Connect with us

Politika

Kandidatura BiH za EU visi o koncu

BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.

I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.

“Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.

Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

U nezvaničnim razgovorima koje su proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.

Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.

Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.

Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.

“Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.

U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.

“Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Politika

LAŽ JE SVE ŠTO KAŽE: ” Dodik govorio o odnosima Banjaluke i Sarajeva, pa prozvao Bećirovića

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako su odnosi Banjaluke i Sarajeva možda na najgorem nivou te se posebno osvrnuo na djelovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Dodik je rekao da nisu tačne Bećirovićeve tvrdnje da govori u ime Bosne i Hercegovine, već da je laž sve što kaže.

– On je tip koji ima mnogo patološkog u sebi, ne možete da otvorite nikakav dijalog, ne možete ništa da uradite. On ima svoju priču, svoju istinu. Ne treba zaboraviti da je napisao da su Srbi prije 100 godina počinili više genocida nad Bošnjacima, što nijedna nauka ne može provjeriti kao naučno dokazane činjenice – rekao je Dodik.

Ističe kako nije samo Bećirović problem već i to što čini Zlatko Lagumdžija i Elmedin Konaković za kojeg ističe da prepričava zajedničke sastanke.

– Tačno je da sam došao i rekao hoćemo ljudi da nastavimo dalje? Hoćemo, ali prvo moramo da završimo ono što smo dogovorili. Jesmo se dogovorili da ćemo mijenjati CIK? Jesmo. Hoćemo li ovo uraditi? Oni šute. Hoćemo li usvojiti budžet koji smo dogovorili? Hoćemo. Hajde onda ove dvije tačke i CIK i budžet da završimo. A on iz toga napravi da nešto nije dao – pojasnio je Dodik, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen VELIKIM PRITISCIMA

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima i nama nema budućnosti bez statusnog priključenja Srbiji, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Instagram nalogu.

“I to je nešto što ovo vrijeme i rezolucija o Srebrenici najbolje pokazuju, jer ona ima za cilj skrivenu diskvalifikaciju srpskog naroda, moralnu i svaku drugu”, naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je tokom sedmice u Beogradu prisustvovao ručku s predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i episkopima SPC, na kojem su razgovarali o napadima na Srpsku i Srbiju.

Dodao je da je boravio i u Budimpešti, gdje je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o nastavku saradnje i otvaranju novih projekata.

Nastavi čitati

Aktuelno