Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Politika

SIT GLADNOG NE RAZUMIJE! Blanuša “Dok narod grca, vlast blokira pomoć!”

„Sit gladnog ne razumije. Zaista je ljudski neshvatljivo da delegati SNSD-a i HDZ-a svojim nedolaskom blokiraju zamrzavanje akciza u zemlji koja ima najmanja primanja u Evropi i najskuplje gorivo u regionu“, poručio je predsjednik SDS-a Branko Blanuša. Samo oni koji ne izdržavaju porodicu sa 1.600 KM i ne sipaju gorivo iz svog džepa, dodaje on, mogu biti tako neosjetljivi na ekonomsku krizu i inflatorni udar.

„Kada živite sa 10.000 KM prihoda mjesečno, onda možete gorivo plaćati i 10 KM. Ali, kada sa 1.600 KM izdržavate porodicu onda morate biti čarobnjak da pregurate mjesec dana. Prosto je nevjerovatno da neko može biti toliko bezosjećajan prema tome kako preživljavaju naše komšije i poznanici“, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a podsjeća da je u Domu naroda PS BiH već dvije godine blokiran i prijedlog zakona SDS-a kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i poljoprivredni materijal za sjetvu.

„Blokirani su i zakoni koji bi nam oslobodili sredstva iz Plana rasta, a među tim sredstvima je i 150 miliona evra za rekonstrukciju magistralnog puta Sarajevo – Foča i 100 miliona evra za izgradnju puta Foča – Šćepan polje. Foča je danas zbog nemara vlasti odsječena od svijeta“, podsjeća Blanuša i zaključuje:

„Poslanici i delegati moraju shvatiti da su tu radi naroda i da politika treba biti profesija koja služi interesima naroda i njegovog standarda, a ne ličnim interesima. Nije patriotizam uzimati od naroda, nego davati narodu.“

(BN)

Nastavi čitati

Politika

OPET ĆEMO MI PLATITI! Orbanov pad skupo će koštati! Dodiku sada treba DUPLO VIŠE PARA ZA LOBIRANJE

Pad Viktora Orbana ostavio je Milorada Dodika bez ključnog saveznika u Evropskoj uniji. Izborni rezultat u Mađarskoj prekinuo je neformalni kanal prema Vašingtonu, koji je godinama prolazio kroz Budimpeštu. Administracija Donalda Trumpa neće obustaviti podršku, ali će sada postati direktnija i skuplja. Presuda Suda BiH, višegodišnje sankcije i gubitak političkog pokrovitelja dodatno su suzili Dodikov prostor za manevrisanje.

Sunčana i pretopla Budimpešta. Avgust je. Peti. 2025. godina. Novinari Žurnala u bašti hotela Continental zatiču presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegovu suprugu Snježanu i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Dok one ugodno ćaskaju, Dodik je nervozan. Razgovara telefonom i maše rukama. Istovremeno, Radio-televizija RS objavljuje kako je u posjeti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Razgovor je na „visokom nivou“. Građanima zvuči izuzetno važno. Ali, Dodikov govor tijela nije bio takav. Bašta hotela kao čekaonica kod ljekara – naručen, a nikad stići na red.

S budimske strane grada, u raskošnim klimatizovanim zdanjima, Orban nije žurio. Nakon tri-četiri sata RTRS objavljuje fotografije s „velikog“ sastanka. Presuđeni Dodik tvrdi da je govorio o budućnosti ljudi u entitetu.

Međutim, Sud Bosne i Hercegovine četiri dana ranije potvrdio je presudu kojom je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Osim nesnosne vrućine, pritišću ga i američke sankcije. Privatne firme zadužene za izvlačenje novca iz budžeta polako nestajaju, izvori finansiranja gotovo da su presušili…

Ali, građani su tu da šute i priskoče. Odlučeno je da se iz budžeta izvuče novac za lobiranje kod nove američke administracije koju predvodi Donald Tramp. U javnosti Dodik mu se divi, naziva ga spasiocem svijeta i hrišćanskih vrijednosti. S neutvrđenom sumom, a spominju se stotine miliona KM, trijumfovao je.

Presuda bh. pravosuđa samo ga je malo sklonila u stranu, a sankcije ne postoje od oktobra prošle godine.

Orban je bio spas i spona između balkanskog „borca za hrišćanstvo“ i lidera Trampovog MAGA (Make America Great Again) pokreta. Ipak, konci se nenadano pomrse pa Orban, čovjek za kojeg se vezuju brojne korupcijske afere i širenje ultradesničarskih ideja, izgubi u rano proljeće 2026.

Dodiku je, kaže, žao prijatelja. Ne želi da zvuči kao opraštanje, ali se oprostio:

„Žao mi je što je izgubio, bio je moj prijatelj i ostaje moj prijatelj. Pokazao je da su mnoge laži koji su mu prepisivali u smislu diktature, apsolutno izgubljene, jer je priznao izbore bez ikakvih ograničenja je izvršio tranziciju vlasti. Narod u Republici Srpskoj ostaće veoma zahvalan Orbanu na onome što je učinio, prije svega, razumijevajući našu poziciju.“

DODIK NIJE U CVATU, A MNOGO IZAZOVA JE PRED NJIM

Izborni rezultat daleko iznad dvotrećinske većine u korist opozicionog lidera Petera Mađara za Dodika je izazov. Novoizabrani mađarski premijer jasno je rekao da se neće miještati u politike balkanskih zemalja, a mađarski analitičari napominju da će se zvanična politika orijentisati na saradnju sa zvaničnim, tj. državnim politikama.

