Connect with us

Svijet

Ko može da bude mobilisan u Rusiji

U Rusiji je juče ujutro počela djelimična mobilizacija, na osnovu ukaza predsjednika Vladimira Putina.

Ovo je prvi put da se takva mjera sprovodi još od raspada Sovjetskog Saveza, pa je teško reći kako će funkcionisati u praksi.

Na osnovu zakonskog okvira, ali i saopštenja ruskih zvaničnika, BBC odgovara na ključna pitanja o mobilizaciji.

Ko podliježe mobilizaciji?
Prema Zakonu o pripremi za mobilizaciju i mobilizaciji, podliježu građani u rezervnom sastavu, koji nisu osuđivani za izvršenje teškog krivičnog djela, niti im se trenutno sudi za takvo djelo.

Odluku o pozivanju pojedinaca u vojsku donosi regrutna komisija na osnovu ljekarskog izvještaja i naređenja Ministarstva odbrane Rusije, koje propisuje kakav specijalizovani kadar je potreban vojsci.

Prema riječima predsjednika Putina, to su “prije svega oni koji su služili u vojsci, imaju određeno vojno-specijalističko obrazovanje i relevantno iskustvo”.

Putin ne krije da je mobilizacija pokrenuta radi pojačanja ruskih snaga na liniji fronta, koja se prostire na više od 1.000 kilometara.

S obzirom na prirodu rata u Ukrajini, sa velikom sigurnošću se može pretpostaviti da će naročito biti traženi ljudi koji su služili u borbenim kopnenim jedinicama – mitraljesci, snajperisti, izviđači, bacači granata, artiljerci, demineri, specijalisti za signalizaciju, vozači i mnogi drugi.

U rezervu spada i “ljudska mobilizaciona rezerva”.

Riječ je o rezervistima koji su zaključili sporazum sa Ministarstvom odbrane da u mirnodopska vremena učestvuju na vojnim vježbama za mjesečnu platu, a u ratu bivaju raspoređeni po jedinicama.

Oni su u prvim redovima za mobilizaciju.

Da li žene mogu da budu mobilisane?
Zakon o mobilizaciji ne precizira pol.

Žene koje nisu ni služile u borbenim kopnenim jedinicama mogu biti pozvane ukoliko su na spisku rezervista i imaju obrazovanje u jednoj od sljedećih oblasti:

Veza
Računarska tehnologija
Optički i zvučni mjerni instrumenti, meteorologija
Medicina
Poligrafija
Kartografija

Kako se vojni obveznici dijele po godinama starosti?
Po starosti, rezervisti se dijele u tri kategorije.

U prvu spadaju vojnici, starješine i zastavnici do 35 godina, mlađi oficiri do 50 godina, majori i potpukovnici do 55 godina, pukovnici do 60 godina i generali do 65 godina.

Za drugu i treću kategoriju uzrast se povećava.

Na primjer, rezervni vojnik treće kategorije u činu redova do zastavnika može biti mobilisan prije navršenih 50 godina, a oficir u činu mlađeg potporučnika do kapetana do 60 godina.

Na početku se mobiliše prva kategorija, a ukoliko vojsci i dalje nedostaje ljudi, pozivi se uručuju prvoj najmlađoj kategoriji.

Po dostizanju starosne granice za služenje u rezervnom sastavu, vojna lica moraju biti odjavljena i penzionisana.

Ali, ako je potrebno podići starosnu granicu, ruske vlasti to mogu učiniti za jedan dan – potreban je samo pristanak Dume.

Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da studenti i svi koji su trenutno na odsluženju vojnog roka ne podležu mobilizaciji.

Ko može da bude oslobođen mobilizacije?
Uslovi za oslobađanje od mobilizacije razlikuju se od uslova za oslobađanje od služenja vojnog roka.

Predviđeni su posebnim članom zakona.

Oslobođenje mogu da dobiju oni koji već rade za državu – na primjer, zaposleni u lokalnim samoupravama.

U Ukazu predsjednika Ruske Federacije precizirano je da zaposleni u vojno-industrijskim kompleksima neće biti mobilisani dok su na radu.

Takođe, oslobođenje dobijaju ljudi koji su iz zdravstvenih razloga onesposobljeni, ljudi koji brinu o rođacima sa invaliditetom, imaju četvoro ili više djece ili troje djece i trudnu ženu.

Oslobođeni su i poslanici Državne Dume, članovi Saveta Federacije i drugih institucija.

Kakav je status mobilisanih?
Prema Putinovom ukazu, građani od trenutka uručenja poziva na mobilizaciju imaju status vojnih lica koja su angažovana po ugovoru.

Na njih se primjenjuju odredbe Zakona o o statusu vojnih lica.

Visinu novčane naknade utvrđuje ruska vlada.

Mobilisani mogu da napuste službu iz istih razloga kao i vojnici po ugovoru – po navršenju starosne granice, iz zdravstvenih razloga ili zbog pravnosnažne presude koja predviđa kaznu zatvora.

Državna duma je dan ranije unijela izmjene u Krivični zakonik, pooštravajući kazne za dezerterstvo i neovlašćeno napuštanje jedinice tokom perioda mobilizacije.

Putinova objava delimične mobilizacije
Da li građani koji podležu mobilizaciji mogu da napuste Rusiju?

Čak ni Putinov portparol Dmitrij Peskov nema odgovor na ovo pitanje.

Na pitanja novinara o mogućnosti zatvaranja granica za ljude koji podležu delimičnoj mobilizaciji, Peskov je rekao da “ne može sada da odgovori na ovo pitanje”.

“Znate da u zakonima postoje razne odredbe o tome, pa molim za strpljenje, daćemo pojašnjenja o ovom pitanju”, rekao je portparol Kremlja.

Prema riječima Kirila Kabanova, člana Savjeta za ljudska prava, nema generalne zabrane napuštanja mjesta stanovanja za vrijeme djelimične mobilizacije.

Međutim, od trenutka uručenja poziva, zabranjeno je otići bez dozvole vojnog komesarijata.

“Takvo ograničenje se primjenjuje na sve rezerviste, bez obzira na to da li podliježu mobilizaciji ili ne.”

“Ne zna se kako će to biti sprovedeno u praksi i da li će putovanja u inostranstvo biti ograničena”, kaže Kabanov.

I advokat Aleksandar Peredruk podsjeća da zakon jasno kaže da su rezervistima zabranjena putovanja, ukoliko za to nemaju posebnu dozvolu.

U ruskom zakonodavstvu se za sada ne pominje pojam djelimične mobilizacije, ali je moguće da će vlasti brzo otkloniti ovu pravnu prazninu.

(BBC na srpskom)

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno