Connect with us

Svijet

KAKO JE TURISTIČKI BISER postao naopasniji grad na svijetu! Meksička TIHUANA SINONIM ZA OPSANOST!

Tihuana se danas smatra najopasnijim gradom u Meksiku zbog visoke stope ubistava i nasilja povezanim sa drogom.

A kada ste na vrhu liste u Meksiku, i svijet postane malo mjesto. Stopa ubistava je 138 na 100.000 ljudi. Kao glavna ulazna tačka za drogu koja dolazi iz Južne Amerike, Tihuana je leglo kartelskih aktivnosti.

Krajem prošle godine veliko bijelo platno visilo je iznad puta u Tihuani, sa porukom upućenom gradskim čelnicima.

– Dosta sa vašim simpatijama za Sinaloa kartel, mi smo vas locirali. Zapamtite da se meci ne odbijaju od javnih službenika.

Prijetnja je imala potpis Halisko kartela (CJNG), rapidno rastućeg kartela i jedne od najmoćnijih meksičkih kriminalnih grupa, koji je primarni trgovac fentanilom u SAD (uz heroin, metamfetamin i kokain). Na osnovu prosječne ulične vrijednosti, njen obrt prelazi 8,1 milijardu dolara za kokain i 4,6 milijardi dolara za kristalni met svake godine.

Kada je u pitanu kartel Sinaloa procjene godišnjeg prihoda kretale su se od tri do 39 milijardi dolara. Dok su se druge organizacije proširile na trgovinu ljudima i iznudu između ostalih, kartel Sinaloa je ostao uglavnom usredsrijeđen na drogu.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti iznio je podatak da 150 ljudi umire svakog dana u SAD od predoziranja drogom povezanom sa fentanilom. To je lijek koji ne samo da ubija Amerikance, već se sve češće koristi i na meksičkoj strani granice.

Najveći rival Haliska je Sinaloa kartel, prema američkoj Nacionalnoj procjeni opasnosti od droga iz 2020, to je jedan od najstarijih i najetabliranijih narko kartela u Meksiku, zadužen za izvoz i distribuciju droga u SAD.

Početkom 1990-ih, kartel Arelano Feliks je kontrolisao oblast oko Tihuane. Ali kako su godine prolazile i formirali se različiti savezi, dvije nove generacije meksičkih narko kartela, Sinaloa kartel i Kartel nove generacije iz Haliska kako mu je puno ime, došle su na vlast i još uvijek se bore za dominaciju.

Kriminal u klinču sa državom, zbog čega je Tihuana toliko važna?
Zbog svoje strateške pozicije postala je baza za djelovanje kartela, Kalifornija je na 250 kilometara putem, a od nje se račvaju i svi komunikacioni putevi u SAD. Tihuana je takođe i centar za trgovinu ljudima i organizovani kriminal uopšte.

Upozorenja kartela državi su svakodnevna pojava. Gradonačelnica Tihuane Monserat Kabaljero morala je sredinom prošle godine (a nekoliko mjeseci prije poruka na putu) da se sa svojim sinom preseli u vojni objekat nakon što je dobila više prijetnji kriminalnih grupa.

Objavila je i video poruku da je na sigurnom. Javnost na to nije reagovala pozitivno, na neki način ta objava je bila pokazatelj da je država ustuknula pred kriminalom, a drugo pitanje koje se nametnulo građanima je u koju “sigurnu vojnu kuću“ oni mogu da pobjegnu?

Tihuana je bila tema svih svjetskih vijesti ne samo zbog prijetnji kartela javnim zvaničnicima, već i muzičkim umjetnicima poput Peso Plume, 25-godišnjeg meksičkog pjevača koji je stekao svjetsku slavu. U poruci, takođe napisanoj na platnu koju je potisao kartel Halisko, Plumi je poručeno da otkaže svoj koncert zakazan za sredinu oktobra prošle godine u Tihuani ili će “to biti njegovo posljednje pojavljivanje“.

Na kraju je morao da ga otkaže, i održavanje premjesti u Čula Vistu u Kaliforniji, a nekoliko dana kasnije je i bend Fuerza Regida otkazao svoj koncert iz istih razloga.

Prisiljavanje umjetnika da otkažu svoje nastupe samo je dio prikaza moći kartela, koji u svom arsenalu imaju i druge, daleko surovije načine. Oni ne prezaju od ubistava, i eksperti na ovu temu navode da su ona dio njihovog poslovnog modela.

Od samog početka, karteli su izabrali “da se razlikuju od drugih kriminalnih grupa svojom brutalnošću, čvrstinom, drskošću, agresivnošću“, kako je navela Vanda Felbab-Braun, viši saradnik u Stroub Talbot centru za bezbjednost, strategiju i tehnologije na Institutu Brukings u Vašingtonu.

Tihuana, najopasniji grad na svijetu
Obezglavljena tijela, ubijeni maloljetnici, kidnapovanje, iznude i droga, sve je to deo ne više ni eskalacije nasilja, već uobičajene svakodnevice grada koji ima skoro dva miliona stanovnika. Sa stopom od 105 ubistava na 100.000 stanovnika 2022. godine, Tihuana je već bila na vrhu liste ubistava na svijetu. Ta brojka je nastavila rapidno da raste, i 2023. godine je dostigla nivo od 138 na 100.000 stanovnika.

Tihuana se nasla na prvom mjestu liste najopasnijih gradova i po analitikama worldpopulationreview.com i podacima armormax.com. Na njihovoj neslavnoj listi nalaze se gradovi iz Venecuele (Siudad Bolivar, Gujana, Karakas), Brazila (Belem, Fortaleza, Natal), Meksika (Huarez, Viktoria – 86 ubistava na 100. 000 ljudi, Akapulko i južnoafrički Kejptaun.

Mnoge je iznenadilo pojavljivanje meksičkog Akapulka na vrhu liste. Grad na koji su prve asocijacije predivne plaže na Pacifiku u podnožju planine Sijera Madre del Sur, litica La Kebrada, letovalište koje je bilo stecište svjetskog džet-seta 50-ih i 60-ih godina, danas ne može da se pohvali podatkom da je drugi najopasniji grad u Meksiku i među najopasnijima u svijetu, pretekavši i ozloglašeni Huarez, koji je 2010. godine proglašen “svjetskom prijestonicom ubistava“.

Akapulko ima stopu od 111 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, i dalje predstavlja divno mjesto za uživanje, ali samo u dijelovima u kojima je vidljivo i upečatljivo prisustvo policije, sve drugo je teški hazard.

Stanovnici Tihuane su ljuti i nesigurni u svoju budućnost, kako i ne bi bili kada se i država plaši i krije od kriminala. Dok mnoge druge zemlje na kraju godine objavljuju afirmativne izvještaje vezane za progres, uspjehe, razvoj, ekonomski napredak, Meksiko svake godine mučno iščekuje koji će od njegovih gradova biti pobjednik u kategoriji ubistava i opasnosti.

N1

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno