Connect with us

Svijet

Neće biti pauza na bojnom polju, TO BI KORISTILO RUSIJI

Rat u Ukrajini ušao je u 687. dan. Zelenski: Neće biti pauza na bojnom polju, to bi koristilo Rusiji; Estonija povećava pomoć Ukrajini

Medvedev: Neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti, rekao je da neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje raketnih mjesta unutar Rusije raketama dugog dometa koje je isporučio Zapad.

Medvedev je upozorio predsjednika Vladimira Putina da bi bilo kakvi ukrajinski napadi na lansirne lokacije unutar Rusije oružjem koje isporučuju Sjedinjene Države i njihovi saveznici rizikovali nuklearni odgovor Moskve.

“Šta to znači? To znači samo jedno – oni rizikuju da upadnu u akciju paragrafa 19 osnova ruske državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja“, napisao je Medvedev na Telegramu.

“Ovo treba zapamtiti“, poručio je Medvedev.

Ukrajinski nacrt zakona o pooštravanju pravila o mobilizaciji vraćen je vladi na dalji rad, saopštio je predsejdnik parlamenta Ruslan Stefančuk.

Poslije sastanka rukovodstva parlamenta i vojnih komandanata, Stefančuk je rekao da će prijedlog zakona biti prerađen.

Prijedlog zakona bi omogućio Kijevu da pozove više ljudi u vojsku kako se rat sa Rusijom približava dvogodišnjoj granici.

Nacrti prijedloga uključivali su elektronske pozive i niz strogih sankcija za one koji krše zakon o mobilizaciji.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Volodimir Zelenski rekao je da muškarci u dobi za mobilizaciju koji su otišli u inostranstvo treba da budu u Ukrajini.

“Naši momci se bore dve godine. I za to vrijeme, da vam kažem iskreno, ima ljudi koji su prešli granicu mimo pravila ili mimo zakona. I ovo je pitanje za ove ljude, za ove muškarce. Ako su u dobi za mobilizaciju, onda moraju pomoći Ukrajini, moraju biti u Ukrajini. Ne govorim sad o tome da li neko treba da bude na frontu, ili ne. Ali postoji zakon“, rekao je Zelenski.

“Ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji”

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji da nastavi da vodi rat protiv Ukrajine.

Zelenski je rekao da pauza na ratištu ne znači kraj rata niti vodi političkom dijalogu sa Rusijom.

“Pauza na ratištu na teritoriji Ukrajine nije pauza u ratu. Ne znači da je to kraj rata. I ne vodi političkom dijalogu sa Ruskom Federacijom ili sa bilo kim drugim. Pauza će samo pomoći Ruskoj Federaciji“, naglasio je Zelenski.

Šef ukrajinske države je objasnio zašto bi to bilo tako.

“Razumjemo količine — koliko danas proizvode. Znamo koliko dronova i artiljerije proizvode dnevno. Vidimo šta im nedostaje i da imaju veliki deficit u dronovima i artiljeriji “, rekao je Zelenski.

On je naglasio da Rusi nemaju vremena da proizvode dovoljne količine naoružanja, a njihova skladišta su prazna.

Predsjednik Estonije: Nećemo prestati pružati pomoć Ukrajini

Predsednik Republike Estonije Alar Karis rekao je da njegova zemlja neće prestati da pruža pomoć Ukrajini. Prema njegovim riječima, dugoročni doprinos Estonije od početka ovog rata punih razmjera do 2027. godine iznosiće 1,2 milijarde evra.

Karis je rekao da su Ukrajini potrebne veće i bolje vrste naoružanja.

On je uvjeren da bi Evropska unija trebalo da poveća proizvodnju naoružanja kako bi Ukrajina dobila sve što joj je potrebno “ne sutra, već danas”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u glavnom gradu Estonije, Talinu, sa estonskim predsjednikom i premijerom i obratiće se parlamentu.

Zelenski je stigao u Talin kasno u srijedu nakon što je posjetio Litvaniju. Zelenski će zatim u okviru posjete baltičkim zemljama posjetiti Letoniju.

Zelenski je napisao na Telegramu da će glavne teme njegovih razgovora sa zvaničnicima u Litvaniji, Letoniji i Estoniji biti zabrinutost za bezbjednost, nade Ukrajine da se pridruži EU i NATO-u i da izgradi partnerstvo u proizvodnji dronova.

Ukrajina pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški

Ukrajina je jutros pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane presrele su tri ukrajinske bespilotne letjelice, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Prema riječima načelnika Kaluške oblasti Vladislava Šapše, na periferiji Kaluge, iznad tehničkog objekta pumpne stanice, došlo je do eksplozije drona i oštećena je zgrada.

Požara i povrijeđenih nije bilo, rekao je Šapša, prenijele su Ria novosti.

Moskva tvrdi da Ukrajina gotovo svakodnevno granatira ruske pogranične teritorije i izvodi napade dronovima.

Povrijeđeno 10 osoba u granatiranju Harkova, među njima i novinari

Ruske rakete pogodile su hotel u centru Harkova, a prema preliminarnim podacima 10 osoba je povrijeđeno, među kojima i turski novinari, saopštio je načelnik Harkovske vojne uprave Oleg Sinegubov.

“Okupatori su sa dvije rakete pogodili hotel u centru Harkova. U ovom trenutku poznato je 10 žrtava“, napisao je on na Telegram kanalu, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim riječima, jedna osoba je u teškom stanju.

Sinegubov je naveo da su među žrtvama su i novinari “turskog lista koji su živjeli u hotelu“.

Dodao je da je u toku otklanjanje posljedica napada, a spasioci nastavljaju sa gašenjem požara.

Ranije je saopšteno da je ruska vojska napala civilni objekat u harkovskom okrugu Kijeva – vjerovatno PVO sistemom S-300.

Related Topics:

Svijet

KRVAVI NAPAD KOD HARKOVA: Rusi ponovo granatirali selo, više ljudi poginulo

U ruskom granatiranju u jednom selu u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine poginule su tri osobe, a povrijeđeno devet, saopštili su regionalni tužioci.

Usaopštenju se navodi da je jedna osoba preminula od zadobijenih povreda u bolnici nakon napada na selo Borova, jugoistočno od Harkova. Harkov je drugi po veličini grad u Ukrajini i česta meta ruskih udara.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je ranije saopštilo da su hitne službe radile na mjestu prvobitnog napada kada su ga moskovske trupe ponovo granatirale. Među povrijeđenima su i tri spasioca, prenosi Rojters.

Tužioci su takođe izvijestili da je pet osoba povrijeđeno u ruskom vazdušnom napadu na grad u okrugu Kijevski u Harkovu.

Zvaničnici u susjednom pograničnom regionu Sumi rekli su da su ruske snage 57 puta udarale po graničnoj oblasti tokom četvrtka, pri čemu je jedna osoba ubijena u napadu kliznih bombi u blizini grada Jampil.

Sumska oblast se nalazi nasuprot Kurske oblasti na jugu Rusije, gdje su ukrajinske snage krenule u napad koji je pokrenut prošlog mjeseca.

Nastavi čitati

Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Evropa se sprema ZA VELIKE POPLAVE, mogle bi biti NAJGORE U 1000 godina

Centralna Evropa priprema se u četvrtak za najgore poplave zadnjih decenija zbog prolaska ciklona Borisa što se očekuje ovaj vikend. Po češkim i poljskim meteorolozima, u nekim područjima njihovih zemalja moglo bi pasti do 400 litara kiše po metru kvadratnom u iduća četiri dana, a u Austriji i Slovačkoj oko 200 litara.

Kulturne manifestacije predviđene za ovaj vikend otkazane su u te četiri zemlje zbog najavljenog prolaska ciklona. Retencije za prihvatanje vode, ponajprije u blizini brana, ispražnjene su kako bi mogle primiti toliku vodu. U Poljskoj su oglašeni meteoalarmi za jug zemlje, prije svega gradove na Odri kao što su Vroclav i Opole.

“Postoji realan rizik od lokalnih poplava u petak i nedjelju” upozorili su poljski meteorolozi.

U Vroclavu, koji ima 675.000 stanovnika, opština je osnovala krizni štab. Po češkom ministru okoline Petru Hladiku, situacija u zemlji “mogla bi biti slična onoj 1997. i 2002.”

Poplave 1997. pogodile su Moravsku, na istoku Češke. Poginulo je 50 ljudi i bilo je nekoliko milijardi američkih dolara štete. Upravo u toj regiji i ovaj se put očekuju najgore padavine. Godine 2002. poplave su pogodile zapad zemlje, odnijevši 17 ljudskih života i izazvavši još veću štetu nego 1997. godine.

Gradovi u Moravskoj podigli su barijere protiv poplava i pripremili vreće s pijeskom u očekivanju oluje koju će pratiti vjetrovi brzine do 100 kilometara na sat. Desetine kulturnih manifestacija u regiji otkazani su uključujući godišnji festival vina u Znojmu koji privlači desetine hiljada posjetilaca.

Otkazan je i rimski festival u Karnuntumu u Austriji. Po austrijskoj televiziji “ORF”, vodostaj Dunava mogao bi narasti do nivoa koji nisu viđeni pet do deset godina. Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da je vojska spremna rasporediti do hiljadu vojnika bude li potrebno. Slovačka vojska i vatrogasci dobrovoljci takođe su u pripravnosti.

Padavine bi mogle biti veće od onih koje su pogodile centralnu Evropu 2013., a koje su tada bile smatrane najgorima u hiljadu godina, upozorava slovačka meteorološka služba “imeteo.sk”. S premještanjem hladnog vala nad Evropom prema istoku, prvi je snijeg pao i na slovenskoj Kredarici. Olujno nevrijeme najviše problema izazvalo je u slovenskom primorju. U slovenskoj Istri u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što uobičajno padne tokom cijelog ljeta, prenose “24Sata”.

Nastavi čitati

Aktuelno