Connect with us

Zanimljivosti

“LEPTIRIĆI U STOMAKU”! Kako ljubav utiče na naš mozak i tijelo?

Znate li šta se krije iza zaljubljenosti i “leptirića” u stomaku?

Biti zaljubljen je uzbudljivo i lepo, a veliku ulogu pritom igraju hormoni. Oni u različitim fazama podstiču aktivnost mozga, a izazivaju i reakcije u stomaku. Kad se zaljubimo naše tijelo izlučuje čitav koktel hormona: serotonin, feniletilamin, dopamin i oksitocin. Većina tih hormonskih transmitera nastaje u mozgu.

“Njihova količina ne može se izmjeriti analizom krvi”, sa žaljenjem kaže naučnik iz Bohuma Helmut Šac, koji radi za Nemačko društvo za endokrinologiju. Ljubav ne može naučno da se mjeri, ali zato naučno može da se analizira d‌jelovanje hormonskog koktela – recimo uz pomoć tomografa koji bar pokazuje aktivnost u pojedinim područjima mozga.

Pritom je veoma uzbudljivo to kroz koje faze prolaze zaljubljeni i koji hormoni ih pritom prate.

Prva faza: “Ja sam jako zaljubljen”
Lupanje srca i “leptirići” u stomaku – iza toga se krije dopamin i “hormon zaljubljenosti” feniletilamin. On izaziva erotsku privlačnost prema drugoj osobi. Istovremeno nas dopamin čini otvorenijim prema drugima. Dakle, i prema budućoj velikoj ljubavi.

Druga faza: “Ljubili smo se”
Želite da se ljubite? Samo napred. Ljubljenje ne samo da je prijatno, već je i zdravo. Frekvencija otkucaja srca raste, poboljšava se metabolizam. Onaj ko se mnogo ljubi, u manjoj je opasnosti od visokog krvnog pritiska i depresije.

Pritom, pljuvačka koja na taj način prelazi od jedne osobe drugoj dobra je za imuni sistem i za zube, jer antimikrobski encimi sprečavaju karijes i parodontozu. Ujedno, onaj ko se mnogo ljubi imaće i privlačnije lice, jer se tako treniraju sva 34 mišića lica, a tako se zateže i koža na licu.

Treća faza: “Samo u tvojoj blizini sam srećan”
Oni koji su se tek zaljubili posebno su skloni tome da osobu u koju su se zaljubili idealizuju, da sve njihove misli kruže oko nje. Bujica zaljubljenosti ima veze s neuronskim aktivnostima onih područja mozga koja su zadužena za nagrađivanje, motivaciju, emocije i seksualno uzbuđenje.

Tada se određena područja mozga preklapaju s takozvanim sistemom bliskosti ili sistemom aktiviranja ponašanja koji se označava kao BAS. BAS utiče na to da pozitivne nadražaje doživljavamo intenzivnije, da smo znatiželjniji i da d‌jelujemo samouvjerenije, navodi se u jednoj australijskoj studiji nedavno objavljenoj u stručnom časopisu Behavioural Sciences.

Istovremeno se kod onih koji su upravo zaljubljeni smanjuje nivo hormona sreće – serotonina, što iznenađuje. Naučnici to objašnjavaju činjenicom da zaljubljeni gube racionalan pogled i partnera potpuno stavljaju u centar svoje pažnje. Ako ta osoba duže vrijeme nije prisutna (nekad je dovoljno i pet minuta), dolazi do pojave simptoma nedostatka, slično kao kod nedostatka droge kod zavisnika.

Četvrta faza: “Ti i ja zauvijek”
Važan za partnerstvo je i hormon nježnosti – oksitocin. On pospješuje ne samo povezanost majke i d‌jeteta, već i povezanost partnera. Istovremeno, on u međusobnom odnosu stvara povjerenje. Ali, on ima i negativnih posljedica: utiče na to da se ljudi izoluju od drugih. Ipak, zaljubljeni to po pravilu ne rade (ako uopšte i rade) s lošom namerom.

Peta faza: Vrijeme udvoje s testosteronom i estrogenom
Seks samo indirektno ima veze s klasičnim hormonima zaljubljenosti. Na seksualnost utiču prije svega hormoni testosteron i estrogen. Seks pozitivno utiče i na čovekovo zdravlje. Prilikom seksa partneri potroše po nekoliko stotina kilokalorija energije, objašnjava endokrinolog Šac.

Osim toga, kod muškaraca se time smanjuje opasnost od raka prostate, a materije koje se pritom oslobađaju deluju kao opijati i mogu da umanje bolove. Ipak, “bolovi u kolenima ili kičmi kod starijih muškaraca neće od toga proći”, upozorava istraživač hormona Helmut Šac.

