Connect with us

Svijet

Lokacija ista kao i prije dvije godine: U Australiji se nasukalo 230 kitova

Nakon što je u utorak saopšteno da se na plaži australijskog ostrva King Ajland nasukalo i uginulo 14 kitova, na udaljenoj lokaciji zapadne obale Tasmanije ih je pronađeno čak 230.

Polovina jata su pilot kitovi za koje se vjeruje da su još uvijek živi, a na pomenutu lokaciju su poslani spasilački timovi.

Još uvijek nije jasno šta je uzrok nasukavanja kitova na ulaz u luku Makvari, istu lokaciju na kojoj se prije dvije godine dogodilo najgore nasukavanje kitova u Australiji.

Ove informacije dolaze nakon što je na drugoj lokaciji u sjevernom dijelu Tasmanije, odnosno na plaži otoka King Ajland, pronađeno 14 kitova koji su uginuli nakon nasukavanja.

Eksperti vjeruju da je polovina od 230 kitova još uvijek živa, ali je operacija spašavanja kompleksna zbog lokacije na kojoj se nalaze.

Luka Makvari je velika i plitka uvala u ruralnom području, a prognoze govore da će tokom noći uginuti veći broj kitova. Mještani pokrivaju nasukane kitove dekama i polivaju ih kantama vode kako bi ih pokušali održati u životu.

Spasilački timovi će pokušati u more vratiti kitove koji su još uvijek zdravi dovoljno da prežive.

Pilot kitovi su izuzetno društveni sisari te su poznati po grupnim nasukavanjima s obzirom na činjenicu da se kreću u velikim povezanim zajednicama te da se oslanjaju na konstantnu komunikaciju.

U septembru 2020. godine je pokrenuta velika operacija spašavanja nakon što se u istoj luci nasukalo gotovo 500 kitova. Više od 380 pilot kitova je uginulo, a 100 je spašeno.

Ekspert Vanesa Pirota je za BBC rekla da su poveznice između novog i prethodnog nasukavanja, odnosno ista vrsta kitova, lokacija i vrijeme u godini, neobične i zabrinjavajuće.

Kitovi su se možda nasukali zbog greške u navigaciji bolesnog ili dezorjentisanog vođe ili su natjerani u plićak. Uticaj mogu imati i klimatske promjene, promjene u okruženju, temperaturi vode i staništu plijena, prenosi Klix.

Svijet

KO JE ROD BLAGOJEVIĆ? Potencijali ambasador SAD u Srbiji

Kako Telegraf saznaje, Rod Blagojević, blizak saradnik i prijatelj Donalda Trampa, biće novi ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.

Rod Blagojević rođen je u Čikagu 1956. godine. Diplomirao je na Univerzitetu Northvestern 1979. godine, a pravni fakultet završio na Univerzitetu Peperdine 1983. godine. Između 2003. i 2009. bio je guverner Ilinoisa. Prije nego što je to postao, bio je predstavnik Čikaga u Kongresu SAD. Drugi je guverner jedne savezne države SAD srpskog porijekla (prvi je bio Džordž Vojnović iz Ohaja).

Tokom svog mandata kao guverner, Blagojević je donio važne promjene koje su proširile pristup zdravstvenoj zaštiti, poboljšale obrazovanje, ojačale javnu sigurnost i podstakle rast privrede Ilinoisa.

Takođe je bio i prvi demokrata na čelu Ilinoisa nakon 30 godina. Njegov otac, Radisav, rođen je u selu Velikim Krčmarima nadomak Kragujevca, a zatim je kao oficir Jugoslovenske vojske Drugi svjetski rat proveo u zarobljeništvu.

Podsjetimo, Rod Blagojević boravi u Srbiji, gdje je poručio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vodi ekonomsko čudo gde su plate porasle za 270 odsto i naglasio da je ponosan što je upoznao predsjednika zemlje iz koje dolazi njegov otac.

Blagojević je u objavi na mreži Iks, nakon što je u utorak u Beogradu razgovarao sa predsjednikom Srbije ocijenio da Vučića mrze isti ljudi koji mrze Trampa.

“Sjajan sastanak u Srbiji sa predsjednikom Vučićem. On vodi ekonomsko čudo gdje su plate porasle za 270 odsto. Mrze ga isti ljudi koji mrze Trampa. Ponosan sam što sam upoznao predsjednika zemlje iz koje je došao moj otac”, napisao je Blagojević.

Vučić i Blagojević su razgovarali o pitanjima od značaja za odnose Srbije i SAD.

Predsjednik Srbije je nakon razgovora istakao je da je Blagojevića upoznao sa velikim planovima za dalji razvoj Srbije, kao i da su razmijenili mišljenja o ogromnim potencijalima koji su se otvorili na planu jačanja saradnje sa SAD.

Otac iz Kragujevca, majka iz Gacka
Rod Blagojević je rođen u Čikagu, Ilinois, kao drugi od dva sina srpskih imigranata iz FPR Jugoslavije. Njegov otac, Rade B. Blagojević, bio je imigrant koji je radio u čeličani, a poticao je iz sela blizu Kragujevca, u PR Srbiji. Njegova majka, Mila, bila je Hercegovka Srpkinja čija je porodica porijeklom iz Gacka, u PR Bosni i Hercegovini. Njegovi roditelji su se preselili u Čikago 1947. godine.

Blagojevićev stariji brat, Rob, radio je kao fundraiser za Blagojevića u njegovoj kasnijoj političkoj karijeri. Blagojević je veliki dio svog djetinjstva provodio radeći različite poslove kako bi pomogao porodici da plati račune.

Nastavi čitati

Svijet

TVRDE DA SADA IMAJU KONTROLU! Baltičke zemlje se isključile sa ruske elektromreže

Tri baltičke države isključile su svoje električne sisteme sa ruske elektromreže, saopštili su regionalni operateri, a ovaj korak je preduzet u okviru plana za jačanje bezbjednosti i integracije Estonije, Letonije i Litvanije sa EU.

Planirano je da se nakon testova sutra izvrši sinhronizacija njihovih sistema sa mrežom EU, a u međuvremenu će njihove mreže funkcionisati samostalno.

“Dostigli smo cilj kojem smo težili tako dugo. Sada imamo kontrolu”, rekao je na konferenciji za novinare litvanski ministar energetike Zigimantas Vajkunas.

Planovi za odvajanje Baltika od elektromreže Rusije postoje decenijama, a realizacija je ubrzana nakon što je Rusija pripojila svojoj teritoriji Krim 2014. godine.

Estonija, Litvanija i Letonija postale su nezavisne zemlje ranih devedesetih, nakon raspada Sovjetskog Saveza, a pridružile su se EU i NATO savezu 2004. godine.

Sve tri zemlje čvrsto podržavaju Kijev u sukobu sa Moskvom i prestale su da kupuju struju od Rusije nakon početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine, ali su se se oslanjale na rusku mrežu za kontrolisanje frekvencije i stabilnosti mreže da bi se izbjegli prekidi.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen govoriće sutra na ceremoniji povodom prelaska na sistem EU, saopšteno je ranije iz njene kancelarije.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOLC PROTIV TRAMPA “EU je u slučaju da SAD uvedu carine, U STANJE DA REAGUJE U ROKU OD NEKOLIKO SATI”

Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je kritikovao spoljnu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ali je istakao da će nastaviti da čini sve što je u njegovoj moći da održi dobre odnose sa Vašingtonom.

Povodom Trampove sugestije da stalna vojna američka pomoć Ukrajini treba da bude povezana sa pristupom sirovinama te zemlje, Šolc je naveo da je Ukrajina na udaru i da NJemačka pomaže bez očekivanja da će za to kasnije biti plaćena.

“To bi trebalo da bude stav svih”, rekao je Šolc u intervjuu njemačkoj medijskoj grupi RND.

On je ocijenio da bi takav zahtjev “bio veoma sebičan, veoma egocentričan”.

Šolc je kritikovao Trampa i zbog prijetnji da će uvesti carine na uvoz iz EU i dodao da je “globalnoj ekonomiji potrebno manje trgovinskih barijera, a ne više”.

Njemački kancelar je izjavio da je Evropska komisija, u slučaju da SAD uvedu carine, “u stanju da reaguje u roku od nekoliko sati”.

Šolc je rekao da će nastaviti da čini sve što je u njegovoj moći da održi dobre odnose sa Vašingtonom, ističući da su SAD najvažniji saveznik Njemačke.

Nastavi čitati

Aktuelno