Connect with us

Svijet

JEDNA OD NAJSKUPLJIH DRŽAVA NA SVIJETU ZA PODIZANJE DJECE! Da li se ženama u ovoj zemlji “isplati” da rađaju?

Prema istraživanju, Kina je jedno od najskupljih mjesta na svijetu za podizanje djece, s neproporcionalnim utjecajem na žene, jer se zemlja bori s demografskom krizom.
Studija, koju je u srijedu objavio YuVa institut za populacijska istraživanja u Kini, pokazala je da prosječna cijena odgoja djeteta od rođenja do 17. godine iznosi oko 74.800 dolara, što se penje na više od 94.500 dolara za izdržavanje djeteta do diplomiranja.

Troškovi podizanja djeteta mlađeg od 18 godina u Kini iznose 6,3 puta BDP po glavi stanovnika, navodi se u izvještaju – što je drugi omjer nakon njenog istočnoazijskog susjeda Južne Koreje, koja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu i gdje su troškovi podizanja djece 7,79 puta veći od BDP-a po glavi stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju se navodi da je potrošnja bila samo 2,08 puta BDP po glavi stanovnika u Australiji, 2,24 puta u Francuskoj, 4,11 puta u Sjedinjenim Državama i 4,26 puta u Japanu – još jednoj istočnoazijskoj zemlji koja se dugo bori sa ubrzanim starenjem stanovništva i pad nataliteta.

“Zbog razloga kao što su visoka cijena porođaja i teškoća za žene da uravnoteže porodicu i posao, spremnost Kineza da imaju djecu gotovo je najniža u svijetu”, navodi se u izvještaju. “Nije pretjerano opisati trenutnu situaciju stanovništva kao kolaps”.

Stanovništvo Kine se smanjilo u posljednje dvije godine, a 2023. je označila najnižu stopu nataliteta od osnivanja komunističke Kine 1949. Prošle godine je Kinu pretekla Indija kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Demografska kriza prijeti da ima značajan utjecaj na drugu po veličini svjetsku ekonomiju – i produbila se posljednjih godina uprkos naporima vlasti da preokrenu trend nakon decenija restriktivne politike kontrole rađanja.

Iako je vlada ublažila ograničenje broja djece po paru, pokrenula nacionalne kampanje ohrabrujući porodice da imaju više djece i ponudila finansijsku olakšicu, malo se toga promijenilo – dijelom zato što za mnoge žene žrtva jednostavno nije vrijedna toga, izvještava IuVa rekao je.

Žene koje uzmu porodiljsko odsustvo mogu se suočiti s “nepravednim tretmanom” na poslu, kao što je premještanje u druge timove, smanjenje plaće ili propuštanje mogućnosti napredovanja, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da ako troškove porodiljskog odsustva u potpunosti snose kompanije bez pomoći vlade, poslodavci bi mogli izbjeći zapošljavanje žena u reproduktivnom dobu – nešto što je već široko viđeno u Kini, s izvještajima o ženama koje se pitaju o planiranju porodice tokom intervjua za posao ili preskaču određene pozicije čak i ako ne planiraju da imaju djecu.

I dok neke žene potpuno prestanu raditi dok odgajaju svoju djecu, to čini ponovni ulazak na tržište rada nevjerovatno teškim. Žene koje imaju djecu mogu se suočiti s padom plata od 12 do 17 posto, navodi se u izvještaju, pozivajući se na istraživanje iz više časopisa.

Ove žrtve su možda bile češće u prošlim decenijama – ali Kineskinje su obrazovanije i ekonomski nezavisnije nego ikad i sada su brojnije od muškaraca u programima visokog obrazovanja. Uz toliki napredak postignut posljednjih godina, žene sve više daju prioritet svojim karijerama i samorazvoju u odnosu na tradicionalne prekretnice poput braka i porođaja, ranije su rekli stručnjaci.

Zatim, tu su troškovi u vremenu, trudu i novcu za podizanje djeteta.

Žene provode pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena
Istraživanja pokazuju da su žene u Kini prvenstveno odgovorne za kućne poslove kao što su kuvanje, čišćenje i kupovina – kao i za brigu o djeci, uključujući njihovo odvođenje u školu, pomoć oko domaćih zadataka i podučavanje.

Pozivajući se na dokument iz 2018. godine, u izvještaju se kaže da to znači da žene gube skoro pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena – s tim da se gotovo svi ti sati troše na kućne poslove. Iako očevi gube i malo slobodnog vremena, ni njihovo plaćeno radno vrijeme se ne mijenja značajno, navodi se u izvještaju IuVa.

“Budući da trenutno društveno okruženje u Kini nije pogodno za rađanje, vremenski i oportunitetni troškovi za žene da imaju djecu su previsoki”, navodi se u izvještaju. “Neke žene moraju odustati od rađanja djece u zamjenu za priliku da uspiju u karijeri.”

Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u 2023., nešto bolje od zvaničnog cilja koji je postavio Peking. Ali zemlja se suočava sa bezbroj izazova, uključujući rekordan pad imovine, rastuću nezaposlenost mladih, deflatorne pritiske, rastuće korporativne obaveze i sve veći finansijski stres na lokalne samouprave.

U izvještaju se upozorava da bi pad nataliteta mogao imati dubok uticaj na ekonomski rast, ukupnu sreću ljudi i globalni položaj Kine.

Autori su pozvali na nacionalne politike za smanjenje troškova porođaja “što je prije moguće” – kao što su gotovinske, porezne i stambene subvencije, jednako porodiljsko i roditeljsko odsustvo, zaštita reproduktivnih prava neudatih žena i reforma obrazovanja.

(JA/EURACTIV.rs)

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno