Connect with us

Društvo

INSTITUCIJE ŠTO PRIJE DA UTVRDE, imamo li u zdravstvu ljude sa kupljenim diplomama?

Institucije bi što prije trebalo da utvrde da li su u zdravstvo u BiH zalutale osobe sa kupljenim diplomama, poručuju stručnjaci.

I zaista, takvo pitanje je sasvim legitimno nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u predmetu “Klaster”, gdje se nedvosmisleno spominje i zdravstvena struka.

“Tužilački tim podigao je optužnicu kojom 21 fizičku i pravnu osobu terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zatim za koruptivna krivična djela i nedopuštenu trgovinu više desetina visokoškolskih diploma, uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske, zdravstvene struke, menadžmenta i drugih profila”, kažu iz Tužilaštva BiH.

Naši sagovornici kažu da zakoni ne dozvoljavaju da imamo privatne medicinske fakultete, tako da ne vjeruju da su sporne konkretno ljekarske diplome, ali je ovaj slučaj, ističu, potrebno izvesti na čistac.

Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine FBiH, kaže da bilo koja lažna diploma ugrožava živote, a ljudi koji rade različite poslove nose određenu odgovornost – od građevinca, do vozača, s tim što je u medicinskoj struci to još direktnije.

“Kad govorimo o konkretnom slučaju, ja vjerujem da je to značilo da se radilo o raznim diplomama iz domena sestrinstva. Mislim da kod nas nije došlo do tog nivoa da se organizirano lažiraju diplome ljekara. Bilo koja diploma može ugroziti život ako je lažna, a pogotovo diploma zdravstvenih radnika”, rekao je Jatić za “Nezavisne novine”.

Ocjenjuje da je vrijeme da se društvo ozbiljnije pozabavi uopšteno diplomama, kao i da se rad svih fakulteta stavi pod nadzor.

“Ja vjerujem da su policijske agencije koje se time bave sve izdokumentirale, samo je pitanje političke volje da se to završi”, naveo je Jatić.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kaže da lično nije imao dodira sa sumnjivim diplomama.

“U našem Domu zdravlja Čelinac nemamo nijednog prekvalifikanta i svi su manje-više iz državnih javnih ustanova”, kaže za “Nezavisne novine” Kuprešak, koji je i direktor Doma zdravlja Čelinac.

Ali, kako je poručio, generalno država, odnosno nadležni organi, moraju raditi svoj posao.

“Što se tiče samih posljedica, zdravstvo je osjetljiv sistem i ne mogu ni da zamislim kakve bi se posljedice mogle desiti ako bismo imali kadrove koji nisu kompetentni za bavljenje svojim poslom. Ali, mislim da svi ljudi koji rukovode znaju kvalitet svojih radnika”, rekao je Kuprešak, koji ističe da je u svakom slučaju ovaj predmet potrebno izvesti na čistac.

Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, kaže da je apsolutno protiv bilo kakve trgovine i prodaje diploma.

“Ne bih želio da unaprijed osuđujem bilo koga dok to ne bude presuđeno, ali za mene veću odgovornost imaju ustanove koje izdaju takve diplome. Treba poći i od onoga ko je dao saglasnost za osnivanje takvih ustanova”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

Akcije “Klaster” se u skupštinskim klupama dotakla i narodni poslanik Mirna Savić Banjac.

U izjavi za “Nezavisne novine” ona ističe da svi moramo biti u velikom strahu jer se ova afera otegla te je više puta u Narodnoj skupštini Republike Srpske postavljala pitanje šta je s tim, jer je postojala bojazan da će se sve završiti bez konkretnih odgovora.

“Bilo koja kupljena diploma je nedopustiva i može da ima dalekosežne posljedice, a posebno kada pričamo o zdravstvu. Velika je bojazan šta sa zdravstvenim radnicima koji možda preko noći dobijaju određene prekvalifikacije, odnosno iz nekih drugih zanimanja preko noći postaju zdravstveni radnici, gdje su samim tim direktno ugroženi životi svakog građanina Srpske”, ističe Savić Banjčeva za “Nezavisne novine”.

Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” kazali da su svi univerziteti, fakulteti i visoke škole od kojih je po naredbama Suda BiH oduzeta dokumentacija u predmetu “Klaster” (matične knjige, dosijei studenata i druge službene evidencije), upoznati sa podacima lica čije je izdavanje diplome, titule ili zvanja Tužilaštvo BiH obuhvatilo istragom. Nisu nam, međutim, odgovorili na pitanje da li su o tome obavijestili poslodavce koji su zaposlili ljude sa spornim diplomama.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, ali MOGUĆA KIŠA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra biti sunčano i toplo vrijeme, a tokom dana očekuje se naoblačenje i ponegdje na zapadu slaba kiša.
Jutro će biti svježe, od sredine dana očekuje se naoblačenje od zapada uz postepeno jačanje jugozapadnog vjetra koji će uticati na dodatni rast temperature.
Popodne i uveče biće vjetrovito i umjereno oblačno, na zapadu je samo ponegde moguća vrlo slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će u prvom dijelu dana biti slab, zatim umjeren do jak jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 20, na jugu do 22, a najviša dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

O ŠTEDNJI NEMA NI GOVORA: Ni sa dvije prosječne plate nije moguće živjeti bez kredita

Prosječna plata u Republici Srpskoj, prema zvaničnim podacima za maj, iznosi 1.549 KM. Dvije takve plate u domaćinstvu, na papiru, djeluju kao stabilna osnova za pristojan porodični život.

Međutim, stvarni život običnih građana pokazuje suprotnu sliku. Ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da porodica preživi bez pomoći sa strane, kredita ili stalnog odricanja.

Ekonomisti upozoravaju da je prosječna plata varljiv pokazatelj standarda, jer visoke zarade u javnoj upravi, bankarstvu i nekim privatnim sektorima podižu statistički prosjek. Većina građana ostaje daleko ispod tog iznosa.

Ekonomista Predrag Mlinarević ističe da bi precizniji pokazatelj bila medijalna zarada, koja prikazuje primanja radnika koji se nalaze na sredini skale, onih 50% koji zarađuju manje.

-Medijalna zarada u Srpskoj je tek nešto iznad minimalne i kreće se oko 1.000 KM. Kada znamo da se preko 60% tih primanja troši na hranu, piće, odjeću, obuću i režije jasno je da većini ljudi ne ostaje ništa za život – kaže Mlinarević za Srpskainfo.

Sanja T. i njen suprug, oboje visokoobrazovani, imaju dvoje djece i prosječne plate. Zato svakog mjeseca balansiraju između računa, kredita, dječijeg vrtića i osnovnih troškova. Kako kaže za Srpskainfo, bez pomoći roditelja koji žive u inostranstvu, mogli bi samo da sanjaju odlazak na more ili neki kraći izlet.

Iznenadni trošak – veliki stres
-Jedna plata skoro da ode na kredit. A rata kredita je skoro ista kao mjesečni boravak djeteta u privatnom vrtiću, koji moramo da plaćamo, jer u javnom nema mjesta. Sandalice i papuče za vrtić nas koštaju 160 KM. A gdje su pelene, hrana, garderoba, rođendani? Ako se pokvari bojler, to je finansijski šok. Da ne govorim o ekskurzijama, školskoj opremi, registraciji ili servisu auta – kaže ona.

Ni Marko R. nije optimističniji. Njegova porodica, takođe sa dvije plate, nema kapacitet za odmor.

–O ljetovanju ne razmišljamo. Svaki neplanirani trošak znači stres. Štedimo kako možemo, ali tužno je da smo se pomirili s tim da je život s kreditima i dugovima naša realnost. Guši kao nikad – kaže on za Srpskainfo i dodaje da finansijski problem posebno narastu kad krenu pripreme za školu.

Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” potvrđuje da dvije prosječne plate više nisu dovoljne ni za osnovnu potrošačku korpu.

-Ta korpa ne uključuje ono što bi porodica trebalo da ima, već jedva ono što mora. Ljudi danas nemaju mogućnost da planiraju godišnji odmor, vikend putovanja, večere, kino, koncerte, sve ono što život čini normalnim i dostojanstvenim. Ogromna većina građana u Srpskoj živi samo za osnovno preživljavanje – upozorava Marić.

Prema njenim riječima, građani sve češće posežu za kreditima, zadužuju se kod banaka, koriste dozvoljene minuse, ali ne za neki luksuz, već za osnovno u životu.

-Troškovi života nisu samo osnovne životne namirnice i da razmišljamo imamo li dovoljno novca za hranu. Živimo u eri naprednog društva i najnormalnije je da danas ljudi planiraju godišnji odmore, da negdje izađu na vikend, da mogu da priušte jednom nedjeljno da izađu na večeru, da mogu da odvedu djecu na neki koncert, u kino, da proslave rođendane – ističe on i dodaje kako je potrošačka korpa i dobar pokazatelj koliko smo zaista siromašni.

-O štednji sa dvije prosječne plate nema govora. Mi se svakako odričemo mnogih stvari da bismo imali pristojan život – ističe ona.

Ljudi se školuju, rade, plaćaju sve što treba, odgajaju djecu i svakodnevno se suočavaju s pitanjem: kako preživjeti ovaj mjesec? U najkraćem, prosječna plata ne pokriva život. A “prosječno” znači preživljavanje, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

DOŽIVJETI STOTU: Gdje ima najviše stogodišnjaka i šta sve utiče na dužinu životnog vijeka?

U svijetu danas živi oko 630.000 ljudi koji su doživjeli 100. rođendan, a više od polovine njih nalazi se u samo deset zemalja, među kojima se Japan izdvaja kao apsolutni rekorder. Koje još države prednjače i šta nauka kaže o tajnama ekstremne dugovječnosti?

Ljudi koji ove godine proslave svoj 100. rođendan zaista su prošli mnogo toga. Rođeni 1925. godine, između dva svjetska rata, bili su svjedoci svega, od otkrića penicilina do pojave TikToka.

Ipak, veoma mali broj ljudi dostigne tu starost.

Prema najnovijim procenama Ujedinjenih nacija, širom svijeta živi oko 630.000 stogodišnjaka, a većina njih je u samo deset zemalja.

Te zemlje se nalaze u Aziji, Evropi i Sjevernoj Americi i razlikuju se po veličini, ekonomskoj snazi, političkom uređenju, kvalitetu zdravstvene zaštite i društvenim strukturama.

Svaki peti stogodišnjak, otprilike 123.000 ljudi, živi u Japanu, koji takođe ima jednu od najviših očekivanih dužina života na svijetu: 88 godina za žene i 82 za muškarce.

Slijede Sjedinjene Američke Države sa oko 74.000 stogodišnjaka, Kina (oko 49.000) i Indija (38.000).

Međutim, kada se broj stogodišnjaka uporedi s veličinom populacije, SAD i Kina padaju na listi, dok Francuska, Grčka i Italija dolaze bliže vrhu.

Japan i dalje ostaje izuzetak, sa 100 stogodišnjaka na 100.000 ljudi, dok ga nadmašuje samo Hongkong sa stopom od 133.

“Japan je na vrhu svih lista”, rekla je Solvejg Kaningem, profesorka koja vodi istraživanja o zdravlju, starenju i dugovječnosti pri Holandskom interdisciplinarnom demografskom institutu (NIDI), za Euronews Health.

Prema njenim riječima, to je najvjerovatnije rezultat kombinacije ishrane, fizičke aktivnosti i zdravog okruženja za život.

Pravi test, kaže ona, bio bi posmatrati zdravlje ljudi koji su se prije više decenija doselili u Japan i videti da li im starenje ide jednako dobro kao domaćem stanovništvu.

Šta stoji iza ekstremne dugovječnosti?

Ekstremna dugovječnost već dugo zbunjuje naučnike i fascinira javnost, podstičući nastanak brojnih knjiga, emisija, naslova i vodiča za samopomoć.

Jedno popularno objašnjenje je teorija o “plavim zonama”, geografskim područjima u kojima ljudi izuzetno dugo žive zahvaljujući kombinaciji zdrave ishrane, aktivnog života, čvrstih socijalnih veza i genetike.

Međutim, istraživači su postavili pitanje da li su ove “plave zone” zaista realne ili su posljedica netačnih podataka.

Jedna studija je prošle godine izazvala veliku pažnju jer je navela dva glavna razloga zašto se u nekim zemljama bilježi veliki broj stogodišnjaka: administrativne greške u matičnim knjigama rođenih i prevara u sistemima penzija i socijalne pomoći.

Kaningem priznaje da vjerovatno postoji određeni broj “odstupanja u podacima”, ali smatra da ona ne mijenjaju širu sliku, posebno jer zemlje sa najviše stogodišnjaka obično imaju i najduži životni vijek uopšte.

“Ako pretpostavimo da ljudi u tim zemljama generalno žive duže, nije iznenađenje da veći procenat njih doeka stotu”, kaže ona.

Čak i zemlje sa nižim očekivanim životnim vijekom mogu imati iznenađujuće veliki broj stogodišnjaka.

“U mjestima gdje je smrtnost u ranoj fazi života visoka, oni koji prežive su izuzetno snažni”, objašnjava Kaningem.

Ipak, dodaje, nema nikakvog “magičnog recepta”.

Za sada, ima više pitanja nego odgovora kada je riječ o ekstremnoj dugovječnosti, ali demografi i stručnjaci za zdravlje saglasni su da su ključni faktori dugog i zdravog života jednostavni: redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, pristup medicinskoj nezi, kvalitetan san, izbjegavanje alkohola i duvana, i upravljanje stresom.

“Ne znam koliko lično vjerujem u tvrdnje da su riblje ulje, čokolada ili čaša vina čudotvorni za dug život”, zaključuje Kaningem, piše Euronews.

Nastavi čitati

Aktuelno