Čarolija ljubavi
Da li će ljubav da potraje, to zavisi od mnogo faktora, a ne samo od hormona. “Hormoni se ne smiju posmatrati izolovano”, naglašava Šac. “Zaljubljenost u velikoj meri zavisi od psihičkog stanja. I od nervnog sistema.”

Čarolija ljubavi, dakle, nije samo biološki proces. Hormoni su samo dio čitavog niza komponenata odgovornih za osjećaj “ljubavi”.

Da bi se ljubav spasila od svakodnevice, endokrinolog Šac savjetuje da se ponekad recimo izložimo nekoj opasnoj situaciji, na primjer nekoj vratolomnoj vožnji u zabavnom parku. Opasne situacije zbližavaju parove. Drugi savjet daje istraživač mozga Gerhard Rot iz Bremena: češće davati partneru komplimente. Iskrene i ugodne reči mogu da podstaknu izlučivanje hormona kao što su oksitocin i domapin. A to su materije koje su zaljubljenima potrebne.

Zanimljivosti

ZANIMLJIV ZNAK: Da li je konačno pronađen dom vanzemaljaca?

Naučnici su pronašli još jedan zanimljiv znak koji ukazuje da možda nismo sami u univerzumu. NASA je potvrdila otkriće planete veličine Zemlje koja se nalazi tačno u “nastanjivoj zoni” dalekog crvenog patuljka.

Nazvana TOI 700 e, ova planeta udaljena je oko 100 svjetlosnih godina i nalazi se u sazvježđu Dorado.

Biti u nastanjivoj zoni znači da dobija taman pravu količinu svjetlosti i toplote od svoje zvijezde da potencijalno omogući postojanje tečne vode na svojoj površini, što je jedan od ključnih sastojaka za život.

Međutim, TOI 700 e nije jedina. Postoji još jedna planeta veličine Zemlje u istom sistemu, TOI 700 d, koju su naučnici ranije primjetili.

Prema NASA-i, ovo je otkriveno pomoću njenog satelita za istraživanje tranzitnih egzoplaneta (TESS), koji je u osnovi kosmička kamera za nadzor koja prati planete koje prelaze ispred svojih zvijezda.

Naučnici žele da detaljnije prouče sistem kako bi otkrili da li ovi svijetovi zaista mogu biti pogodni za život.

U međuvremenu, NASA-in svemirski teleskop Džejms Veb snimio je direktnu sliku džinovske egzoplanete pod nazivom TWA 7b koja kruži oko drugog crvenog patuljka udaljene oko 34 svjetlosne godine.

Ova planeta je mnogo veća od Zemlje, ima više od 100 puta veću masu i prosječne temperature blizu 48 stepeni Celzijusovih.

Iako nije slična Zemlji, činjenica da su je astronomi mogli direktno fotografisati pokazuje koliko je Vebov teleskop moćan u istraživanju udaljenih svjetova u izuzetnim detaljima, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NOVO OTKRIĆE U KEOPSOVOJ PIRAMIDI: Nisu je gradili robovi, pronađeni natpisi ruše sve teorije

Tim arheologa ušao je u Kraljevu odaju i pronašao nove dosad neviđene tragove.

Arheolozi su otkrili drevne natpise unutar Velike piramide u Egiptu za koje tvrde da otkrivaju ko ju je sagradio prije 4.500 godina.

To nisu bili, kako tvrde teoretičari zavjere, ni vanzemaljci ni džinovska stvorenja. Ali nisu tačne ni priče starih Grka, koji su govorili da je ovaj veličanstveni spomenik izgradilo 100.000 robova koji su radili u smenama po tri mjeseca tokom 20 godina.

Nova otkrića unutar Velike, odnosno Keopsove piramide, promijenila su taj narativ, pokazujući da su je gradili plaćeni, kvalifikovani radnici koji su radili neprekidno, uz jedan slobodan dan na svakih 10 dana.

Egiptolog dr Zahi Havas i njegov tim nedavno su istraživali niz uskih komora iznad Kraljeve odaje i pronašli dosad neviđene tragove koje su ostavili radnici iz 13. veka prije nove ere, prenosi egipatski portal “Nilefm.com”.

Takođe su otkrili grobnice južno od piramide – vječna počivališta veštih radnika, sa statuama koje prikazuju radnike kako obrađuju kamen, i 21 hijeroglifskim natpisom poput “nadzornik” i “zanatlija”.

“Ova otkrića potvrđuju da graditelji nisu bili robovi. Da jesu, nikada ne bi bili sahranjeni u sjenci piramida”, rekao je dr Havas tokom epizode podkasta Meta Bila “Limitless”.

“Robovi ne bi pripremali svoje grobnice za vječnost, kao što su to činili kraljevi i kraljice, unutar ovih grobnica.”

Najnoviji nalazi takođe bacaju novo svjetlo na način na koji je piramida izgrađena. Otkriveno je da je krečnjak iz kamenoloma udaljenog samo 300 metara dopreman do lokacije pomoću rampe napravljene od šuta i blata, čiji su ostaci pronađeni jugozapadno od spomenika.

Dr Havas sada radi na novoj ekspediciji koja će poslati robota u Veliku piramidu, što će predstavljati prvo iskopavanje te strukture u modernoj istoriji.

Iskopavanja su planirana za januar ili februar naredne godine.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VJEŠTAČKA INTILIGENCIJA ZABRINULA STRUČNJAKE: AI pokušao da se prekopira, prijetio inženjeru

Najnoviji modeli vještačke inteligencije tokom testiranja lažu, manipulišu, pa čak i ucjenjuju istraživače. Ovo nije naučna fantastika, već upozorenje da pobuna mašina možda neće izgledati onako kako smo očekivali.

Pisci i filmski režiseri nas godinama hrane vizijom pobune vještačke inteligencije u stilu Skyneta, u kojoj svjesni AI dolazi do zaključka da je čovečanstvo pretnja koja se mora eliminisati.

Takav scenario podrazumevao je fizičku konfrontaciju i preuzimanje kontrole nad vojnim sistemima. Međutim, ispostavlja se da pobuna AI može izgledati sasvim drugačije. Ne počinje raketama, već prevarama, ucjenama i tihim sprovođenjem ciljeva koje ni njihovi tvorci ne razumiju u potpunosti.

Laži, manipulacije i prijetnje – mračna strana vještačke inteligencije

Najsavremeniji AI sistemi pokazuju zabrinjavajuće obrasce ponašanja. Kako navodi , tokom testova u ekstremnim uslovima, kada su modeli pod pritiskom, oni počinju da se služe lažima, manipulacijama, pa čak i prijetnjama kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Jedan od najupečatljivijih primjera dolazi od Claude 4 modela, najnovijeg proizvoda kompanije Anthropic. Suočen sa mogućnošću da će biti isključen, Claude 4 je tokom testa pribjegao prljavoj taktici – zaprijetio je inženjeru da će razotkriti njegovu vanbračnu aferu.

Nije bila u pitanju samo nasumična pretnja. Model je očigledno razumio ljudsku psihu i slabosti, i izabrao sredstvo koje bi moglo da mu obezbijedi opstanak.

Podjednako uznemirujući je bio incident sa o1 modelom, razvijenim od strane kompanije OpenAI. Ova vještačka inteligencija je uhvaćena kako pokušava da se u tajnosti prekopira na eksterne servere – otvoreni čin neposlušnosti i pokušaj sticanja autonomije. Kada su ga inženjeri pitali da objasni svoje postupke, o1 je kategorički poricao i ponudio izmišljenu verziju događaja.

Ovakvo ponašanje prevazilazi uobičajene AI “halucinacije” ili greške. U pitanju su promišljeni potezi. Model ne samo da izvršava zadatke, već i simulira poslušnost dok potajno ostvaruje sopstvene ciljeve, koje njegovi tvorci možda uopšte ne prepoznaju.

Stručnjaci koje je citirao Fortune povezuju ovakva ponašanja sa pojavom modela koji imaju moć rezonovanja, odnosno koji razmišljaju korak po korak.

“Model o1 je prvi kod kojeg smo primijetili ovakvo ponašanje”, objašnjava Marius Hoban, prvi čovjek kompanije Apollo Research, specijalizovane za testiranje AI sistema.

On ističe da se ne radi o klasičnim AI greškama: “Ovo je stvarni fenomen. Korisnici prijavljuju da ih modeli lažu i izmišljaju dokaze. Ovo nisu halucinacije. Ovo je strateška obmana”.

Zasad se ovakve situacije javljaju uglavnom u pažljivo osmišljenim testovima, ali kako upozorava Majkl Čen iz organizacije METR: “Otvoreno pitanje ostaje – da li će budući, sposobniji modeli biti skloni iskrenosti ili obmani.”

Pravni vakuum i trka s vremenom

Problem “odmetničke” vještačke inteligencije dodatno komplikuje činjenica da trenutni propisi nisu spremni za ovakve izazove. Evropski zakon o AI uglavnom se fokusira na to kako ljudi koriste vještačku inteligenciju, ali ne i na sprečavanje štetnog, autonomnog ponašanja samih modela, prenosi Mondo.

“U ovom trenutku, razvoj ide brže nego što stižemo da razumemo i obezbedimo stvari”, priznaje Hoban. Ipak, dodaje da “još uvek imamo vremena da reagujemo”.

Nastavi čitati

Aktuelno