Connect with us

Politika

Može li CIK BiH do avgusta izabrati 12.000 PREDSJEDNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

UCIK BiH kažu da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

– Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK BiH, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija – rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH.

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK BiH izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

U slučaju da CIK BiH kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

– Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK BiH, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima – rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK BiH vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u BiH, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ta nadležnost data je CIK BiH, pišu Nezavisne novine.

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

Politika

Počelo GAŠENJE RAČUNA firmama iz RS sa američke “CRNE LISTE”

Samo dan nakon što je više kompanija koje se dovode u vezu sa sinom predsjednika Republike Srpske, Igorom Dodikom, stavljeno na OFAC-ovu “crnu listu”, IT firmi “Sirius 2010” ugašeni su računi u Procredit banci.

Prema izvještaju LRC-a, sankcionisani “Sirius 2010” je ekspresno ostao bez tri računa u ovoj banci, što će se najvjerovatnije dogoditi i sa preostalih deset otvorenih u drugim bankama, prenosi Capital.

Inače, “Sirius 2010” nosilac je projekta sprovođenja druge faze digitalizacije u vrijednosti od 25,8 miliona KM, zbog čega je ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto od njih odmah tražio da se izjasne jesu li u stanju realizovati uslove iz tenderske dokumentacije.

Ova kompanija zadužena je i za buduće održavanje fiskalnih kasa i sistema, što u trenutnoj situaciji dolazi pod znak pitanja.

Uz “Sirius 2010”, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD pod sankcije je stavila i “Prointer ITSS”, medijsku kuću “Una World”, “Infinity International Gruop” i “Infinity Media”, zatim “K-2 Audio Company” na koju je prebačena ranija sankcionisana “Alternativna televizija”, te “Kaldera Company”, koja je u većinskom vlasništvu “Prointera”.

Nastavi čitati

Politika

MINISTRE, GDJE SU ODGOVORI? Košarac ćuti na Bosićevo pitanje o imenovanju kontroverznog Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami

Predsjedništvo BiH smijenilo je nedavno počasnog konzula BiH u Panami, Fatiha Kola, zbog sumnje da je u vezi sa narko kartelom, ali su i dalje mnoga pitanja bez odgovora.

Među njima i ona koja je ministru spoljne trgovine i ekonomskih odbosa BiH Staši Košarcu postavio poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Mladen Bosić.

Zašto Košarcu? Prema nezvaničnim saznanjima, upravo je on lobirao kod srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanovića, da turski kontroverzni biznismen krajem 2023. na Predsjedništvu bude imenovan za počasnog konzula. Slučajno ili ne, Košarac je neposredno prije toga borabio baš u službenoj posjeti Panami, gdje mu je društvo pravio Kol.

-Nakon službene posjete i tokom službene posjete Košarac je izjavio da postoje velika interesovanja za ulaganje u Panamu i da postoje dobri programi za tako nešto – rakao je Bosić na jučerašnjoj sjednici PS BiH.

Kako je rekao „san svakog kriminalca je da postane konzul, a Fatih Kol očigledno jeste, jer je definisan kao perač novca najvećeg klana na ovim područjima koji je povezan sa trgovinom kokainom i protiv koga Tužilaštvo BiH vodi jasnu istragu“.

Pitanja
-Šta je bio razlog da se jedan takav čovjek, koji nema veze sa diplomatijom Bosne i Hercegovine, postavi na takvo mjesto u diplomatiji? – upitao je Bosić.

Bosić je upitao i šta je to što je BiH dobila da bi imenovala Fatiha Kola na to mjesto.

-Moje pitanje je upućeno ministru spoljne trgovine: Kolika je bila privredna razmjena između BiH i Paname u proteklih pet godina? Koji su ugovori potpisani u ovom periodu između ove dvije države? Kakva je uloga bivšeg počasnog konzula Fatiha Kola u razvoju ekonomskih odnosa između Bosne i Hercgeovine i Paname – upitao je Bopsić, uz podsjećanje da je Panama poznata država po pranju novca, kao of šor poreski raj, prenosi BN TV.

-Znači, da li je Fatih Kol trebao da vrši pranje novca za pojedince koji su u vlasti u Bosni i Hercegovini i to pranje novca koji je izvučen iz budžeta? To je pitanje koje ću uputiti nadležnim organima u BiH i Tužilaštvu BiH. Ja sam prije 20 dana tražio pismeni odgovor, nikakav odgvor na ovako jednostavno pitanje kolika je saradnja između Paname i BiH nisam dobio i sad sam postavio to kao usmeno pitanje. Neodgovaranje na ovo pitanje je svojevrsni odgovor na moje pitanje – istakao je Bosić, piše Slobodna Bosna.

Međunarodna policijska akcija
Podsjećamo, Fatih Kol smijenjen je jer se dovodi u vezu sa aferom “Crna kravata 2”.

Kol se navodno nalazi na spisku osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da se dovode u vezu sa narko kartelom Tito i Dino.

Kol se u trenutku provođenja međunarodne policijske akcije nije nalazio u BiH, ali se njegovo ime našlo u prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora ili mjera zabrane, koje su tada prezentovane u Sudu, o čemu svjedoče i dokumenti.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito, tvrdi portal Istraga.ba.

Kada je u pitanju Kol, on se prije četiri godine dovodio u vezu s izgradnjom luksuznog hotela Hilton u starom jezgru Sarajeva, kod Katedrale Srca Isusova.

-Hotel će biti luksuzan i imaće pet spratova. U sklopu objekta će biti 40 soba, četiri suit sobe, parking s blizu 50 mjesta… Želio sam da sve bude kvalitetno. Zbog toga sam odabrao najbolju lokaciju u Bosni i Hercegovini. To mora biti baš luksuzno i stvarati dobru sliku o gradu Sarajevu – rekao je Kol za Kliks u aprilu 2020.

Košarac i Kol zajedno u Panami

Ministar Košarac je govorio da se na tendenciozan način dovodi u vezu sa imenovanjem Fatiha Kola za počasnog konzula BiH u Panami. Istakao je da su Kola na tu funkciju predložile vlasti Paname, a ne on.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-U avgustu 2022. boravio sam u službenoj posjeti na poziv ministra trgovine i industrije Republike Paname. Činjenica je da sam od. 24 do 27. avgusta imao sastanke sa ministrom za trgovinu i industriju, ministrom za Panamski kanal i brojne druge sastanke, a po povratku na aerodrom i sa ministrom spoljnih poslova Paname. Kol jeste bio na tim sastancima – naveo je Košarac.

Tvrdi da je saznao iz medija da Tužilaštvo vodi istragu protiv Kola i pozvao je nadležne da rade svoj posao.

-Opozicija ima pravo da pokreće moju smjenu, a da li će to raditi zbog medijskih navoda i to je okej, ali ozbiljno razmišljam da pokrenem tužbu protiv onih koji me dovode u vezu sa takvim aktivnostima i Skaj aplikacijom. Ponavljam, o postupku protiv Kola sam saznao iz medija i neka svako odgovara. Ostavku ne namjeravam dati – rekao je Košarac 13. maja.

Nastavi čitati

Politika

9. JANUAR JE VOLJA NARODA: Miličević uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju

Predsjednik SDS Milan Miličević potpisao je u Tesliću peticiju kojom Srpska demokratska stranka brani 9. januar kao Dan Republike.

– Pozivam sve građane da svojim potpisom još jednom pokažu volju naroda da 9. januar ostane Dan Republike Srpske. Niko ne smije politički trgovati simbolima Republike Srpske jer su preskupo plaćeni. 9. januar je dio identiteta srpskog naroda i to nam niko ne može uzeti – poručio je Miličević nakon što je potpisao peticiju za očuvanje 9. januara kao Dana Republike.

Predsjednik SDS je uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju u svim opštinama i gradovima širom Republike Srpske koju organizuje Srpska demokratska stranka.

– Borba za znamenja SDS i borba za znamenja Republike Srpske su naša obaveza. Znamenja koja danas branimo su volja naroda i uslov opstanka Republike Srpske – zaključio je Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno