Connect with us

Politika

NAFTNI ŠOK PRIJETI NOVIM TALASOM POSKUPLJENJA! Stanivuković predložio hitne mjere – akcize, robne rezerve i ograničenje marži!

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska (PSS), Draško Stanivuković, predstavio je set mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica globalnih sukoba i naglog rasta cijena energenata, upozoravajući da institucije moraju reagovati na vrijeme kako bi zaštitile građane i privredu.

Stanivuković je naglasio da svijet već godinama živi u uslovima krize – od pandemije COVID-19, preko rata u Ukrajini, pa sve do aktuelnih sukoba na Bliskom istoku koji snažno potresaju globalno tržište i uzrokuju rast cijena.

„Poremećaji na tržištu, rast cijena nafte i nestabilnost na globalnom nivou direktno se odražavaju i na građane Republike Srpske“, rekao je Stanivuković.

On je upozorio da je cijena barela nafte u kratkom periodu porasla sa 68 na gotovo 100 dolara, što predstavlja skok od oko 47 odsto, te da se to već odražava na cijene goriva. Dizel koji je donedavno koštao oko 2,50 KM već se približava cijeni od tri marke.

„To nije samo pitanje cijene goriva. Hljeb se prevozi tim gorivom, brašno se prevozi tim gorivom, svaka roba koju koristimo u svakodnevnom životu dolazi do prodavnica uz trošak transporta. To znači da će rast cijene goriva izazvati lančano poskupljenje gotovo svih proizvoda“, upozorio je on.

Stanivuković je istakao da do sada nije bilo konkretnih reakcija ni od Vlade Republike Srpske ni od Savjeta ministara BiH, naglašavajući da je ključno reagovati preventivno.

„Kada reakcija kasni, onda su posljedice već vidljive i najčešće ih najviše osjete građani“, poručio je.

Tri ključne mjere PSS-a

Kao prvu mjeru, PSS predlaže izmjene Zakona o akcizama u BiH. Prema njegovim riječima, predložene izmjene omogućile bi Savjetu ministara da u kriznim situacijama privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo, kako bi se ublažio rast cijena.

„To je jedan od mehanizama kojim država može biti amortizer i zaštititi građane od naglog rasta cijena“, istakao je Stanivuković.

Druga mjera odnosi se na donošenje zakona o robnim rezervama Republike Srpske. Stanivuković je podsjetio da je preduzeće koje je upravljalo robnim rezervama otišlo u stečaj još 2017. godine, zbog čega Republika Srpska danas nema mehanizam kojim bi mogla reagovati u slučaju nestašica ili naglog rasta cijena.

„Robne rezerve znače da država ima skladišta osnovnih životnih namirnica i da u slučaju krize može intervenisati na tržištu, smanjiti pritisak na cijene i obezbijediti stabilno snabdijevanje“, objasnio je.

Kao primjer naveo je situaciju u poljoprivredi, gdje je maloprodajna cijena mlijeka u proteklih pet godina porasla za više od 60 odsto, dok otkupna cijena za poljoprivrednike nije rasla istim tempom.

„Imamo situaciju da je cijena mlijeka u prodavnicama značajno porasla, a da poljoprivrednik od toga nema korist. Sa robnim rezervama država bi mogla otkupljivati viškove i stabilizovati tržište“, rekao je on.

Treća mjera podrazumijeva privremeno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice. Prema njegovim riječima, inflacija u Republici Srpskoj u posljednjem periodu iznosila je oko 4,3 odsto, dok su cijene pojedinih proizvoda rasle znatno više.

Stanivuković je naveo da je cijena hljeba porasla za oko 70 odsto, mlijeka za više od 60 odsto, pilećeg mesa za preko 50 odsto, dok je cijena pirinča povećana za gotovo 47 odsto.

„Predlažemo da se privremeno ograniče i veleprodajne i maloprodajne marže na dvadeset osnovnih životnih namirnica kako bi se spriječilo nekontrolisano poskupljenje“, naglasio je.

On je pozvao i na pojačan inspekcijski nadzor kako bi se spriječile zloupotrebe i neopravdano povećanje cijena.

„Ovo nije kritika bilo koga, već poziv na zajednički rad. Naš cilj je da zaštitimo građane i privredu. Ako sva tri nivoa vlasti – državni, republički i lokalni – urade svoj dio posla, građani ne bi morali osjetiti posljedice krize“, poručio je Stanivuković.

Dodao je da je i Grad Banjaluka spreman da se uključi u proces formiranja robnih rezervi i pruži podršku svim mjerama koje će doprinijeti stabilizaciji tržišta i zaštiti životnog standarda građana.

Narodni poslanik Bojan Kresojević naglasio je da je postojanje robnih rezervi ključna garancija sigurnosti jednog naroda.

„Još prošle godine poslanici PSS ukazivali su na potrebu uspostavljanja robnih rezervi“, rekao je Kresojević.

On je podsjetio da je vlast koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata nekadašnje Robne rezerve dovela u stečaj.

„Svaka odgovorna vlast ima robne rezerve. Predlažemo da se zakaže posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i donese zakon kojim bi se uspostavio ovaj važan mehanizam“, poručio je Kresojević.

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Aktuelno