Ipak, naivno je vjerovati da će Dodik potpuno izgubiti podršku Trampa. Svjetski mediji pišu – očekuje se promjena dinamike u kojoj će morati razvijati direktnije, lične veze s Vašingtonom. Mađarsku kao posrednika je izgubio.

„Ovo je kraj ‘Budimpeštanskog kanala’“, ocjenjuju.

Orban je, zapravo, godinama bio glavni zagovornik Dodika u Trampovim krugovima. Nije zaboravio da ga promoviše kao “MAGA lidera na Balkanu”. Valjda zato, uz milione KM koje je bivši entitetski predsjednik uzeo od građana, koji dolar odvojio je i za kupovinu crvenog MAGA kačketa, stao pred režimske objektive u Banjaluci i dokazivao lojalnost.

Odlaskom s vlasti mađarskog diktatora, kako ga ocjenjuju u građanskim, medijskim i političkim krugovima, Dodik gubi najpouzdanijeg partnera koji je tu komunikaciju činio prirodnom i ideološki usklađenom.

KRAJ JE BLIZU, OSJEĆAM

U ruskim političkim krugovima i među ovdašnjim političarima bliskim Kremlju mjesecima se znalo za pad popularnosti Viktora Orbana. Dodik „cijeni prijatelja“, al’ vlast je vlast. Sve karte već je prebacio na direktno povezivanje s Trampovim najbližim saradnicima.

Na primjer, dok je u Budimpešti bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J.D. Vens, u Banjaluci je boravio Donald Tramp Jr. Stigao je, kako je rekao Dodikov sin Igor, na njegov poziv, jer su prijatelji. Tramp mlađi obećao je da će „dovesti neke investitore koje mi sada i ne znamo“.

Očito, preletio je preko neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, uništenih fabrika i pogleda opljačkanog naroda, prebrojao je milione KM koje je vlast SNSD namijenila za lobiranje pa je pohvalio „radnu etiku“ Istočne Evrope, a kritikovao „nered“ Evropske unije.

Dodik može biti zadovoljan, iako će proces biti usporen, jer Vašington sada ostaje bez saveznika unutar EU koji takve poteze koordiniše s Evropom. Ipak, dok god koristi retoriku blisku programu „America First“, vjerovatno će zadržati povlašten status u Bijeloj kući.

MAGA BEZ BUDIMPEŠTE

Svjetski mediji, takođe, ističu da je poraz Viktora Orbana ozbiljan udarac za MAGA pokret. Htio, ne htio, Dodik je trenutno „politički fosil“ ovog političkog modela u „našem“ dijelu Europe.

Budući da bivši mađarski premijer više ne može blokirati EU sankcije, a mogao bi se suočiti i sa pravosuđem vlastite zemlje u ozbiljnim procesima za korupciju, Tramp bi mogao postati Dodikov jedini preostali štit na Zapadu. Dodik, jasno je, neće imati problem da još snažnije podilazi interesima administracije SAD, kako bi na vlasti osigurao sebe. Za vrat Trampu sjeda sve više Amerikanaca koji se protive njegovoj politici.

Pojednostavljeno, Orbanov poraz ne znači kraj Trampove podrške Dodiku, ali će podrška postati skuplja, a transakcije sve češće. Pred presuđenim bivšim predsjednikom Republike Srpske mnogo je truda kako bi ostao kakav-takav faktor u Vašingtonu. Glavni evropski mentor moraće utihnuti.

(zurnal.info)

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ OTKRIO ISTINU O PARLAMENTU BiH! “Sve je vještački održavano, institucije pred pucanjem!”

Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a prema riječima delegata PDP-a Nenada Vukovića, ključni problem leži u gubitku političke većine unutar ovog doma, a ne u samim tačkama dnevnog reda.

Vuković je nakon prekida sjednice poručio da je važno zakazivati sjednice i kada je unaprijed jasno da neće biti održane, kako bi javnost imala uvid u stvarno stanje u institucijama.

-Ovo je način da se osvijetli o čemu se zaista politički radi u Domu naroda – rekao je Vuković, dodajući da Kolegijum Doma naroda već duže vrijeme nema potrebnu podršku većine delegata.

Kako je pojasnio, aktuelni Kolegijum izgubio je većinu nakon političkih promjena, uključujući izlazak „Trojke“ iz koalicije i odlazak jednog delegata, zbog čega više nema kapacitet da dogovore pretvori u konkretne odluke.

-Nema glasova. Sve što se dogovori na Kolegijumu ne može biti provedeno u Domu naroda – istakao je Vuković, ocjenjujući da je postojeće stanje „vještački održavano“ i glavni uzrok dugotrajne blokade rada ove institucije.

Govoreći o pitanju akciza, Vuković je optužio SNSD za političku nedosljednost, podsjećajući da su upravo njihovi predstavnici ranije predlagali zakonska rješenja koja danas osporavaju.

-Danas se zloupotrebljava patriotska retorika o zaštiti Republike Srpske kako bi se opravdao izostanak sa sjednica – naveo je on, dodajući da je stvarni cilj punjenje budžeta u izbornoj godini.

Kritike je uputio i HDZ-u BiH, ističući da podrškom SNSD-u doprinosi blokadi institucija i usporavanju evropskog puta Bosne i Hercegovine.

-Očigledno je da im je važnije partnerstvo sa SNSD-om nego funkcionisanje institucija – rekao je Vuković.

Kao moguće rješenje krize naveo je formiranje nove parlamentarne većine, ocjenjujući da do izbora 2026. godine nije realno očekivati značajnije promjene u radu institucija BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno