NA ISHRANU STOKE: Prijeti li nam nestašica i poskupljenje mlijeka?

Proizvodnja mlijeka u BiH u konstantnom je padu, zbog visokih troškova i niske otkupne cijene. Međutim, situaciju su ovog ljeta dodatno zakomplikovale ekstremne temperature, koje su uticale na to da krave na farmama daju manje mlijeka zbog lošeg prinosa kukuruza.

Uprkos stalnom rashlađivanju i prilagođenoj ishrani zbog visokih temperatura, dnevna proizvodnja mlijeka na farmi poljoprivrednog dobra “Semberija” pala je sa skoro 10.000 na 8.000 litara.

Proizvođači ističu da su visoke temperature dodatno zakomplikovale ionako tešku situaciju u mljekarstvu. Loš ovogodišnji rod kukuruza još jedan je u nizu udaraca.

“Problem će biti prehraniti stoku, a stočni fond se mora sačuvati. Sve što mi proizvedemo, od toga nema apsolutno nikakve vajde”, rekao je Miko Rikanović, poljoprivredni proizvođač.

“Taj kukuruz nema nikakvu energetsku vrijednost, nema hranjivost, sav je smežuran, pokupljen, nije ni za stočnu upotrebu. Narod će početi da prodaje goveda i da smanjuje proizvodnju”, izjavio je Radenko Arsenović, proizvođač mlijeka.

U mljekarskoj industriji ističu da krajnji potrošači, barem za sada, ne treba da brinu o porastu cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.

“Ja mislim da ne, ali ne odlučujem o tome ja, ali ja mislim da neće doći do poskupljenja. Zadnje poskupljenje bilo je početkom godine ili u decembru i ta cijena je ove godine čitavu godinu”, rekao je Duško Cvijetinović, vlasnik mljekare.

Ipak, izvjesno je da će trend smanjenja proizvodnje biti nastavljen jer su proizvođači pritisnuti niskom otkupnom cijenom, preskupim repromaterijalom i nedostatkom radne snage primorani da smanjuju broj muznih grla.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI ĆE U SRPSKOJ POJEFTINITI OGREV: Hiljade kubika drva trunu zbog SLABE PRODAJE, ali cijene ipak ne padaju

Na šumskim putevima širom Srpske trune oko 300.000 kubika posječenog drveta, koje “Šume RS” nemaju kome prodati.

Čak i prodaja drva za ogrev je drastično pala, jer je prošla zima bila izuzetno blaga, pa je u mnogim domaćinstvima, koja se griju na drva, ostalo ogreva od lani.

Uovakvoj situaciji, kad je ponuda ogromna, a potražnja slaba, bilo bi logično da drva pojeftine, ali to se za sada nije desilo.

Istina, drva nisu ni poskupila: prodaju se po istim cijenama kao i lani.

Tako “Šume RS” drva za ogrev prodaju po 105 KM po kubiku. Iz sedam kubika se može dobiti 10 prostornih metara drveta, što znači da, nabavka drva na ovaj način košta oko 74 KM po metru, ali uz to valja platiti i prevoz.

I privatni dobavljači, kao i lani, drva prodaju drva cijeni od oko 100 KM po metru, s tim da je u ovu cijenu uračunat i prevoz.

FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Prodaja ide loše, mnogi vjeruju da će zimu predeverati sa ogrevom koji im je ostao od lani i uz dogrijavanje na struju. Mnogi su prešli na pelet, koji je sada mnogo jeftiniji nego lani – kaže jedan dobavljač ogreva.

Drva ima, ali radne snage manjka, tako da nije isključeno da ove jeseni rezanje i cijepanje drva bude još skuplje nego lanikada je ova usluga, u kompletu, koštala i do 27 KM po metru.

Kako objašnjavaju u “Šumama RS” cjenovnik drvnih sortimenata usvaja Vlada RS na prijedlog uprave ovog javnog preduzeća. A prijedloga za sniženje cijena, kako saznajemo, za sad nema.

Dragan Banjac, bivši direktor Šumskog gazdinstva Doboj, objašnjava da je situacija slična i u susjednim zemaljama, ali da su u regionu cijene ogrevnog drveta smanjene, dok se kod nas “ništa ne dešava”.

– 2022. godine paleta cijepanog drveta je u inostranstvo išla po cijeni od 185 do 190 evra, a sada je oko 90 evra. “Šume Federacije BiH” daju popuste na avansno plaćanje, ogrev u Hrvatskoj je pao na 33 evra po metru, neke države daju i subvencije, kako bi se smanjile zalihe drvnih sortimenata i pomoglo stanovništvu, a kod nas ništa – kaže Banjac za Srpskainfo.

Kupovina drva za ogrev u mnogim domaćinstvima u Srpskoj je veliki izdatak, za koji se štedi tokom čitave godine.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U strahu da bi ogrev mogao poskupjeti, mnogi su ranijih godina drva nabavljali već u junu ili julu, ali ove godine nije tako.

Nastavi čitati

Aktuelno