Connect with us

Politika

IRB: Uzalud upozoravamo na zapošljavanje u „Poštama“

„Pošte Srpske“ nastavile su i u prošloj godini da povećavaju broj zaposlenih i pored toga što im većinski državni akcionari uporno skreću pažnju na to.

Broj zaposlenih u „Poštama“ u prošloj godini je povećan za 63 tako da su na kraju godine imale 2.529 radnika.

Međutim, broj onih koji su lani zaposleni je i veći s obzirom na to da su neki odlazili u penziju ili na druga radna mjesta.

Upravo na to Investiciono – razvojna banka (IRB) kao većinski akcionar godinama upozorava, ali se uprava ovog javnog preduzeća ne potresa mnogo zbog toga, što su shvatili i u IRB-u.

„Planirani broj radnika na kraju 2022. godine iznosi 2.529, koliko se predviđa zadržati i u 2023. godini. Međutim, banka skreće pažnju da je broj radnika na kraju 2021. godine bio 2.466. Nastavljen je trend rasta broja zaposlenih i ovdje se ne misli na zamjenu radne snage koja odlazi zbog prirodnog odliva, na šta banka uzalud skreće pažnju već dugi niz godina“, kazala je na posljednjoj Skupštini akcionara predstavnica IRB-a Dijana Obradović.

Bez obzira na to IRB je, u skladu sa rješenjem Vlade RS, glasala za sve planske dokumente „Pošta“ za ovu godinu.

“Banka je zadovoljna određenim planiranim pozitivnim poslovnim trendovima koji se tiču rezultata poslovanja, ali je i dalje nezadovoljna politikama radne snage i upravljanjem likvidnošću”, navela je ona.

Na rast broja zaposlenih kao i troškova bruto zarada i naknada upozorio je i Penzijski rezervni fond (PREF) RS koji je imao zamjerke i na planirana zaduženja.

Inače „Pošte“ i u ovoj godini planiraju milionska zaduženja za održavanje tekuće likvidnosti, ali i kredit od devet miliona KM za kupovinu objekta za sorting centar koji prethodne dvije godine nisu uspjele da realizuju.

CAPITAL

Politika

NOVI MILONI ZA STARE DUGOVE! Vlada daje garancije za nova zaduženja

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska kreditna zaduženja kojim bi refinansirale ranije obaveze.

Tako je “Bolnica Gradiška” podnijela inicijativu za dobijanje garancije od Vlade RS za zaduženje od četiri miliona maraka, dok je bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora tražila odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka.

Treća bolnica, “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira se zadužiti 3,4 miliona maraka za podmirivanje starih dugova.

Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti pod istim uslovima i sa rokom otplate do pet godina.

Nakon što je Vlada RS usvojila inicijative, u narednih nekoliko sedmica trebalo bi i da prihvati odluke o zaduženju.

Inače, ​Vlada RS dogovorila je u novembru prošle godine modalitet za izmirenje oko 75 miliona KM zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

Najavili su tada da će tim zaduženjem zdravstveni sistem Republike Srpske biti doveden u potpunu finansijsku stabilnost.

Rečeno je da će navedenih 75 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom.

Takođe, ministarka finansija Zora Vidović tada je rekla da bi sav zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj trebao da bude izmiren ove godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Politika

Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!

”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.

Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

Nastavi čitati

Politika

“LOGIČNO SUBJEKTIVAN” SELAK BRANI NEODBRANJIVO! Maksic oštrim riječima nakon političkog duela

Izjave i reakcije nakon nedavnog političkog duela i dalje ne jenjavaju, a posebnu pažnju izazvao je komentar ministra Gorana Selaka, koji je pokušao dati svoj osvrt na ishod debate. Ipak, iz redova opozicije stižu oštre kritike, uz poruke da je riječ o pokušaju opravdavanja neodbranjivog.

Šef Kluba odbornika PSS u Banjaluci Igor Maksić poručio je da je ministar Selak u svojoj izjavi bio, kako kaže, „logično subjektivan“, ali i nedovoljno uvjerljiv.

„Goran Selak, ‘logično subjektivan’ ministar, mora otvoreno da brani neodbranjivo, kad već nije mogao da se odbrani od nedavnih kvalifikacija koalicionih partnera US i SP po pitanju opet ‘subjektivnog’ tumačenja rejtinga sopstvene stranke“, izjavio je Maksić.

On dodaje da, čak i ako namjera ministra nije bila da procjenjuje pobjednika duela, način na koji je to učinjeno ostavlja mnogo prostora za kritiku.

„Možda mu stvarno nije bila namjera da daje ocjene o pobjedniku duela, ali zadatak svakako jeste i to jako loše odrađen“, naglasio je Maksić.

Prema njegovim riječima, teme koje su iznesene tokom emisije nisu novost za javnost, već dobro poznata pitanja o kojima se dugo govori.

„(Ne)djela režima koje je gradonačelnik iznio u toj emisiji javnost odavno zna napamet, a sudeći po reakcijama i premijer. O tom čovjeku koji je došao da razgovara i načinu na koji je to radio suvišno je pričati“, zaključio je Maksić.

Ova razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu, dok javnost s pažnjom prati dalji razvoj odnosa unutar vladajuće koalicije i reakcije opozicije.

Nastavi čitati

Aktuelno