Prema istraživanju, Kina je jedno od najskupljih mjesta na svijetu za podizanje djece, s neproporcionalnim utjecajem na žene, jer se zemlja bori s demografskom krizom.
Studija, koju je u srijedu objavio YuVa institut za populacijska istraživanja u Kini, pokazala je da prosječna cijena odgoja djeteta od rođenja do 17. godine iznosi oko 74.800 dolara, što se penje na više od 94.500 dolara za izdržavanje djeteta do diplomiranja.

Troškovi podizanja djeteta mlađeg od 18 godina u Kini iznose 6,3 puta BDP po glavi stanovnika, navodi se u izvještaju – što je drugi omjer nakon njenog istočnoazijskog susjeda Južne Koreje, koja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu i gdje su troškovi podizanja djece 7,79 puta veći od BDP-a po glavi stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju se navodi da je potrošnja bila samo 2,08 puta BDP po glavi stanovnika u Australiji, 2,24 puta u Francuskoj, 4,11 puta u Sjedinjenim Državama i 4,26 puta u Japanu – još jednoj istočnoazijskoj zemlji koja se dugo bori sa ubrzanim starenjem stanovništva i pad nataliteta.

“Zbog razloga kao što su visoka cijena porođaja i teškoća za žene da uravnoteže porodicu i posao, spremnost Kineza da imaju djecu gotovo je najniža u svijetu”, navodi se u izvještaju. “Nije pretjerano opisati trenutnu situaciju stanovništva kao kolaps”.

Stanovništvo Kine se smanjilo u posljednje dvije godine, a 2023. je označila najnižu stopu nataliteta od osnivanja komunističke Kine 1949. Prošle godine je Kinu pretekla Indija kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Demografska kriza prijeti da ima značajan utjecaj na drugu po veličini svjetsku ekonomiju – i produbila se posljednjih godina uprkos naporima vlasti da preokrenu trend nakon decenija restriktivne politike kontrole rađanja.

Iako je vlada ublažila ograničenje broja djece po paru, pokrenula nacionalne kampanje ohrabrujući porodice da imaju više djece i ponudila finansijsku olakšicu, malo se toga promijenilo – dijelom zato što za mnoge žene žrtva jednostavno nije vrijedna toga, izvještava IuVa rekao je.

Žene koje uzmu porodiljsko odsustvo mogu se suočiti s “nepravednim tretmanom” na poslu, kao što je premještanje u druge timove, smanjenje plaće ili propuštanje mogućnosti napredovanja, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da ako troškove porodiljskog odsustva u potpunosti snose kompanije bez pomoći vlade, poslodavci bi mogli izbjeći zapošljavanje žena u reproduktivnom dobu – nešto što je već široko viđeno u Kini, s izvještajima o ženama koje se pitaju o planiranju porodice tokom intervjua za posao ili preskaču određene pozicije čak i ako ne planiraju da imaju djecu.

I dok neke žene potpuno prestanu raditi dok odgajaju svoju djecu, to čini ponovni ulazak na tržište rada nevjerovatno teškim. Žene koje imaju djecu mogu se suočiti s padom plata od 12 do 17 posto, navodi se u izvještaju, pozivajući se na istraživanje iz više časopisa.

Ove žrtve su možda bile češće u prošlim decenijama – ali Kineskinje su obrazovanije i ekonomski nezavisnije nego ikad i sada su brojnije od muškaraca u programima visokog obrazovanja. Uz toliki napredak postignut posljednjih godina, žene sve više daju prioritet svojim karijerama i samorazvoju u odnosu na tradicionalne prekretnice poput braka i porođaja, ranije su rekli stručnjaci.

Zatim, tu su troškovi u vremenu, trudu i novcu za podizanje djeteta.

Žene provode pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena
Istraživanja pokazuju da su žene u Kini prvenstveno odgovorne za kućne poslove kao što su kuvanje, čišćenje i kupovina – kao i za brigu o djeci, uključujući njihovo odvođenje u školu, pomoć oko domaćih zadataka i podučavanje.

Pozivajući se na dokument iz 2018. godine, u izvještaju se kaže da to znači da žene gube skoro pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena – s tim da se gotovo svi ti sati troše na kućne poslove. Iako očevi gube i malo slobodnog vremena, ni njihovo plaćeno radno vrijeme se ne mijenja značajno, navodi se u izvještaju IuVa.

“Budući da trenutno društveno okruženje u Kini nije pogodno za rađanje, vremenski i oportunitetni troškovi za žene da imaju djecu su previsoki”, navodi se u izvještaju. “Neke žene moraju odustati od rađanja djece u zamjenu za priliku da uspiju u karijeri.”

Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u 2023., nešto bolje od zvaničnog cilja koji je postavio Peking. Ali zemlja se suočava sa bezbroj izazova, uključujući rekordan pad imovine, rastuću nezaposlenost mladih, deflatorne pritiske, rastuće korporativne obaveze i sve veći finansijski stres na lokalne samouprave.

U izvještaju se upozorava da bi pad nataliteta mogao imati dubok uticaj na ekonomski rast, ukupnu sreću ljudi i globalni položaj Kine.

Autori su pozvali na nacionalne politike za smanjenje troškova porođaja “što je prije moguće” – kao što su gotovinske, porezne i stambene subvencije, jednako porodiljsko i roditeljsko odsustvo, zaštita reproduktivnih prava neudatih žena i reforma obrazovanja.

(JA/EURACTIV.rs)