Connect with us

Društvo

KAKVA TUGA! BiH u 22. vijek ulazi sa upola manje stanovnika

Evropske države bi u narednih 75 godina mogle imati za 20 odsto manje stanovništva nego 2024, odnosno oko 152,2 miliona ljudi, a među zemljama koje će imati veliki negativni bilans nalazi se i BiH za koju se procjenjuje da bi taj minus mogao iznositi oko 1,8 miliona, što predstavlja više od polovine zvaničnog broja onih koji trenutno žive na ovim prostorima.

Na ovo je upozoreno u izvještaju Ujedinjenih nacija, koji se bavio procjenama promjena broja stanovništva za svaku evropsku zemlju od 2024. do 2100. godine.

Kako je pojašnjeno, ove procjene napravljene su na osnovu dosadašnjih zvaničnih podataka o stopama nataliteta i smrtnosti, ali i postojećih obrazaca migracija. U dokumentu se ističe i da je u posljednjih nekoliko decenija natalitet u Evropi pao ispod stope “zamjene” te da će se taj negativni trend ne samo nastaviti, već vjerovatno i ubrzati.

Prema posljednjim podacima na planeti živi oko 8,2 milijarde ljudi, a projekcije pokazuju da bi taj broj za 75 godina mogao postati veći za još dvije milijarde. I dok stanovništvo nekih zemalja nastavlja brzo da raste, druge, a prije svega evropske zemlje doživljavaju smanjenje broja i to u procentima koji više nego zabrinjavaju.

Od 44 evropske zemlje, BiH se nalazi na četvrtom mjestu po procentu stanovništva bez koga bi mogla ostati do 2100. godine i on iznosi – 56 odsto, što je gotovo tri puta više od evropskog prosjeka.

Ispred nje su samo Ukrajina, Albanija i Litvanija. Na petom mjestu ove crne demografske liste je Sjeverna Makedonija (52 odsto), Crna Gora je na desetom (48 odsto), Srbija dvanaestom (45 odsto), a Hrvatska na trinaestom (44 odsto). Od svih bivših jugoslovenskih republika Slovenija je, uslovno rečeno, u najboljem položaju. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, ova država bi 2100. godine mogla imati za 23 odsto manje stanovništva, nego danas. Zbirno gledajući na prostorima bivše SFRJ, koja je nekada brojala oko 22 miliona ljudi, na pragu 22. vijeka živjeće za 8,24 miliona manje ljudi nego 2024. godine. Autori ove studije navode da je regionalno gledano istočna Evropa već doživjela veliki pad u broju stanovnika, koji je počeo tokom devedesetih, uz pretpostavku da će se taj trend samo ubrzavati.

Što se tiče broja ljudi, najpogođenije evropske zemlje, prema procjenama Ujedinjenih nacija, biće one najnaseljenije, poput Njemačke, Poljske i Italije. Zbirno gledajući ove tri države bi 2100. godine mogle brojati za 56,4 miliona manje stanovnika nego 2024. godine.

I većina drugih evropskih zemalja je u demografskom minusu. Tek za nekoliko njih se procjenjuje da bi u narednih 75 godina mogle imati nešto veći broj stanovnika. Interesantno, za Irsku se navodi da će biti na nuli, a za Švajcarsku, Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku i Linheštajn da bi, procentualno gledajući, mogle imati jednocifren rast broja stanovnika. U najboljem položaju je Luksemburg i bogati Monako, dvije države za koje autori studije smatraju da će imati rast od 10, odnosno 24 odsto.

Na kraju su zaključili da će se ovi negativni trendovi sigurno odraziti na ekonomije evropskih zemlja, ali i sposobnost država da egzistiraju i finansiraju javni i socijalni sektor.

Prema riječima demografa Steve Pašalića, ovi podaci nimalo ne iznenađuju. On čak smatra da bi oni u slučaju BiH mogli biti i gori, pogotovo zbog svih negativnih trendova koji su godinama prisutni.

