Connect with us

Svijet

Na granici horda od 300.000 ruskih vojnika

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara.

Rusija je pripremila skoro 2.000 tenkova i 300.000 vojnika za veliku ofanzivu na Donbas u narednim nedjeljama, upozoravaju ukrajinski obavještajci. Očekuje se da će napad biti pojačan još hiljadama oklopnih vozila, artiljerijskih sistema, kao i stotinama borbenih aviona i helikoptera. Ukrajinski obavještajci su nedjeljama upozoravali na predstojeću rusku ofanzivu u pokušaju Kremlja da povrati inicijativu posle mjeseci zastoja na bojnom polju.

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara. Usred porasta borbi, vojni analitičari kažu da je dugo očekivana ruska ofanziva već počela i da se očekuje da će se ubrzati kako se približava simbolični datum.

“Očekujemo novu, veliku invaziju u narednih 10 dana”, rekao je ukrajinski vojni zvaničnik za Foreign Polici.

Ukrajinska vojna obavještajna služba vjeruje da Rusija sada ima više od 300.000 vojnika u zemlji, što je skoro duplo više od broja okupljenih na njenim granicama neposredno pre početka rata. Ruska vojska je takođe pripremila 1.800 tenkova, 3.950 oklopnih vozila, 2.700 artiljerijskih sistema, 810 višestrukih lansirnih sistema iz sovjetske ere, 400 borbenih aviona i 300 helikoptera za novu ofanzivu – prema procjenama Kijeva.

“Ovo je sve mnogo veće od onoga što se desilo u prvom talasu. Oni ne obraćaju pažnju na bilo kakve žrtve, na bilo kakve gubitke na bojnom polju…”, rekao je ukrajinski zvaničnik za britanski The Telegraph.

Očajnički apel Kijeva
Ako su tačne, procjene bi mogle značiti da Rusija sada ima znatno više tenkova od broja sa kojim je prvobitno ušla u Ukrajinu. Očekuje se da će general Valerij Gerasimov, koga je Kremlj prošlog mjeseca imenovao za glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, rukovoditi prvim velikim pokušajima zauzimanja preostalih regiona Donbasa, Donjecka i Luganska.

Kijev je uputio očajnički apel zapadnim saveznicima da ubrzaju isporuke oružja u iščekivanju masivnih talasa napada koji bi mogli da preplave odbrambene pozicije. Ruske snage su do sada uspevale da obezbijede samo postepena osvajanje oko Bahmuta, u Donjecku i Kremini u susednom Lugansku – i to po cijenu desetina hiljada vojnika.

Regionalni guverner Luganska Sergej Hajdaj rekao je u četvrtak da je Rusija pokrenula ofanzivu u pokušaju da probije ukrajinsku odbranu kod Kremine.

“Ruske trupe pokušavaju da se probiju kroz snijegom prekrivene šume na zapadu. Ovi napadi su praktično svakodnevna pojava. Vidimo male grupe ruskih vojnika koji pokušavaju da napreduju, ponekad uz podršku borbenih vozila i tenkova. Ponekad ne. Ali paljba je kontinuirana”, rekao je on.

Rusi su preuzeli inicijativu
Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata izvijestili su da je Rusija možda povratila inicijativu u Lugansku nakon što je u to područje poslala nekoliko visoko obučenih divizija.

“Posvećenost značajnih elemenata najmanje tri glavne ruske divizije ofanzivnim operacijama u ovom sektoru ukazuje na to da je ruska ofanziva počela, čak i ako ukrajinske snage za sada sprečavaju ruske snage da obezbede značajne dobitke”, navodi se u dnevnom izvještaju Instituta.

Svatov i Kreminu je Moskva zauzela prošlog proljeća, prije nego što su vraćeni u ukrajinskoj kontraofanzivi. Navodi se da je 90. tenkovska divizija, jedna od najslavnijih vojnih jedinica Moskve, uključena u nove borbe, što je znak da se Kremlj distancirao od upotrebe plaćenika iz Vagnerove grupe za zauzimanje ukrajinske teritorije.

Formacije iz takozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike takođe su odbačene u korist konvencionalnijih snaga od strane Moskve, izvijestio je američki institut.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno