Sveti Đorđe koji se proslavlja 6. maja, jedna je od najčešćih slava kod Srba, a đurđevdanska trpeza nešto je čemu domaćini i domaćice posvećuju veliku pažnju.

Iako ove godine pada u srijedu, odnosno na dan posta, mnogi domaćini će rođake, prijatelje i komšije, ipak, dočekati mrsnom trpezom.

Kako kažu za Srpskainfo, tako su naučili, a i njihovi gosti, priznaju, na stolu više vole da vide jagnjeće ili praseće pečenje, nego prženu ribu.

– Tako smo slavili oduvijek, nebitno na koji dan Sveti Đorđe pada. I, kad naučite na nešto, teško je preći na drugo. Naravno, kad smo ovih dana goste zvali da ih podsjetimo da ih očekujemo, provjerili smo da li poste. Bez obzira što su potvrdili da ne poste, žena napravi i nešto posne hrane, čisto da ima. Tako, i ovaj Đurđevdan ćemo dočekati jagnjećim pečenjem. Tu je i obilje druge mrsne hrane po kojoj je poznata naša đurđevdanska trpeza – kaže Miodrag S. iz Banjaluke.

Na meniju su, svakako, i meze, pileća ili juneća supa, sarma, pite, salate, te kolači i torte.

Što se pića tiče, za svakoga se nađe ponešto – od rakije i drugih žestokih pića, preko vina i piva, do sokova.

Naravno, na slavskoj trpezi ubjedljivo je najskuplja pečenica. Trenutno, kilogram žive vage prasića ide i do 9, a jagnjadi do 11 KM.

Tako je za, na primjer, prase od nekih 30 kilograma, potrebno oko 300 KM.

Sarma napravljena od 3 kilograma junećeg mesa, uz kiseli kupus i suva rebra, košta oko 80 KM.

Za meze je potrebno oko 2 kilograma pršuta i 2 kilograma kvalitetnijeg tvrdog sira što, po trenutnim cijenama, košta oko 120 KM. Cijena kajmaka se kreće oko 20 KM…

Za lonac supe potreban je kilogram junetine i kesa rezanaca, što košta oko 30 KM, dok je za 2-3 tepsije pite potrebno kupiti toliko pakovanja kora i smješe od pavlake i sira, što ukupno košta oko 30 KM.

Domaćice koje ne propuštaju da za Đurđevdan naprave rusku salatu, za sastojke će morati da izdvoje oko 40 KM, dok kilogram paradajza ili krastavaca košta oko 4 KM.

Kad je riječ o slatkišima, cijena kilograma sitnih kolača kreće se oko 25, a jedne solidne torte oko 40 KM, pa ko šta voli – neka izvoli. Pod pretpostavkom da se napravi i baklava, za ovaj kolač potrebno je još 20 KM, kad se u obzir uzme cijena kora, oraha i maslaca.

Nezaobilazan detalj na prazničnoj trpezi svakako je i piće. Karton kisele košta oko 15, a karton piva oko 30 KM. Litar prosječnog vina košta oko 15, a rakije 20 KM. Tu su i razni likeri, ledeni čajevi, sokovi…

– Otprilike, mislim da će nam za pripremanje slavske trpeze, za oko 25-30 ljudi, trebati najmanje 1.200 KM – kaže Miodrag S.

Srpskainfo

Načelnik Usore Zvonimir Anđelić rekao je da opština broji više od 2.100 radnika i ostvaruje fiskalni promet na kojem joj mogu pozavidjeti i znatno veće sredine.

Usoru, koju često nazivaju “malom Švajcarskom”, iako je terotorijalno mala ona se može pohvaliti privrednim pokazateljima. Jaka privreda dovela je do manjka domaće radne snage, pa u Usoru svakodnevno na posao dolaze radnici iz susjednih mjesta.

Pozitivni trendovi i povratak porodica iz dijaspore

Ovakvo pozitivno okruženje uticalo je na ohrabrujuće demografske trendove, navodi RTV Herceg Bosna.

Uz penzionere, u posljednje dvije do tri godine bilježi se povratak kompletnih mladih porodica iz dijaspore. Kako bi dodatno olakšala život mladima i podržala ostanak, opštinska uprava sufinansira besplatne udžbenike, pomaže višečlane porodice i organizuje produženi boravak u školi.

Apsolutni prioritet u ovoj godini je završetak nove zgrade vrtića, čime će se kapacitet ustanove udvostručiti na oko 130 djece te obezbjediti sulove prema najvišim evropskim standardima predškolskog odgoja.

S obzirom na skromna sredstva u izvornom budžetu, kapitalni projekti u Usori realiziruju se fazno i uz neophodnu pomoć viših nivoa vlasti vlasti. Anđelić ističe značajnu finansijsku pomoć Vlade Federacije BiH te posebno Vlade Republike Hrvatske, kroz čije programe Usora redovno dobiva sredstva za najvažnije infrastrukturne projekte.

Auto-put i regulacija rijeke donose novi zamah

Poseban zamah cjelokupnom razvoju, navodi RTV Herceg Bosna, donijeće izgradnja auto-puta na koridoru Vc. Izravan izlaz na auto-put u Usori drastično će olakšati transport i povezati lokalne preduzetničke zone sa zapadnim tržištima.

Pored toga, kroz ugovor o prijateljskom okruženju vezan uz izgradnju saobraćajnice, opština realizuje niz popratnih infrastrukturnih projekata. Među njima se kao najvažniji izdvaja kompletna regulacija korita rijeke Usore, čime bi se trebale trajno spriječiti katastrofalne poplave s kakvima se opština suočila 2014. godine, zaključuje RTV Herceg Bosna.

Mobilni telefoni, lak na noktima, poderane hlače, pirsinzi, gola leđa i helanke samo su neke od stvari koje su od juče zabranjene u Osnovnoj školi Fra Didaka Buntića u Čitluku, a što je propisano novim kućnim redom i kodeksom ponašanja i oblačenja.

Kako bismo saznali prve reakcije i da li je primjena novih pravila počela kontaktirali smo predstavnike škole. Prema riječima Matije Macan, profesorice hrvatskog jezika i predsjednice Školskog odbora ove škole, prvog dana novih pravila djeca su došla pristojno obučena i bez mobilnih telefona.

Reakcije učenika i roditelja na nova pravila

“Djeca su, moram priznati, pozitivno reagirala. Roditelji također surađuju, što je odlično. Većina djece se smije, opušteni su. Pozitivne su prve reakcije”, kaže ona.

Zašto je uvedena zabrana mobilnih telefona

Iako su pravila na snagu stupila juče, a nakon donošenja novog pravilnika krajem aprila, Macanova ne krije da je ideja o zabrani telefona postojala odranije, tačnije već tri godine.

“Međutim, škola je odlučila malo sačekati i dati vremena i prilike djeci da se prilagode i uz pomoć određenih radionica da nauče kako pravilno koristiti mobilne telefone, kako ih ne zloupotrebljavati tokom nastave i tako dalje. Međutim, kako je vrijeme odmicalo nismo imali baš pozitivne učinke i škola je odlučila krenuti sa apsolutnom zabranom, odnosno učenici ih ne smiju nikako donijeti u školu”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Sem učenika, na sve ovo su pozitivno reagovali i roditelji, a sama inicijativa, prema njenim riječima, krenula je upravo od njih, tačnije Vijeća roditelja i Učiteljskog vijeća.

“Roditelji su zaista velikim brojem glasova u anketi odlučili da je bolje da njihova djeca u školi budu bez mobilnih telefona”, navodi ona.

Prije njih, sa sličnim mjerama prije nekoliko godina krenula je još jedna čitlučka osnovna škola, koja bilježi dobre rezultate. Prema riječima Macanove, za razliku od te škole, OŠ Fra Didaka Buntića broji daleko više đaka, više od 900, pa će i rezultati biti vjerovatno šaroliki.

“Povratnu informaciju i rezultate imaćemo do kraja nastavne godine”, kaže ona, ne krijući da očekuju manje probleme u realizaciji.

Šta je sve zabranjeno učenicima

Kako bismo vidjeli šta je sve zabranjeno, prelistali smo kućni red i kodeks ponašanja i oblačenja, te donosimo određene pojedinosti.

“Smatra se da je učenik/ca neprikladno odjeven/a ako u školu dolazi u hlačama s plitkim strukom koje pokazuju gole dijelove tijela, u prekratkim majicama, kratkim suknjama iznad koljena, kratkim hlačama. Učenik/ca u školu ne može dolaziti u prozirnoj i pretijesnoj odjeći s uvredljivim ili nepristojnim natpisima, porukama, riječima, znakovima ili slikama, otkrivenih leđa i u poderanim hlačama”, stoji u pravilniku.

Takođe, zabranjeno im je dolaziti u japankama, papučama, kao i obući sa visokim potpeticama.

“Tijekom sata učenici ne mogu nositi bilo kakve kape, kačkete, šešire, kapuljače i sunčane naočare. Učenik/ca je neprikladno odjeven/a ukoliko u školu dolazi golih ili polugolih leđa, otkrivenih ramena i s dekoltiranim izrezima, te u pripijenim helankama koje su u kombinaciji s kratkim majicama”, navodi se dalje u kodeksu ponašanja, a na spisku su i šorcevi i bermude.

Kazne za kršenje pravila

Za one koji ne budu poštovali pravila imaju i sankcije.

“U svim slučajevima kada se učenik/ca ne bude pridržavao/la kodeksa odijevanja, predmetni učitelj, razrednik, ravnatelj, pedagog škole učenika/cu može poslati kući da zamijeni odjeću/obuću i o tome obavijestiti roditelje, upisati izostanak i razlog, a razrednik će te sate klasifikovati kao neopravdane”, stoji u kodeksu.

Takođe, od juče je učenicima zabranjeno dolaziti u školu s ofarbanom kosom.

“Učenicima je zabranjeno da dođu našminkani, lakiranih noktiju, nečiste i neuredne kose i sa pirsingom”, dodaju oni.

Kada je riječ o tehnologijama, učenicima je zabranjeno donositi mobitel, pametni sat, kao i ostale digitalne uređaje, osim za učenike koji iz opravdanih zdravstvenih razloga imaju saglasnost uprave za to.

“Zabranjeno je unošenje i konzumiranje alkohola, energetskih pića i uživanje bilo kakvih narkotičkih i opojnih sredstava – cigarete, vape, snus i slično”, stoji u kodeksu.