– Njihove procjene su čak optimistične. Prema nekim podacima, u ovom trenutku u BiH živi tek negdje između 2,8 i 2,9 miliona stanovnika, što je daleko manje od procijenjenih 3,5 miliona – kaže za “Glas” Pašalić, dodajući da ipak nije pobornik dugoročnih projekcija, jer u demografiji postoje ciklična kretanja.

Navodi i da je BiH, od svih evropskih zemalja, u posljednjih nekoliko decenija imala najveći pad u broju stanovnika, gledano u procentima i on je iznosio 33 procenta.

– Nažalost, sva ova negativna kretanja, koja godinama traju, nastaviće se i u budućnosti sve dok ne nađemo načina da zaustavimo migracije, odnosno odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Samo prirodnim priraštajem ne možemo riješiti ovaj problem, baš kao ni subvencijama kojima se stimuliše rađanje djece – upozorio je Pašalić.

Procjene smanjenja broja stanovnika u regionu do 2100. godine

BROJ PROCENAT (%)

BiH – 1,8 miliona 56

S. Makedonija – 958.000 52

Crna Gora – 306.700 48

Srbija – 3 miliona 45

Hrvatska – 1,7 miliona 44

Slovenija – 485.000 23

Related Topics:

Društvo

NOĆ IZA NAS JEDNA OD NAJHLADNIJIH! Na Manjači jutro izmjereno NEVJEROVATNIH minus 28 stepeni!

Na Manjači, na putu Banjaluka – Čađavica, jutros je izmjereno minus 28 stepeni.

“Temperaturu sam izmjerio u 6.45 u mjestu Bunarevi, opština Ribnik”, rekao je čitalac “Nezavisnih novina”.

Pet minuta kasnije, odnosno u 6.50, par kilometara južnije, u selu Sitnica, izmjerena je temperatura od minus 25 stepeni.

Takođe jutros, u mjestu Čađavica, zabilježen je minus 21 stepen Celzijusov.

Noć iza nas je, sudeći prema onom što kažu meteorolozi, bila jedna od najhladnijih ove zime.

“Narednih dana očekuje se pretežno sunčano vrijeme uz vrlo hladna jutra, ali i postepen porast dnevnih temperatura“, navedeno je u prognozi BHMETEO.

Kako su naveli, osjetniji porast temperature očekuje se za vikend kada se prognozira i djelimično naoblačenje koje u nedjelju može donijeti lokalno malo padavina.

Nastavi čitati

Društvo

SUDSKI OKRŠAJ ZBOG MILIONSKOG PRIHODA! „Prointer“ traži svoj dio kolača, Milašinović osporava dug!

Kompanija „Prointer“ tužila je firmu „Centar za automobilsko inženjerstvo“ iz Banjaluke od koje traži 300.000 maraka po osnovu posla sa tehničkim pregledima vozila, otkriva portal CAPITAL.

Vlada Republike Srpske je ovom dvojcu prije pet godina povjerila posao stručne institucije za tehničke preglede vozila i obezbijedila milionske prihode, s obzirom na to da im je zagarantovano osam odsto od svakog pregleda.

„Prointer“ koji se u međuvremenu našao na američkoj crnoj listi u tužbi navodi da mu je partner prestao da plaća ugovorene obaveze.

Naime, kako tvrde, Ugovorom o konzorcijumu je bilo propisano da „Centar AI“  mjesečno ispostavlja fakture stanicama tehničkih pregleda, dok „Prointer“ ispostavlja fakturu „Centru AI“ za svoj pripadajući dio naknade.

Međutim, „Centar AI“, inače u vlasništvu dekana Mašinskog fakulteta u Banjaluci, Aleksandra Milašinovića im nije isplatio tri računa u iznosu od 297.100 KM.

Oni spore navode u tužbi kao i visinu tužbenog zahtjeva.

„Tuženi osporava i dokaze dostavljene uz tužbu, a prije svega dostavljene račune obzirom da se uvidom u iste na nesporan način može utvrditi da nisu potpisani niti prihvaćeni od strane tuženog, te obzirom na sve prethodno navedeno, tuženi konačno predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan u cjelosti“, naveli su u svom odgovoru na tužbu.

U ovom sporu je u januaru već održano pripremno ročište, koje bi danas trebalo da bude nastavljeno.

U „Centru AI“ na naša konkretna pitanja nisu dali precizan odgovor osim što su potvrdili da spor postoji.

Tvrde da u ovom sučajuju postupaju isključivo u skladu sa svojim ugovornim obavezama i važećim propisima.

„Što se tiče vašeg upita, možemo potvrditi da je u toku sudski postupak u kojem će nadležni organi utvrditi sve relevantne činjenice. S obzirom na to da se predmet nalazi pred sudom, nismo u mogućnosti da ga dodatno komentarišemo“, poručeno nam je iz advokatske kancelarije koja ih zastupa.

Podsjećamo, dva preduzeća u sporu su godišnje po osnovu ovog posla prihodovala oko 1,7 miliona maraka.

Stručna institucija vodi informacioni sistem u kojem su uvezane sve stanice tehničkog pregleda, vrši kontrolu rada njihovog rada, obučava osoblje, vodi podatke o licencama i sertifikatima.

Inače, do 2020. godine ovaj posao je obavljao konzorcij kojeg su činili Mašinski fakultet u Banjaluci, Saobraćajni fakultet u Doboju te preduzeća „Audiotex“ i „EIB Internationale“ iz Banjaluke.

Nakon završenog konkusa raspisanog krajem 2019. godine posao su preuzeli Milašinovićev „Centar za automobilsko inženjerstvo“ i kompanija „Prointer“.

Stari konzorcij je pokušao da poništi njihov izbor, ali njihova žalba nije uvažena.

Žalili su se kako novi partneri ne ispunjavaju ni tehničke ni materijalne uslove tražene konkursom i tvrdili kako je učinjeno niz propusta.

Kako je to CAPITAL otkrio, u ovom milionskom poslu su se preplitale i prijateljske veze predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i Aleksandra Milašinovića te njihovih sinova koji su jedno vrijeme bili suvlasnici stanice za tehnički pregled „Altro“ u Banjaluci.

Nastavi čitati

Društvo

LJUDI DOBROG SRCA POZOVITE 17041! Dječak se bori kao lav, ali sada treba i našu pomoć

Za 5-godišnjeg borca Amara pokrenut je apel sa brojem 17041. Pozivom donirate 2 KM.

Ovaj dječak živi u Zenici sa roditeljima i zove se Amar Husejnović. Iako ima samo 5 godina, od rođenja se suočava s ozbiljnim zdravstvenim izazovima. Dijagnostikovana mu je pareza brahialis usljed asfiksije pri porodu, zbog čega mu je ruka oštećena, a moždane ćelije pretrpjele oštećenje.

Njegovi roditelji Majda i Jasmin bili su nevjerovatno posvećeni njegovom oporavku. Učinili su sve što su mogli kako bi mu pružili najbolju moguću njegu, učeći vježbe, idući na edukacije i sami provodeći terapije.

Nakon pregleda kod ljekara utvrđeno je da Amaru nije potreban operativni zahvat, ali mu je neophodna intenzivna fizikalna terapija. Najbolja prilika za njega je rehabilitacija gdje bi kroz osam sedmica mogao napraviti značajan napredak.

Cijena ove rehabilitacije iznosi 19.550,60 evra, što je iznos koji porodica, uprkos svim naporima, ne može samostalno prikupiti, zato sada trebaju našu pomoć.

Amar je mali borac, a njegovi roditelji neumorno se bore za njega. Sada smo mi na redu da pokažemo humanost i omogućimo mu terapiju koja će mu poboljšati kvalitetu života. Svaka donacija, pa i 2 KM po pozivu, korak su bliže Amarovom ozdravljenju.

Osim poziva na broj 17041, donacije su moguće i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH putem veb stranice Pomozi.ba ili naših žiro računa.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Amar Husejnović)

Za uplate iz BiH:

NLB Banka d.d.

132-260-20223371-17

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

◾️ Svrha: Amar Husejnović

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Amar Husejnović

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

IBAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Amar Husejnović

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Amar Husejnović

Nastavi čitati

Aktuelno