Connect with us

Svijet

Neće biti pauza na bojnom polju, TO BI KORISTILO RUSIJI

Rat u Ukrajini ušao je u 687. dan. Zelenski: Neće biti pauza na bojnom polju, to bi koristilo Rusiji; Estonija povećava pomoć Ukrajini

Medvedev: Neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti, rekao je da neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije raketama dugog dometa koje je isporučio Zapad.

Medvedev je upozorio predsjednika Vladimira Putina da bi bilo kakvi ukrajinski napadi na lansirne lokacije unutar Rusije oružjem koje isporučuju Sjedinjene Države i njihovi saveznici rizikovali nuklearni odgovor Moskve.

“Šta to znači? To znači samo jedno – oni rizikuju da upadnu u akciju paragrafa 19 osnova ruske državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja“, napisao je Medvedev na Telegramu.

“Ovo treba zapamtiti“, poručio je Medvedev.

Ukrajinski nacrt zakona o pooštravanju pravila o mobilizaciji vraćen je vladi na dalji rad, saopštio je predsejdnik parlamenta Ruslan Stefančuk.

Poslije sastanka rukovodstva parlamenta i vojnih komandanata, Stefančuk je rekao da će prijedlog zakona biti prerađen.

Prijedlog zakona bi omogućio Kijevu da pozove više ljudi u vojsku kako se rat sa Rusijom približava dvogodišnjoj granici.

Nacrti prijedloga uključivali su elektronske pozive i niz strogih sankcija za one koji krše zakon o mobilizaciji.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Volodimir Zelenski rekao je da muškarci u dobi za mobilizaciju koji su otišli u inostranstvo treba da budu u Ukrajini.

“Naši momci se bore dve godine. I za to vrijeme, da vam kažem iskreno, ima ljudi koji su prešli granicu mimo pravila ili mimo zakona. I ovo je pitanje za ove ljude, za ove muškarce. Ako su u dobi za mobilizaciju, onda moraju pomoći Ukrajini, moraju biti u Ukrajini. Ne govorim sad o tome da li neko treba da bude na frontu, ili ne. Ali postoji zakon“, rekao je Zelenski.

“Ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji”

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji da nastavi da vodi rat protiv Ukrajine.

Zelenski je rekao da pauza na ratištu ne znači kraj rata niti vodi političkom dijalogu sa Rusijom.

“Pauza na ratištu na teritoriji Ukrajine nije pauza u ratu. Ne znači da je to kraj rata. I ne vodi političkom dijalogu sa Ruskom Federacijom ili sa bilo kim drugim. Pauza će samo pomoći Ruskoj Federaciji“, naglasio je Zelenski.

Šef ukrajinske države je objasnio zašto bi to bilo tako.

“Razumjemo količine — koliko danas proizvode. Znamo koliko dronova i artiljerije proizvode dnevno. Vidimo šta im nedostaje i da imaju veliki deficit u dronovima i artiljeriji “, rekao je Zelenski.

On je naglasio da Rusi nemaju vremena da proizvode dovoljne količine naoružanja, a njihova skladišta su prazna.

Predsjednik Estonije: Nećemo prestati pružati pomoć Ukrajini

Predsednik Republike Estonije Alar Karis rekao je da njegova zemlja neće prestati da pruža pomoć Ukrajini. Prema njegovim riječima, dugoročni doprinos Estonije od početka ovog rata punih razmjera do 2027. godine iznosiće 1,2 milijarde evra.

Karis je rekao da su Ukrajini potrebne veće i bolje vrste naoružanja.

On je uvjeren da bi Evropska unija trebalo da poveća proizvodnju naoružanja kako bi Ukrajina dobila sve što joj je potrebno “ne sutra, već danas”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u glavnom gradu Estonije, Talinu, sa estonskim predsjednikom i premijerom i obratiće se parlamentu.

Zelenski je stigao u Talin kasno u srijedu nakon što je posjetio Litvaniju. Zelenski će zatim u okviru posjete baltičkim zemljama posjetiti Letoniju.

Zelenski je napisao na Telegramu da će glavne teme njegovih razgovora sa zvaničnicima u Litvaniji, Letoniji i Estoniji biti zabrinutost za bezbjednost, nade Ukrajine da se pridruži EU i NATO-u i da izgradi partnerstvo u proizvodnji dronova.

Ukrajina pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški

Ukrajina je jutros pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane presrele su tri ukrajinske bespilotne letjelice, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Prema riječima načelnika Kaluške oblasti Vladislava Šapše, na periferiji Kaluge, iznad tehničkog objekta pumpne stanice, došlo je do eksplozije drona i oštećena je zgrada.

Požara i povrijeđenih nije bilo, rekao je Šapša, prenijele su Ria novosti.

Moskva tvrdi da Ukrajina gotovo svakodnevno granatira ruske pogranične teritorije i izvodi napade dronovima.

Povrijeđeno 10 osoba u granatiranju Harkova, među njima i novinari

Ruske rakete pogodile su hotel u centru Harkova, a prema preliminarnim podacima 10 osoba je povrijeđeno, među kojima i turski novinari, saopštio je načelnik Harkovske vojne uprave Oleg Sinegubov.

“Okupatori su sa dvije rakete pogodili hotel u centru Harkova. U ovom trenutku poznato je 10 žrtava“, napisao je on na Telegram kanalu, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim riječima, jedna osoba je u teškom stanju.

Sinegubov je naveo da su među žrtvama su i novinari “turskog lista koji su živjeli u hotelu“.

Dodao je da je u toku otklanjanje posljedica napada, a spasioci nastavljaju sa gašenjem požara.

Ranije je saopšteno da je ruska vojska napala civilni objekat u harkovskom okrugu Kijeva – vjerovatno PVO sistemom S-300.

Svijet

TRAŽE SE VJEŠTINE I ISKUSTVO! Kompanije sve češće odbacuju diplomu kao uslov za zapošljavanje

Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.

U septembru je Walmart najavio da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, General Motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta Airlines dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota, piše Forbes.

Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“: Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?

Odgovor: Ne mnogo, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada Harvardske poslovne škole i Instituta The Burning Glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu. Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.

Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.

Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.

“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik The Burning Glass instututa i koautor izveštaja.

Šta je pokazalo istraživanje

Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lightcast za analizu 316 miliona jedinstvenih online oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume. Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz online profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja, vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima i dobili rezultati.

Dobre vijesti: Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome.

“To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru”, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izvještaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.

“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome… Ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.

Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih. Ideja koja stoji iza „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.

Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.

To je svojevrsni preokret nakon decenija “inflacije diploma“, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca. Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nijesu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.

„Oklijevam da kažem da postoji ’odstrel vrlina’, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izvještaju”.

I velike kompanije nisu tražile diplome

Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Walmarta, General motorsa i Yelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.

Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.

U firmama kao što su Oracle ili Lockheed Martin, navodi se u izvještaju, istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije, u izvještaju se navode imena kao što su Delta Airlines i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo.

Portparol Delte rekao je da kompanija ne vidi ovaj trend na isti način, i da će njeni brojevi izgledati drugačije jer je zapošljavala bez presedana tokom oporavka od pandemije. U saopštenju poslatom e-poštom, ova firma istakla je da je „ponosna i ostaje posvećena strategiji talenata zasnovanoj na vještinama koja je uklonila barijere za ulazak i proširila svoje fondove talenata. Fokus je da zaposlimo najbolje kandidate za svaku poziciju, bez obzira na to gdje su stekli vještine”.

U saopštenju poslatom e-poštom, portparol kompanije Lockheed Martin je rekao “mi smo posvećeni našim osnovnim vrijednostima da radimo ono što je ispravno, poštujemo druge i radimo najbolje što možemo“, napominjući da „ulažemo u prave napore kako bismo angažovali najbolje talente koji predstavljaju našu kompaniju“ i rade „na izgradnji radnog mjesta koje pokreće inovacije i pruža različite perspektive”. Oracle i Nestle nijesu odmah odgovorili na mejlove koje je poslao Forbes.

Sigelman kaže da zbog toga što studija prikazuje konkretne poslove u konkretnim kompanijama, šire ekonomske promjene ne bi trebalo da utiču na analizu.

„Ono što ovdje vidimo odražava naporan rad koji je neophodan da se sve promjene koje kompanije planiraju i sprovedu u praksi“, kaže on.

Za Sigelmana, to se svodi na „sistematizaciju procesa“, napominjući, na primjer, da neke firme traže od kandidata angažman na više radnih zadataka ili da preuzmu manje projekte kako bi pomogli u procjeni specifičnih vještina.

Fuler, u međuvremenu, sugeriše da je važno da kompanije traže načine da prošire grupu kandidata ako u njoj nema dovoljno radnika bez diplome i da prate njihov napredak kako bi vidjeli kako rade. Bez tih podataka, ljudi se brzo vrate starim navikama, a s vrha je teško vidjeti šta se dešava na terenu. Prečesto, „što ste duže u nekoj kompaniji, više ste uvjereni da će se promjene koje ste najavili i dogoditi“, prenosi Bif.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAVISNI KANDIDAT U TRCI ZA PREDSJEDNIKA SAD: Robert Kenedi poručio da bi odmah pomilovao Asanža i Snoudena

Nezavisni kandidat za predsjednika SAD Robert Kenedi Mlađi izjavio je danas da bi pomilovao osnivača “Vikiliksa” Džulijana Asanža i uzbunjivača Edvarda Snoudena ukoliko bi postao predsjednik Sjedinjenih Država.

Pomilovaću Asanža i Snoudena prvog dana. Napraviću statuu Asanžu negdje u blizini Vašingtonskog pres kluba i statuu Snoudenu ispred sjedišta CIA u Lengliju, naveo je Kenedi na društvenoj mreži Iks.

Dodao je da CIA i administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena tvrde da je Asanž bio “u zavjeri” sa bivšom američkom vojnom obavještajnom analitičarkom Čelsi Mening kada je ukrala strogo povjerljive informacije.

– Cijeli njihov slučaj se zasniva na tome, međutim to nikada nije dokazano i Čelsi Mening je više puta tvrdila da je to laž i da nikada nije morala ništa da hakuje – istakao je američki političar.

On je naglasio da je “u suštini, Čelsi Mening ta koja je počinila zločin dijeljenjem državnih tajnih i zbog toga je provela sedam godina u zatvoru”.

– Međutim, izdavač kome je ona prenijela informacije nalazi se na suđenju o izručenju Sjedinjenim Državama gdje bi se suočio sa 175-godišnjom zatvorskom kaznom. Zvuči pošteno… zar ne – napisao je Kenedi.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI PRVI PUT O UKRAJINSKIM GUBICIMA: “Ubijeno je na desetine hiljada ljudi, a toliko djece je deportovano”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa američkim voditeljem Bretom Bajerom na lokaciji u blizini prve linije fronta u Harkovu.

Odgovarajući na pitanje zašto su smijenjeni vrhovni komandant vojske Valerij Zalužni i ostalo vođstvo ukrajinskih oružanih snaga, Zelenski je rekao da se radi o “resetovanju”, restrukturiranju i “promjeni upravljanja vojnim vrhom”.

– Moramo da budemo brži. To znači rješavanje sve birokratije koju imamo. Inače, nećemo imati nikakve šanse – rekao je Zelenski za Foks njuz.

Zelenski je posebno naglasio da “moramo da budemo pametni, tehnološki opremljeniji i, naravno, brzi”.

– Vrijeme je novac, ali u našem slučaju to nije novac, to su ljudi, životi ljudi – podvukao je predsjednik Ukrajine.

Zelenskog su takođe pitali u vezi s dodijeljivanjem titule “Heroja Ukrajine” Valeriju Zalužnom i da li je to znači generalovu podršku predsjednikovoj politici ili potencijalno skretanje prema opoziciji. Zelenski je odgovorio da je to izbor samog Zalužnog.

– Branio je naš narod, našu zemlju. Zato sam mu dodijelio titulu “Heroja Ukrajine”. Jako sam mu zahvalan – rekao je Zelenski.

Progovorio o ukrajinskim gubicima
Bajer je prvog čovjeka Ukrajine pitao da li zna koliki su gubici Ukrajine u ovom ratu.

Znamo da je ubijeno nekoliko desetina hiljada ljudi. Desetine hiljada djece je takođe deportovano, znamo za to – rekao je Zelenski i dodao:

– Odnos je jedan prema pet. Na jednog ubijenog ukrajinskog vojnika dolazi pet ubijenih ruskih vojnika.

Tokom proteklih nekoliko mjeseci u ukrajinskim medijima redovno su se pojavljivale glasine o sukobu između Zalužnog i Zelenskog.

U objavi na društvenim mrežama, Zelenski je naveo da se sastao sa Zalužnim i izrazio mu zahvalnost za dvije godine odbrane Ukrajine. Razgovaralo se o obnovi oružanih snaga i raspravljalo o potencijalnim kandidatima za ulazak u obnovljeno vođstvo oružanih snaga.

Zelenski je zamolio Zalužnog da ostane dio tima, ali ovaj je to navodno odbio. Nakon što je potvrdio da je smijenjen, Zalužni je objavio:

– Zadaci 2022. razlikuju se od onih 2024. Zato svi moraju da se promjene i prilagode novoj stvarnosti kako bismo zajedno pobijedili.

Zalužnog je zamijenio Oleksandr Sirski, koji je komandovao ukrajinskim snagama koje su uspješno obranile Kijev i Harkov, piše Index.

Nastavi čitati

Aktuelno