Connect with us

Svijet

Ko može da bude mobilisan u Rusiji

U Rusiji je juče ujutro počela djelimična mobilizacija, na osnovu ukaza predsjednika Vladimira Putina.

Ovo je prvi put da se takva mjera sprovodi još od raspada Sovjetskog Saveza, pa je teško reći kako će funkcionisati u praksi.

Na osnovu zakonskog okvira, ali i saopštenja ruskih zvaničnika, BBC odgovara na ključna pitanja o mobilizaciji.

Ko podliježe mobilizaciji?
Prema Zakonu o pripremi za mobilizaciju i mobilizaciji, podliježu građani u rezervnom sastavu, koji nisu osuđivani za izvršenje teškog krivičnog djela, niti im se trenutno sudi za takvo djelo.

Odluku o pozivanju pojedinaca u vojsku donosi regrutna komisija na osnovu ljekarskog izvještaja i naređenja Ministarstva odbrane Rusije, koje propisuje kakav specijalizovani kadar je potreban vojsci.

Prema riječima predsjednika Putina, to su “prije svega oni koji su služili u vojsci, imaju određeno vojno-specijalističko obrazovanje i relevantno iskustvo”.

Putin ne krije da je mobilizacija pokrenuta radi pojačanja ruskih snaga na liniji fronta, koja se prostire na više od 1.000 kilometara.

S obzirom na prirodu rata u Ukrajini, sa velikom sigurnošću se može pretpostaviti da će naročito biti traženi ljudi koji su služili u borbenim kopnenim jedinicama – mitraljesci, snajperisti, izviđači, bacači granata, artiljerci, demineri, specijalisti za signalizaciju, vozači i mnogi drugi.

U rezervu spada i “ljudska mobilizaciona rezerva”.

Riječ je o rezervistima koji su zaključili sporazum sa Ministarstvom odbrane da u mirnodopska vremena učestvuju na vojnim vježbama za mjesečnu platu, a u ratu bivaju raspoređeni po jedinicama.

Oni su u prvim redovima za mobilizaciju.

Da li žene mogu da budu mobilisane?
Zakon o mobilizaciji ne precizira pol.

Žene koje nisu ni služile u borbenim kopnenim jedinicama mogu biti pozvane ukoliko su na spisku rezervista i imaju obrazovanje u jednoj od sljedećih oblasti:

Veza
Računarska tehnologija
Optički i zvučni mjerni instrumenti, meteorologija
Medicina
Poligrafija
Kartografija

Kako se vojni obveznici dijele po godinama starosti?
Po starosti, rezervisti se dijele u tri kategorije.

U prvu spadaju vojnici, starješine i zastavnici do 35 godina, mlađi oficiri do 50 godina, majori i potpukovnici do 55 godina, pukovnici do 60 godina i generali do 65 godina.

Za drugu i treću kategoriju uzrast se povećava.

Na primjer, rezervni vojnik treće kategorije u činu redova do zastavnika može biti mobilisan prije navršenih 50 godina, a oficir u činu mlađeg potporučnika do kapetana do 60 godina.

Na početku se mobiliše prva kategorija, a ukoliko vojsci i dalje nedostaje ljudi, pozivi se uručuju prvoj najmlađoj kategoriji.

Po dostizanju starosne granice za služenje u rezervnom sastavu, vojna lica moraju biti odjavljena i penzionisana.

Ali, ako je potrebno podići starosnu granicu, ruske vlasti to mogu učiniti za jedan dan – potreban je samo pristanak Dume.

Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da studenti i svi koji su trenutno na odsluženju vojnog roka ne podležu mobilizaciji.

Ko može da bude oslobođen mobilizacije?
Uslovi za oslobađanje od mobilizacije razlikuju se od uslova za oslobađanje od služenja vojnog roka.

Predviđeni su posebnim članom zakona.

Oslobođenje mogu da dobiju oni koji već rade za državu – na primjer, zaposleni u lokalnim samoupravama.

U Ukazu predsjednika Ruske Federacije precizirano je da zaposleni u vojno-industrijskim kompleksima neće biti mobilisani dok su na radu.

Takođe, oslobođenje dobijaju ljudi koji su iz zdravstvenih razloga onesposobljeni, ljudi koji brinu o rođacima sa invaliditetom, imaju četvoro ili više djece ili troje djece i trudnu ženu.

Oslobođeni su i poslanici Državne Dume, članovi Saveta Federacije i drugih institucija.

Kakav je status mobilisanih?
Prema Putinovom ukazu, građani od trenutka uručenja poziva na mobilizaciju imaju status vojnih lica koja su angažovana po ugovoru.

Na njih se primjenjuju odredbe Zakona o o statusu vojnih lica.

Visinu novčane naknade utvrđuje ruska vlada.

Mobilisani mogu da napuste službu iz istih razloga kao i vojnici po ugovoru – po navršenju starosne granice, iz zdravstvenih razloga ili zbog pravnosnažne presude koja predviđa kaznu zatvora.

Državna duma je dan ranije unijela izmjene u Krivični zakonik, pooštravajući kazne za dezerterstvo i neovlašćeno napuštanje jedinice tokom perioda mobilizacije.

Putinova objava delimične mobilizacije
Da li građani koji podležu mobilizaciji mogu da napuste Rusiju?

Čak ni Putinov portparol Dmitrij Peskov nema odgovor na ovo pitanje.

Na pitanja novinara o mogućnosti zatvaranja granica za ljude koji podležu delimičnoj mobilizaciji, Peskov je rekao da “ne može sada da odgovori na ovo pitanje”.

“Znate da u zakonima postoje razne odredbe o tome, pa molim za strpljenje, daćemo pojašnjenja o ovom pitanju”, rekao je portparol Kremlja.

Prema riječima Kirila Kabanova, člana Savjeta za ljudska prava, nema generalne zabrane napuštanja mjesta stanovanja za vrijeme djelimične mobilizacije.

Međutim, od trenutka uručenja poziva, zabranjeno je otići bez dozvole vojnog komesarijata.

“Takvo ograničenje se primjenjuje na sve rezerviste, bez obzira na to da li podliježu mobilizaciji ili ne.”

“Ne zna se kako će to biti sprovedeno u praksi i da li će putovanja u inostranstvo biti ograničena”, kaže Kabanov.

I advokat Aleksandar Peredruk podsjeća da zakon jasno kaže da su rezervistima zabranjena putovanja, ukoliko za to nemaju posebnu dozvolu.

U ruskom zakonodavstvu se za sada ne pominje pojam djelimične mobilizacije, ali je moguće da će vlasti brzo otkloniti ovu pravnu prazninu.

(BBC na srpskom)

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno